Sve je to lijepo al ovo je tema o krajoliku prelijepe Usore :) :P

REPORTAŽA: Znaš, ljudi su ovdje bili pametni i u ratu...

Iza broja poštanskog pretinca 74264 krije se Jelah, mali gradić uz rijeku Usoru, površine otprilike oko devet kilometara četvornih. Nalazi se na putu Doboj - Teslić, oko šest kilometara sjeverozapadno od Tešnja.
Piše: Bojana Đukić


Župna crkva u Jelahu

Župnik vlč.Ivan Bošnjak
Na prvi pogled, gradić koji se lagano razvija – osim „malih poduzetnika“ tu je još nekoliko tvornica. Ipak, zaključujemo da je najpametnije prvo sjesti negdje na kavu, a potom krenuti u „istraživanje“. Tako je i bilo. Usput smo mogli svjedočiti suživotu u ovom mjestu: časna sestra prolazi, nitko ništa ne dobacuje ili pak nešto slično, iako je tu bilo mnogo vjernika drugih vjeroispovijesti. Zaključujemo – vrijeme je da se krene u pokušaj pronalaska župne crkve budući da ju baš i nismo mogli vidjeti s ceste. Uspjeli smo u tome i uskoro smo kod župnika - vlč. Ivana Bošnjaka. Usput zamjećujemo da je dovoljno samo da se skrene s glavne ceste (oko koje su razvijeni različiti obrti i štošta) na sporednu (gdje smo pronašli i župnu crkvu) i već imaš osjećaj kao da si na selu među obiteljskim kućama i vrtovima. Sve u svemu – na prvi pogled zanimljiva zajednica u kojoj se na malom prostoru spaja ono „moderno“, industrijsko i priroda.
Problemi oko izgradnje crkve
Bilo kako bilo, valjalo je nama na posao – saznati što više o župi Jelah, posvećenoj sv. Ivanu Krstitelju. Počevši razgovor sa župnikom saznali smo da je građevinska dozvola za izgradnju crkve u Jelahu dobivena 3. veljače 1969., a radovi su trebali početi dva mjeseca poslije.
Ipak, nije sve teklo onako kako je zamišljeno i dogovoreno - radovi su počeli u listopadu i samo su izliveni temelji. Takvo stanje ostalo je do 20. kolovoza 1971. Crkva je napokon „stavljena pod krov“ 12. svibnja 1972., a 1973. sazidan je i toranj.


Unutrašnjost župne crkve u Jelahu
Unatoč problemima, 1975. gradnja se nastavlja. Te iste godine, točnije 30. Lipnja, zakopan je temelj nove župne kuće, a useljena je na Badnjak, 24. prosinca 1975. Iskopan je bunar te je „uvedena voda u kuću“.
„U ovom vremenu od 1975. do listopada 1978. crkva je ožbukana, stavljena je lamperija, uvedena električna energija, kupljeno zvono od 200 kg - danas je u Rosuljama - postavljen mramorni pod u crkvi i svetištu, napravljeni su nacrti za uređenje interijera crkve, izbetoniran je velik križ na čelnom zidu, stavljene su podzide s donje strane crkve, cijeli prostor nasut je zemljom i poravnat. Tako je stvoreno ravno crkveno dvorište. Napravljen je javni WC i kanalizacija te je kupljena parcela iznad kuće, od Pauline Tomić, površine 340 m2, za bašču“, ispričao nam je vlč. Bošnjak, dodavši da je u vremenu od studenog 1978. do svibnja 1989. završeno mnogo toga unutar crkve: produžen je „špic“ tornja i prilagođen za veće zvono, kupljeno je zvono od 400 kg te je postavljeno na toranj, a napravljene su i ograde crkvenog dvorišta i izbetonirani cvijetnjaci...

Cjelokupni tekst možete pročitati na stranicama novog broja Katoličkog tjednika

Sve što je MRSHo je istina i dogodilo se. Zapanjuje me činjenica da ti koja drugima govoriš kako lažu nemaš pojma o tim događajima, a svejedno te to ne sprječava da pišeš o tome. Desilo se!

