Stalno se spominju na ovom podforumu, dijelom zaslugom jer imamo jednog prisutnog i aktivnog.

Tko su, što su, koji su, je li to formalna denominacija ili su neka vrsta partizana unutar KC?

Javite ako već ima tema, mada je tema o Drugom vatikanskom koncilu već djelomično to.

Tema "tradicionalizma" je povezana s Drugim Vatikanskim Koncilom tako da moze biti posebna, a moze i u isti kos. Druga stvar sam pojam tradicionalisti je problematican. Oni sebe nazivaju jednostavno katolicima sto i jesu. Bolje je nazvati postkoncilske katolike modernistima nego predkoncilske tradiconalistima jer ovi slijede sasvim novu vjeru, a drugi slijede ono sto su slijedili oni prije njih... Ne treba zaboraviti da je modernizam takodjer osudjen kao hereza

Benedikt XVI je tu novu vjeru pokusao opravdati takozvanom hermeneutikom kontinuiteta sto je aposlutno propalo, a pogotovo je to dokazao Franjo svojim postupcima

...Zbog toga čvrsto zadržavam vjeru otaca i zadržat ću ju do posljednjeg daha života, o sigurnom daru istine, koji jest, koji je bio i koji će uvijek biti, kod "biskupa apostolskih nasljednika"; ne kako bi se držalo ono što bi se moglo činiti boljim i prikladnijim, prema duhu vremena svakog pojedinca, nego kako se "nikada ne bi drugačije vjerovalo, nikada drugačije" shvaćala apsolutna i nepromjenjiva istina, koju su apostoli propovijedali od početka.

Prisežem, da ću sve to vjerno, potpuno i iskreno obdržavati i nepovredivo čuvati, i da nikada od toga neću odstupiti niti u naučavanju niti bilo kojim riječima ili pisanim djelima. Na to prisežem, na to se zaklinjem, tako mi pomogao Bog i ovo sveto Božje Evanđelje.

Pio X., motuproprij Sacrorum antistitum, 1. IX. 1910.

Jedan od vidljivih znakova "tradicionalizma" je svakako odbijanje nove (izmisljene) mise. Mnogo je razloga zasto katolici ne mogu prihvatiti novu misu.

62 razloga zašto prema svojoj savjesti ne možemo sudjelovati na novoj Misi (također poznatoj kao Misa Pavla VI., Novus Ordo, nova liturgija), bilo da se služi na narodnom jeziku ili na latinskome, prema narodu ili prema svetohraništu.
Iz istih razloga držimo se vjerno tradicionalne tj. stare Mise (danas nakon Koncila također poznate kao tridentska Misa, stara latinska Misa, Rimski Misal, Pijev Misal, Misa sv. Pija V., Vetus ordo/Stari red, Misa svih vremena).

1. Zato što Nova Misa nije jasna ispovijest katoličke vjere (što tradicionalna Misa jest); ona je dvosmislena i protestantska. Zbog toga, budući da molimo kako vjerujemo, slijedi da ne možemo moliti na novoj Misi na protestantski način i još uvijek vjerovati kao katolici!
2. Zato što promjene nisu bile neznatne, nego se „radi o temeljitoj reformi... potpunoj promjeni... novoj tvorevini.“ (mons. A. Bugnini, jedan od tvoraca nove Mise)
3. Zato što nas nova Misa upućuje na stajalište da ,,istine... mogu biti promijenjene ili prešućene, a da se pritom ne iznevjerimo svetome pologu vjere s kojim je katolička vjera zauvijek povezana.“
4. Jer nova Misa predstavlja „zapanjujuće udaljavanje od katoličke teologije o svetoj Misi, kako je formulirana na XXII. zasjedanju Tridentskoga sabora koji je, definitivno određujući ‚kanone‘ obreda, podigao nepremostivu branu protiv bilo kakvog krivovjerja koje bi moglo narušiti cjelovitost Učiteljstva.“ (*)
5. Zato što razlika nije u pukim detaljima ili tek izmjeni obreda, jer „koliko toga trajno vrijednoga pronalazi [u novoj Misi] tek sporedno ili različito mjesto, ukoliko ga uopće pronalazi“. (*)
6. Zato što su ,,nedavne reforme već dostatno pokazale kako bi nove izmjene u liturgiji prouzročile jedino posvemašnje nesnalaženje vjernikâ, koji već pokazuju znakove nemarnosti i jasnog opadanja vjere“. (*)
7. Zato što nas u vremenima zbunjenosti kao sada, vode riječi našega Gospodina: „po plodovima ćete ih njihovim prepoznati“. Plodovi nove Mise su: pad pohađanja nedjeljne Mise u Francuskoj za 43% (kardinal Marty), za 50% u Nizozemskoj (New York Times, 5. siječnja 1976.) za 62% u Njemačkoj (opće istraživanje iz studenog 1985.).
8. Zato što se „u većem dijelu klera to očituje (obveza služenja nove Mise) kao bolna kriza savjesti…“ (*)
9. Zato što se u manje od sedam godina nakon uvođenja nove Mise broj svećenika u svijetu smanjio s 413 438 na 243 307 – za gotovo 50% (statistika Svete Stolice).
10. Zato što nam „pastoralni razlozi navedeni u prilog tako ozbiljnog prekida s tradicijom... ne izgledaju dovoljni.“ (*)
11. Zato što nova Misa ne očituje vjeru u stvarnu prisutnost našega Gospodina – dok je tradicionalna Misa neosporno očituje.
12. Zato što nova Misa stvara pomutnju između stvarne Kristove prisutnosti u Euharistiji s njegovom mističnom prisutnošću među nama te se time približava protestantskom nauku.
13. Zato što nova Misa zamagljuje ono što bi trebala biti jasna razlika između hijerarhijskog svećeništva i sveopćeg svećeništva vjernika (kako to čini protestantizam).
14. Zato što nova Misa naginje krivovjernoj teoriji da vjera naroda, a ne svećenikove riječi, uprisutnjuju Krista u Euharistiji.
15. Zato što uvođenje luteranske „molitve vjernika“ u novu Misu slijedi i potiče protestantsku zabludu da su svi vjernici svećenici.
16. Zato što nova Misa ukida svećenikov pokajnički čin (,,Confiteor“), koji on izgovara zajedno s narodom, i tako promiče Lutherovo odbacivanje katoličkog nauka da je svećenik sudac, svjedok i posrednik pred Bogom.
17. Zato što nas nova Misa upućuje na shvaćanje da narod koncelebrira sa svećenikom – što je protivno katoličkoj teologiji!
18. Zato što je šest protestantskih službenika surađivalo u stvaranju nove Mise (slijeva ispod: George, Jasper, Shepherd, Kunneth, Smith i Thurian s Pavlom VI.).
19. Zato što su autori nove Mise poput Luthera ukinuli prikazanje (ofertorij) - koje je vrlo jasno izražavalo žrtveni, pomirbeni značaj Mise, i sveli ga na jednostavni prinos darova.
20. Zato što je dovoljno katoličke teologije uklonjeno da protestanti, zadržavajući nesklonost prema pravoj Rimokatoličkoj Crkvi, mogu bez poteškoća upotrebljavati tekst nove Mise. Protestantski službenik Thurian (savjetnik u projektu ‚nove Mise‘) izjavio je da će plod nove Mise ,,možda biti taj da će nekatoličke zajednice moći slaviti Gospodnju večeru upotrebljavajući iste molitve kao i Katolička Crkva“ („La Croix“, 30. travnja 1969.).
21. Zato što narativni način posvete u novoj Misi upućuje na to da se radi o spomen-činu, a ne o pravoj žrtvi (= protestantska teza).
22. Zato što nas teškim propustima nova Misa dovodi do uvjerenja da se radi samo o gozbi (= protestantski nauk), a ne o žrtvi za oproštenje grijeha (= katolički nauk).