Jedan od zadataka te akcije je bilo da se zauzmu dijelovi Općine Usora koji su prije bili u sastavu Općine Doboj, Ularice i Alibegovci, kako bi se pripojili Općini Doboj Jug. Muslimanske snage su prešle Usoru i bile su u Ularicama. Napetosti su prestale nakon par dana. Ovi događaji su bili i na vijestima, konkretno HTV, tako da te tvoje neznanje ne amnestira od toga što drugima govoriš kako pišu neistine.

Pet točaka u grbu simbolizira pet župa u sklopu Općine Usora.

Odlična reportaža iz Općine Usora. Na samom početku možete čuti mnoge zanimljive podatke o samoj općini, privredi, razvoju itd.

Primjerice, preko 200 privrednih subjekata, osnove i srednje škole, javna poduzeća, javna knjižnica, sva mjesta pod kanalizacijskom mrežom. Sve ostvareno nakon formiranja samostalne općine. Mala Švicarska.

Ta općina Usora nastala 1998-e ?

I prije je funkcionirala samostalno, samo što su Muslimani blokirali provedbu odluke, raspisivali referendume u svojim naseljima protivljujući se odcjepljenju itd.

to je prvi dio, drugi dio ce biti sutra

drugi dio na http://www.rtvtk.ba/index.php?option=co ... Itemid=304

desno u playeru pritisnete "na selu na sijelu"

bas je dobra, i da izvinete malo zajebana, dokumentacija

Može se vidjet i na YT:

hahaha baba i dida su najbolji

Hrvatska zajednica Usora - obilježena 21. obljetnica utemeljenja



Usora, 14.01.2013. - Kod Župnoga dvora u Sivši, prigodnim okupljanjem i obraćanjem sudionika-utemeljitelja i općinskog načelnika Ilije Nikića obilježena je 21. obljetnica utemeljenja Hrvatske zajednice Usora. Bila je to prigoda da se evociraju sjećanja i istakne značaj tog povijesnog događaja koji je predstavljao regionalno organiziranje Hrvata sa područja tadašnjih općina Tešanj, Doboj i Teslić.
Medijator ovogodišnjeg obilježavanja obljetnice utemeljenja Hrvatske zajednice Usora Ivica Bošnjak "Pilka", na temelju dokumenata iz tog vremena, u svom uvodnom obraćanju istaknuo je:

14. siječnja 1992. godine utemeljena je Hrvatska zajednica Usora. Ne dovodeći u pitanje svoju podršku državnoj neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti Bosne i Hercegovine, Hrvatska demokratska zajednica, kao vrhovna politička i društvena institucija Hrvata u BiH devdesetih godina zalagala je se za njeno ustrojstvo kao složene (kon)federativne države, konstituirane od samoupravnih, uvjetno rečeno nacionalnih teritorijalnih jedinica. Na prekretnici 1991. i 1992. godine to se zalaganje posebice snažno očitovalo osnivanjem niza teritorijalno-samoupravnih hrvatskih zajednica (HZ). Prva takva zajednica bila je Bosanska Posavina (BP), koja je osnovana 12.11.1991. godine, slijedile su Herceg-Bosna 18.11.1991. (HB), Usora 14.01.1992., te Središnja Bosna 27.01.1992. godine. U zajednice su se organizirali i Hrvati na prostorima Soli-Tuzla i Vrhbosne.

Hrvatsku zajednicu Usora sačinjavali su prostori naseljeni Hrvatima, sa preko 35.000 stanovnika, od najsjevernijih sela u usorskoj dolini (Prisade, Makljenovac) preko Teslića, Studenaca i Slatine do Rajševa. Hrvatska područja u rajonu Teslić-Komušina bila su uvezana u HZ Usora sve do prekida komunikacije (grad Teslić) sa sjevernim dijelom Zajednice tj. sa današnjom općinom Usora.

Obzirom na situaciju, bilo je prirodno da se otvaranjem komunikacije preko Dubrava područja od studenaca do Rajševa, kao zaseban rajon, uvežu u Hrvatsku zajednicu Središnja Bosna, odnosno sa Žepčem, što je i učinjeno 24.5.1992. godine. Već slijedeći dan kreće velika ofenziva u rajonu Gornje Komušine, koja se u narednim tjednima proširuje i sa teslićke strane napadom na Studence.