23. Zato što promjene kao: stol umjesto oltara, okrenutost prema narodu umjesto svetohraništu, Pričest na ruku itd., naglašavaju protestantska učenja (npr., Misa je samo gozba, svećenik je samo predsjedatelj zajednice, itd.).
24. Zato što su i sami protestanti kazali da su „nove euharistijske molitve napustile krivu perspektivu žrtve koja se prinosi Bogu“ („La Croix“, 10. prosinca 1969.).
26. Zato što je nova Misa izrađena u skladu s protestantskom definicijom Mise: „Gospodnja večera ili Misa je sveti zbor ili skupština Božjeg naroda koji se sastaje pod vodstvom svećenika da slave spomen Gospodnji“ (definicija nove Mise - Opća uredba Rimskog misala, br. 7, 6. travnja 1969.).
27. Zato što se nova Misa dvosmislenostima želi istodobno svidjeti katolicima i protestantima; tako da je „dvolična“ i uvredljiva prema Bogu kojem se gadi bilo kakvo licemjerje: „Prokuni dvoličnika, jer su upropastili mnoge koji su živjeli u miru.“ (Sir 28,13).
28. Zato što su lijepe, poznate katoličke crkvene pjesme, koje su stoljećima nadahnjivale narod, izbačene i zamijenjene novim crkvenim pjesmama koje po stilu i osjećajnosti odgovaraju protestantskim pjesmama, čime se još više pojačava već jasan dojam da se više ne prisustvuje katoličkoj Misi.
29. Zato što nova Misa sadrži nejasnoće koje suptilno daju prednost krivovjerju (herezi), što je opasnije nego kad bi bila jasno krivovjerna budući da poluhereza napola sliči istini!
30. Zato što Krist ima samo jednu zaručnicu, Katoličku Crkvu, a njezino bogoslužje ne može služiti religijama koje su s njom u neprijateljstvu.
31. Zato što nova Misa slijedi formu Cranmerove krivovjerne anglikanske mise i metode koje se rabe za njenu promidžbu precizno slijede metode engleskih krivovjernika.
32. Zato što je sveta Majka Crkva kanonizirala brojne engleske mučenike koji su ubijeni jer su odbijali sudjelovati na Misi kakva je nova Misa!
33. Zato što su protestanti, koji su se nekoć obratili na katoličanstvo, sablažnjeni kada vide da je nova Misa jednaka obredu kakav su pohađali kao protestanti. Jedan od njih, Julien Green, postavlja pitanje: „Zašto smo se obratili?“
34. Zato što statistike pokazuju veliki pad broja obraćenika na katoličanstvo nakon uvođenja nove Mise. Obraćenja, kojih je bilo do 100 000 godišnje u SAD-u, pala su na manje od 10 000!
35. Zato što je tradicionalna Misa izgradila mnoge svece: „Nebrojeni sveci su se na njoj obilno hranili pravom pobožnošću prema Bogu…“ (papa Pavao VI., Apostolska konstitucija ,,Missale Romanum“).
36. Zato što je narav nove Mise takva da olakšava profanacije svete Euharistije, do kojih dolazi takvom učestalošću kakva je bila nečuvena kod tradicionalne Mise.
37. Zato što nova Misa, usprkos prividu, prenosi novu vjeru, a ne katoličku vjeru. Ona prenosi modernizam i točno slijedi taktiku modernizma, služeći se nejasnom terminologijom da bi podmetnula i promicala zablude.
38. Zato što uvodeći brojne mogućnosti odabira, nova Misa potkopava jedinstvo liturgije, od koje svaki svećenik može po vlastitoj želji odstupiti pod krinkom kreativnosti. Neizbježno dolazi do nereda, praćenog nedostatkom poštovanja.
39. Zato što mnogi dobri katolički teolozi, poznavatelji crkvenog prava i svećenici ne prihvaćaju novu Misu te potvrđuju da je ne mogu služiti mirne savjesti.
40. Zato što je nova Misa uklonila stvari kao što su: poklecanja (ostala su samo tri), pranje svećenikovih prstiju
nad kaležom, čuvanje svećenikovih prstiju od svakog profanog doticanja nakon posvećenja, posvećeni oltarski kamen i relikvije, tri oltarnika (svedeni na jedan), a sve to „samo dodatno potvrđuje kako je ovdje na nečuveni način uključeno odbacivanje vjere u dogmu stvarne prisutnosti“.(*)
41. Zato što je tradicionalna Misa obogaćena i sazrela u stoljećima svete Tradicije, kodificirao ju je (ne izmislio) papa koji je bio svetac, Pio V., dok je nova Misu stvorena umjetno.
42. Zato što su zablude nove Mise koje su naglašene u izdanju na narodnom jeziku čak prisutne i u latinskom tekstu nove Mise.
43. Zato što nas nova Misa, svojom nejasnoćom i popustljivošću izlaže Božjoj srdžbi tako što olakšava rizik nevaljanih posveta: „Hoće li svećenici, koji u bliskoj budućnosti ne budu imali tradicionalnu formaciju, nego se budu samo oslonili na Novus ordo, kako bi ‚učinili ono što čini Crkva‘, zaista valjano izvršavati posvetu? U to se može sumnjati.“ (*)
44. Zato što ukidanje tradicionalne Mise podsjeća na proroštvo iz Danijela 8,12: „Zbog bezakonja bila je predana sveta vojska zajedno sa svagdanjom žrtvom“, i na izjavu sv. Alfonza de Liguorija da zato što je Misa nešto najbolje i najljepše što postoji u Crkvi ovdje na zemlji, đavao nam ju je neprestano htio pomoću krivovjeraca oduzeti.
45. Zato što su na mjestima gdje je tradicionalna Misa sačuvana vjera i revnost u narodu veći. Dok suprotno vrijedi ondje gdje vlada nova Misa (Izvještaj o Misi, Biskupija Campos, u: ,,Roma“, Buenos Aires, br. 69, kolovoz 1981.).
46. Zato što uz novu Misu ide i novi katekizam, novi moral, nove molitve, novi Zakonik kanonskog prava, novi kalendar, jednom riječju - nova Crkva, potpuna revolucija s obzirom na staru. „Liturgijska reforma...ne zavaravajte se, upravo tu počinje revolucija“ (Msgr. Dwyer, Nadbiskup Birminghama, glasnogovornik Biskupske sinode).
47. Zato što istinska ljepota tradicionalne Mise sama po sebi privlači duše; dok nova Misa, bez vlastite privlačnosti, mora izmišljati novotarije i zabavu da bi se svidjela ljudima.
48. Zato što Nova Misa utjelovljuje brojne zablude koje je osudio papa sv. Pio V. i Tridentski koncil (cijela Misa na narodnom jeziku, glasno izgovaranje riječi Posvete itd.; usp. osudu jansenističke sinode u Pistoji), odnosno papa Pio XII. (npr. oltar u obliku stola; usp. Mediator Dei).
49. Zato što nova Misa pokušava preobraziti Katoličku Crkvu u novu, ekumensku crkvu koja prihvaća sve ideologije i religije – prave i krive, istinu i zabludu – cilj koji su dugo sanjali neprijatelji Katoličke Crkve.
50. Zato što nova Misa uklanjanjem pozdrava i završnog blagoslova, kada svećenik služi sam, pokazuje sumnju u dogmu općinstva svetih.
51. Zato što su oltar i svetohranište sada odvojeni i tako označavaju podjelu između Krista u njegovom svećeniku i Žrtvi na oltaru, od Krista u njegovoj stvarnoj prisutnosti u svetohraništu, „dvije stvari koje po svojoj naravi moraju ostati zajedno“.(Pio XII.)
52. Zato što nova Misa više ne predstavlja vertikalno bogoštovlje između Boga i čovjeka, nego prije horizontalno bogoštovlje.
53. Zato što se nova Misa, iako je naizgled u skladu s uredbama Drugog vatikanskog sabora, zapravo suprotstavlja njegovim uputama, jer je sam sabor izrazio želju za očuvanjem i promicanjem tradicionalnog obreda.
54. Zato što tradicionalna latinska Misa pape sv. Pija V. nikad nije zakonski ukinuta i stoga ostaje pravi obred Rimokatoličke Crkve kojim vjernici mogu ispuniti svoju nedjeljnu obvezu.
55. Zato što je papa sv. Pio V. odobrio trajni indult (dopuštenje), koji vrijedi „zauvijek“ za slavljenje tradicionalne Mise, potpuno slobodno i dopušteno, bez skrupula u savjesti, kazne, osude ili cenzure (papinska bula „Quo primum“).
56. Zato što je papa Pavao VI., kada je javno objavio novu Misu, izjavio „obred… po sebi nije dogmatska definicija“. (19. studenog 1969.)
57. Zato što je papa Pavao VI., kada ga je kardinal Heenan iz Engleske upitao namjerava li ukinuti ili zabraniti tridentsku Misu, odgovorio: „Nije nam namjera posve zabraniti tridentsku Misu“.
58. Zato što se „u molitvi ‚Libera nos‘ (‚Izbavi nas‘, u novoj Misi) ne spominju više ni Blažena Djevica Marija, ni apostoli ni svi sveti: više se, dakle, ne moli za njezin i za njihov zagovor ni u trenutku opasnosti“. (*)
59. Zato što se ,,ni u jednoj od triju novih euharistijskih molitava ni najmanje ne spominje trpeće stanje pokojnika; ni u jednoj ne postoji mogućnost posebnoga spomena. Sve to još jednom ugrožava vjeru u pomirbenu i otkupiteljsku narav misne Žrtve.“ (*)
60. Zato što priznajemo vrhovni autoritet Svetog Oca u vođenju svete Majke Crkve, ali znamo da nam čak ni njegov autoritet ne može nametnuti praksu koja je tako jasno protiv vjere: Misu koja je dvosmislena i koja potiče na krivovjerje te zato nije Bogu ugodna.
61. Zato što, kako navodi Prvi vatikanski sabor: „Duh Sveti nije obećan Petrovim nasljednicima, da bi oni po Njegovoj objavi mogli stvoriti novi nauk, nego da Njegovom pomoću mogu nepogrešivo čuvati i vjerno tumačiti objavu ili polog vjere koji su nam predali apostoli“ (DH 3070).
62. Zato što krivovjerje ili ono što jasno podupire krivovjerje, ne može biti predmet poslušnosti. Poslušnost je u službi vjere, a ne vjera u službi poslušnosti! U ovom prethodnom slučaju, „Treba se većma pokoravati Bogu, negoli ljudima!“ (Dj 5,29)