Sve regionalne zajednice kasnije su zajednički uvezane u vrhovnu HZ Herceg-Bosna, koja je organizirana kao politička, kulturna, ekonomska i teritorijalna organizacija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, kao odgovor na agresiju i formiranje SAO u BiH.




Općina Usora - sljedbenik HZ Usora

Na temeljima Hrvatske zajednice Usora osnovana je današnja općina Usora u čijim okvirima je na popisu 1991. godine živjelo gotovo 9.000 osoba, a danas ih prema nekim statističkim procjenama živi preko 5.000, od čega 95% Hrvata. Ona se nalazi na relativno dobroj prometnoj komunikaciji i graniči sa općinama Doboj, Doboj Jug i Tešanj...

Južni dio, odnosno područje Telić-Komušina, koje je bilo dio prvobitne HZ Usora (kasnije HZ Središnja Bosna) nakon Daytona ostalo je u Republici Srpskoj, iako ga čini kompaktno područje u središnjem toku rijeke Usora i brojalo je oko 7000 Hrvata i koje je bilo naslonjeno na većinski hrvatsku općinu Žepče, tako da i danas javnost izostavljanje tog područja iz žepačke enklave smatra velikom greškom hrvatske pregovaračke strane u Daytonu, uostalom kao i u slučaju drugih graničnih hrvatskih područja..."

Općinski načelnik Ilija Nikić, u svojstvu organizatora i domačina ovoga obilježavanja, nazočnima je se obratio riječima:

"Poštovani utemeljitelji Hrvatske zajednice Usora, uvaženi gosti. Sve vas pozdravljam na ovome mjestu, na kojemu je skupina vizionara postavila temelje današnje Usore. Bio je to, za to vrijeme, odvažan potez, a pogotovo se to može reći za one koji su došli sa prostora koji danas nisu u granicama općine Usora. Ti ljudi su imali određenih neugodnosti, a neki su privođeni u policijske stanice. Predlažem da jedna radna skupina pripremi za Općinsko vijeće općine Usora prijedlog na koji način da se ovaj, ali i svi ostali važni datumi obilježavaju u Usori. Obilježavanje ovoga datuma treba zazeti posebno mjesto."

Prigodna obraćanja imali su i Franjo Bratić predsjednik HZ Usora, Ivan Katić, prof. Jozo Matošević, Štefo img 9962Masatović, Josip Krajina i Marko Lukić. Potom je podno spomen ploče, postavljene na objektu Župnog dvora Sivša, položen vijenac i upaljene svijeće i izrečena molitva za umrle/poginule utemivače i sve branitelje koji su svojim djelom i žrtvom doprinijeli osnivanju današnje općine Usora

Općina Usora će po uzoru na Žepče prenjeti ovlasti školstva sa Županije Zeničko-Dobojske na općinu.

Bravo, bravo...

ocekuje se 10.000 navijaca. torcida BiH ce doci, za torcidu split neznam.

bice spektakl

video
https://www.facebook.com/photo.php?v=532942263427937

Općina Usora iz zraka.

[img]https://fbcdn-sphotos-c-a.akamaihd.net/hphotos-ak-prn1/1487862_572046806184149_1553450040_o.jpg
[/img]

Hifa slikao iz helikoptrera.
Fine slike, Zabljaka i dijela Alibegovaca

Koja poduzeca ima Usora ?

Hellou, hellou, evo vidim nema tema o Tešnju pa tamam da se baci komentar, jer Usora i Tešanj su više nego bratske općine.

Svi koji seru o neuređenim odnosima između Bošnjaka i Hrvata na ovom kraju raspiruju mržnju i dezinformišu ostatak hrvatske zajednice u BiH koja čita ovo.