* Citati iz: Kardinali Ottaviani i Bacci, Kratak kritički pregled Novog reda Mise – pismo upućeno papi Pavlu VI., 25. rujna 1969.

Jel se održava igdje u RH tradicionalna misa?

Mise odobrene od mjerodavne crkvene hijerarhije

ZAGREB:
Crkva sv. Blaža, Prilaz Gjure Deželića 64

svake nedjelje i zapovijedanog blagdana u 16:45
sakrament sv. ispovijedi prije i za vrijeme sv. Mise u 16:30

Kapela Gospe Fatimske (ispod crkve Uzvišenja Svetog Križa), Trg sv. Križa 1

utorkom u 19:30

https://tradicionalnamisa.com/tradicion ... hrvatskoj/

Za redovite tjedne obavijesti o tradicionalnim Misama u Zagrebu možete se priključiti Telegram grupi “TLM obavijesti Zagreb”:
https://t.me/+nTJ1GiSCSbhmYTU8



Mise kod bratstva sv. PiaX

https://christusrexhrvatska.blogspot.co ... -misa.html

Zagreb
Kapela sv. Josipa
Ul. dr. Luje Naletilića 23
Nedjelja 10 sati

Split
Kapela sv. Jeronima
Ul. Zrinsko Frankopanska 58
3x mjesecno nedjljeom u 9 sati

Rijeka
Kapela Bezgrješnoga Srca Marijina
Avelina Turka 1
2x mjesecno

Jel ova u Splitu dozvoljena od strane Crkve i je li grijeh otić na "nedozvoljenu" misu?

Bratstvo svetog Pija X nema kanonski uredjen status u Crkvi pa tako ni u Hrvatskoj. S te strane nisu ni dozvoljeni ni ne dozvoljeni, sami otvaraju svoje kuce i kapele bez kontaktiranja mjesnog biskupa. Iako nemaju statusa Franjo im je dozvolio da ispovijedaju i djele sakramente. Tako da nije grijeh ni ici kod njih na misu. Ne bi bio ni bez toga doduse

Kakav je odnos sa službenom crkvom? Priznaju li Vatikan i papu Franju kao poglavara? Imaju li tradicionalisti svoju posebnu crkvenu strukturu i ako da tko je papa?

Ovisi na koje "tradicionaliste" mislis na one unutar Crkve ili na jedine predstavnike "tradicionalista" izvan struktura Crkve tj. Bratstvo svetog Pija X...
Bilo kako bilo svi priznaju papu i svi ga spominju u liturgijskim molitvama


Ako pod papom mislis na Franju, on ih otvoreno sviju mrzi i jedne i druge. One u Crkvi je unistio doslovno sto se strukture tice. Ove vani nemoze jer i onako nema jurisdikciju nad njima

Jedan od vjerovatno najpoznatijih tradicionalista je bio svakako J.R.R. Tolkien

Povijesna linija od II VK

Koja si ti struja tradicionalista?

Moja vlastita

Kao i vecina tradicionalista podrzavam sve tradicionalne struje i idem tamo gdje se sluzi stara Misa bez obzira tko je sluzi. (da ne bi bilo zabune podrazumijeva se da onaj tko sluzi i ide na Staru Misu podrzava i predkoncilski kalendar i predkoncilsku teologiju odnosno jednom rijecju predkoncilsku vjeru)

Nemaš svoju župu u koju ideš redovno?

Pretpostavljao sam da ideš u najbližu ovisno gdje stanuješ. To ispade kao ekskurzija neka, treba ići na Misu svake nedjelje ne?

Treba ako ti je blizu ako ti je zupa 70 km udaljena onda se trudis ici kad mozes

SNAGA CRKVE Polovica tradicionalnih katolika na hodočašću u Francuskoj bila je mlađa od 20 godina

„Jednog dana, naše će se crkvene vlasti morati suočiti sa stvarnošću, jednostavnom istinom koja je na vidiku. Mi smo obični katolici koji žele bogoslužje u izvanrednom obliku”.

Ovo su riječi kojima su pozdravljeni hodočasnici u nedjelju ujutro, kada su krenuli iz Pariza prema Chartresu koji je više od sto kilometara udaljen od Pariza. Cilj njihovog hodočašća je bio posjet katedrale u Chartesu, poznatom francuskom Marijanskom svetištu, gdje se čuva Gospin veo kao jedna od najpoznatijih relikvija kršćanskog svijeta, piše Lifesitenews

40. po redu, „Pèlerinage de Chrétienté“ (Hodočašće kršćanstva) približilo se kraju, privukavši oko petnaest tisuća hodočasnika iz mnogih zemalja, na trodnevni hod od sto kilometara od Pariza do Chartresa u nedjelju na obljetnicu Duhova. Nakon dvije godine prekida zbog COVID – a, događaj je dobio još dublju dimenziju nego inače, s pet posto više sudionika hodočašća nego 2019., unatoč manjem broju inozemnih sudionika.

Uz proračunatu ironiju, mnogi od ovogodišnjih hodočasnika nosili su posebno tiskane majice ili trenerke s natpisom „Gardiens de la Tradition” („Čuvari tradicije“), francuski prijevod naslova Motu proprija pape Franje kojim zabranjuje tradicionalnu liturgiju. Svojom mladošću i svojom brojnošću, valovi mladih koji su sa svojim barjacima i zastavama koračali prema Chartresu, svojim entuzijazmom i očitom pobožnošću, jasno su pokazali da žele Boga, euharistiju, svečanost i vjekovnu ljepotu u središtu svoga života.

U nedjelju ujutro, na prvom bivaku hodočašća, Jean de Tauriers, predsjednik Notre-Dame de Chrétieté, održao je pozdravni govor

...Nedavna ograničenja koja su spriječila neke dijecezanske klerike da dođu na hodočašće su uznemirujuća i zbog njih smo duboko ožalošćeni. U molitvenom smo jedinstvu sa svima onima kojima je zabranjen pristup ovome hodočašću kršćanstva.

Dragi hodočasnici, niste odgovorni za sadašnju krizu u Crkvi, za nestanak vjerske prakse, za prazna sjemeništa, za nedosljedne katekizme i prevladavajući relativizam.

Niste odgovorni za kompromise u pogledu katoličkog morala, niti za neuspjehe u katoličkom odgoju. Niste odgovorni za zabranu tradicionalnih misa, ređenja, sakramenata, pa čak i reverendi, bilo zbog COVID – a ili „Traditionis Custodesa“.

Vi ste naslijedili ovo bezbožno društvo. Morate odgajati svoju djecu i prenositi vjeru zbog njihovog spasenja, što uključuje i Vaše vlastito spasenje.

Kako vam se može zamjeriti što ste u sadašnjoj situaciji odabrali tradicionalne župe, svećenike, katekeze i škole? Stoga, molimo Svetog Oca da pogleda na svakodnevni život katolika.

Nismo kao suptilni teolozi, niti kao velike egzegete skrivenih namjera na Drugom vatikanskom koncilu, niti smo sofisticirani liturgičari.
Mi smo jednostavne katoličke obitelji koje žele ostati katoličkima u svijetu koji više nije katolički.

Svi hodočasnici moliti će na nakane Svetog Oca, naših biskupa i Crkve, da ne budemo lišeni sakramenata i da naši svećenici u miru obavljaju apostolat....