Evo i zašto, Tešanj 100% podržao osnivanje ove općine, a za mene je to jedna općina s mudima jer valjalo je otkinit dobar komad Doboja u onakvim uslovima.

http://jelah.info/galerije/35-dogaanja/ ... usora.html

U principu Hrvatska zajednica se u Tešnju relativno rasula, ja živim u Križanovićima to je hrvatska mahala u Medakovu (Tešanj). Nekad solidna zajendica, danas spala na svega nekoliko kuća. Realno, ne vide ljudi perspektivu tu i odlaze. Pitanje Tešanjke vam ne mogou objasniti ni vrhusnki geometri jer to je dijeljeno svakako. Žabljak je prekousorsko selo i pripada Usori, Tešanjka pripada Tešnju, ali djelimično i Usori. Mada Tešnajci sve ono svojataju, a može se reći i koloniziraju jer kao što znate Tešanjskom dominira Mešićev kompleks, Inter itd... Općina Usora im nudi povoljnije uvjete nego Općina Tešanj. Za NK Usora igra dosta Bošnjaka u MSŠ, u Tešnju popularno nazvana s"rednja na Tešanjci" idu djeca svih nacija, ali zaista dosta Bošnjaka pohađa tu školu.

Problem je malobrojnost učenika, pa tako da je škola često znala jedva namicati punu normu učenika. Dosta učenika sa Usore pohađa neke od tri srednje škole u Tešnju, naravno na obe strane, sve riječi hvale o toleranciji među učenicima i profesorima, čak na Usori radi dosta više profesora Bošnjaka nego npr. u Tešnju.

Bošnjak sam, i ovako realno, Tešanj će sigurno ostati jedan od posljednjih bastiona Bošnjačke ideologije, većinom zbog politike koja vlada ovamo. Grad je ekonomski jak, a 47 miliona godišnje injektuje u kantonalni budžet od kojeg dobiva samo 7 miliona. Kompanije poput HIFA Grupacije, AS Grupacije (Vemal, Vispak, Klas, Napredak) , Intera, Farexa, Mann Hummela, Koteksa, Enkera, Pobjede, FAD-a, Groenewegena, Kantić Turistika uz to izuzetno prometni Carinski terminal koji je pravo blizu Usore. To su sve giganti kojima raspolaže Tešanj uz masu nekih drugih manjih preduzeća i malu armiju funkcionera naspram kojih Usora zaista djeluje sitno (da se ne uvrijede Usorani).

Saradnja je dobra, sama općina Tešanj posjeduje tri razvojna centra. Jelah je od nekadašnjeg malo većeg selceta postao jedan solidan gradić uz konstantnu ekspanziju. Tešanjka koja je podijeljena tom nevidljivom linijom, Tešnjaci uglavnom svojataju kao što sam rekao, naravno nije to nikakva loša osobina jer automatski i u ulažu u Usoru. Kada se vratimo na Jelah, to je centar noćnog života uz vleiki broj klubova i ugostiteljskih objekata, shopping centrom, velikim brojem stambenih zgrada, a po zadnje popisu Jelah ima 3179 stanovnika, a odnos dvije općine je bio:

Općina Tešanj:
Ukupno popisanih osoba: 46.135
Domaćinstava: 13.498
Stanova: 17.416

USORA
Ukupno popisanih osoba: 7.568
Domaćinstava: 2.069
Stanova: 2.529

Da nije sve tako savršeno govori i činjenica, da su utišani mnogovrojni glasovi koji su pozivali na autonomiju Jelaha tj. formiranje Jelaške općine koju bi i dalje sačinjavali Bošnjaci, ali gdje bio Jelah sam kontrolisao svoj razvoj. Ovo naravno djeluje smiješno, ali zaista postoji ogroman rivalitet na relaciji Tešanj-Jelah. Ne trebam govoriti da bi ovo znatno usporilo ekspanziju Tešanjske regije koju htjeli neki ili ne ali sačinjavaju sad 4 općine Tešanj sa Jelahom, Doboj- Jug i Usora jer isuviše ovise jedni o drugima.

Broj katoliak u Tešnju je relativno mali, a crkva u Tešnju obavlja sve normalno, ipak većina udruženja je prebačeno na Usoru. Osim toga kao što ste vidjeli tu je i crkva u Jelahu, podrška jelaške zajednice ne izostaje (dokaz: http://jelah.info/jelaski/964-bozicna-c ... ovica.html). U Tešnju djeluje i druga kantonalna bolnica koju koriste i stanovnici Usore, u njoj 1992. spašen život Krešimiru Zubaku nakon neuspješne akcije oslobađanja Doboja. Toliko od mene, pozdrav za ekipu na forumu :)

Kojih 100% podrške? Nemaš prave info!

A Jelah bi trebao biti samostalna općina od Kaloševića do Usorskih sela...