Odluka Vatikana da na neodređeno vrijeme odgodi svećenička i đakonska ređenja u francuskoj biskupiji Fréjus-Toulon naišla je na reakciju 10 000 francuskih vjernika koji su u pismu upućenom papi Franji odlučili dati podršku mjesnom biskupu Dominiqueu Reyu i ukazati da odgađanje ređenja nanosi “golemu štetu” Crkvi u Francuskoj.

Podsjetimo, biskup Rey je u tekstu objavljenom na stranicama biskupije obavijestio vjernike kako su mu prefekt Kongregacije za biskupe Marc Ouellet i nadbiskup Marseillesa Jean-Marc Aveline prenijeli stav Vatikana da bogoslovija mora proći kroz proces restrukturacije, a bilo je govora i o promjeni politike primanja bogoslova. Zbog svega toga do daljnjega su odgođena ređenja zakazana za 26. lipnja.

Rey je jedan od rijetkih katoličkih biskupa u Francuskoj. Ima opušten pristup rimskoj misi i privlači mnoge sjemeništarce iz cijele Francuske.

Vazne tradicionalne zenske redovnicko/monaske zajednice i samostani u svijetu

Benediktinke – Opatija Gospe od Vjernosti (Jouques)
http://www.abbayedejouques.org

Benediktinke – Opatija Gospe od Navještenja (Le Barroux)
http://www.barroux.org

Benediktinke – Samostan Gospe od Slušanja (Rosans)
http://www.abbayedejouques.org/fondations.html

Benediktinke – Samostan Gospe od Milosrđa (Benin)
http://www.abbayedejouques.org/fondations2.html

Benediktinke Marije Kraljice Apostola
http://www.benedictinesofmary.org

Regularne kanonikinje Majke Božje
http://www.chanoinesses.lagrasse.org/-C ... sses-.html

Sestre Predragocjene Krvi Gospodina našega Isusa Krista (Schellenberg/St. Pelagiberg)
http://www.frauenkloster.li

Klanjateljice Kraljevskog Srca Isusa Krista Velikog Svećenika
http://www.institute-christ-king.org/vocations/sisters/

Bosonoge karmelićanke – Karmel Isusa, Marije i Josipa (Valparaiso/Elysburg/Moraga)
http://www.lasvegasmariancenter.com

Institut dominikanki Duha Svetoga
http://www.dominicaines-du-saint-esprit.fr

Institut redovnica žrtava Srca Isusova

Oaza Isusa Svećenika
http://www.oasisjesussacerdote.es

Sužnji Bezgrješnog Srca Marijina
https://sisters.saintbenedict.com/

Sestre franjevke Bezgrješne
www.immacolata.com/index.php/en/chi-sia ... rancescane
www.marymediatrix.com/religious-life/handmaids.html
www.immacolata.com/index.php/en/chi-sia ... immacolata

Nema ljepše mise od latinske

Ispada da pola foruma ide po tim starim misama. Mora da se znate međusobno? S obzirom na broj svećenika koji ih služe i učestalost misa.

Ne znam za druge, ali ja ne poznam nikog. Latinsku misu sam otkrila prije oko godinu dana, kad je ono papa Franjo izdao taj dokument kojim ju ograničava, skoro pa zabranjuje. Htjela sam ju vidjeti prije nego ju možda ukinu skroz. Došla na jednu i to je bilo to, vratila se opet pa opet pa opet.

Neusporediva je sa novom misom, takvo bogatstvo da je jednostavno nevjerojatno da se jedan Papa toliko bori protiv nje. Na latinskoj misi nema nikakvih modernih kerefeka kao što su gitara bendovi i pop pjesmuljci, pričesti na ruke ni laika koji dijele pričest. Bogatija je molitvama, pjesmama, tišinom i klanjanjem. Sve je usmjereno prema Bogu, a ne prema narodu.

Kad uđeš u crkvu u kojoj se služi latinska misa, prepoznaješ da si ušao u neki skroz drugi svijet, odvojen od ovog svijeta, negdje gdje se događa nešto posebno i vrijedno.
Dok nova misa je puno više svjetovna i nonšalantna, i ne ispunjava dušu kao latinska. Dobiš i na njoj pričest, ali okružje je sasvim drugačije. I golf i mercedes su oba auti, ali mercedes je ipak bolji, zar ne.

Ribico duso, pa daj neki youtube sa latinskom misom, da mi koji nismo prisustvovali slicnim dogadjajima, vidimo o cemu se radi.

Što znači da ju ograničava, smijete ić na misu maksimalno 1 mjesečno