To to. Samo gradite islamske centre i džamije u 22%.
Mi razvijamo ekonomiju i demografiju.

Gradi se 20 g. Usahle dohnacije.

To to. Samo gradite islamske centre i džamije u 22%.
Mi razvijamo ekonomiju i demografiju.

Uz stadion Bilino polje, zeničku željezaru te Kazneno-popravni zavod, jedan od simbola Zenice je i Lamela. Kompleks šest zgrada spojenih u jednu, nekada najviša zgrada na području bivše Jugoslavije, i danas je čudo arhitekture.

Izgradnja zeničke Lamele počela je 1971. godine po projektu sarajevskog arhitektonskog ureda “Plan” na čelu sa Slobodanom Jovandićem. Zamišljena je kao projekt šest zgrada, međusobno povezanih u jednu cjelinu.

Kako se navodi u knjizi “Zenički leksikon” autora Mirsada Đulbića, prvobitnim projektom predviđeno je da najviša lamela ima 30 katova odnosno da bude 100 metara visoka, ali se iz više razloga odustalo od te ideje, pa je visina smanjena na 25 katova.

– Izvođač radova je bila ‘Izgradnja’ Zenica, koja je sa pripremnim radovima, koji su podrazumijevali rušenje starih zgrada, počela krajem 1971. godine. Ti poslovi su trajali dosta dugo jer je bilo neophodno osigurati 70 stanova za stanare porušenih zgrada, ali je ‘Lamela’ već sredinom 1974. godine poprimila jasne konture – navodi se u ovoj knjizi.

S druge strane, prema riječima vlasnika jednog od stanova u “Lameli”, Jazida Ahmetkadića, koji tu živi od 1977. godine, objekt je pravljen kao jugoslavenski projekt, a prilikom izgradnje “Lamele” korištene su najsuvremenije metode armiranog betona, iste one koje su korištene u izgradnji stambeno-poslovnog objekta Kula u Beogradu te nuklearne elektrane u Krškom.

– Nuklearna elektrana je bila preteča nove energetske politike bivše Jugoslavije i pravljena je materijalima, čelicima i betonima kao što je pravljena i Lamela u Zenici. Ona izgleda kao jedna cjelina, a u stvari su stambeni kompleksi, potpuno zasebni. Kada se danas gleda, izgleda zapušteno, ali je ona u 85-postotno dobrom stanju. Nadživjet će mnoge građevine koje se danas grade – kazao je Ahmetkadić.

Dodao je da su u Lamelu useljavali uglavnom oni ljudi koji su prodavali kuće zbog razvoja Zenice i gradnje zgrada koje su bile nužne u razdoblju industrijalizacije. A i danas, stanovi su kvalitetni kao i instalacije, kvadrature stanova su za sve kategorije društva i nalazi se na dobrom mjestu.

Ahmetkadić je dodao da su u njoj u početku najviše živjeli radnici Željezare, Izgradnje i javnih poduzeća, ali da je jedan dio Lamele bio rezerviran za Ruse i Amerikance.

– U F dijelu Lamele, koji se nalazi do stadiona Bilino Polje gdje su ujedno i veći stanovi, 7-8 godina poslije izgradnje živjeli su stručnjaci iz Rusije i Amerike. Oni su radili u tom periodu u zeničkoj željezari i živjeli su u dobro opremljenim stanovima. Uglavnom su to bili inženjeri i tehničari koji su radili projekte na Visokoj peći i Čeličani – dodaje Ahmetkadić.

Autor knjige “Grad u dimnjacima” Mirza Džananović ističe da je gradnja Lamele bila veliki pothvat za graditelje zbog uvođenja vodovodnih i drugih instalacija na najviše katove što je usporilo gradnju, ali da je ipak već 1974. godine imala svoje konture.

– Ovi veliki blokovi zgrada poput Lamele i Kineskog zida su pravljeni za sve građane, od portira do direktora. Malo je bilo zgrada sa stanovima za ‘crvenu buržoaziju’, kako su nazivali tu elitu. Bilo je par takvih u zgradi Socijalnog, npr. za direktore Željezare, ali s druge strane su pravljeni i posebni stanovi za akademske slikare poput Perazića ili Bajramovića – kaže Džananović za Klix.ba.

Brojni građani Zenice smatraju da Lamela kao simbol Zenice zaslužuje novu fasadu koja bi joj dala novi sjaj, ali i zaštitu od vremenskih nepogoda s obzirom da se često, uslijed jakih kiša i vjetra bilježe nove štete na fasadi.

Ipak, još mnogo godina će sigurno zenički “Empire” mamiti uzdahe slučajnih prolaznika ili posjetilaca, a to potvrđuju i turističke ture Zeničanina Afana Abazovića.

– Lamela je jedna od glavnih turističkih točaka za turiste koji su ljubitelji socijalističke arhitekture u Zenici i nezaobilazna kao motiv fotografa tih interesa. Uvijek traže da je obiđemo sa svih strana, a ja sam je ostavio kao posljednju točku na turi ‘Socijalistička arhitektura Zenice’ – zaključio je Abazović.

Hrvati u BiH 1991. u naseljenim mjestima većima od 10 000 stanovnika:

Sarajevo = 30 839
Mostar = 21 795
Zenica = 15 809
Banja Luka = 15 700

Bugojno = 6836
Tuzla = 6328
Travnik = 6043

Bihać = 4805
Derventa = 4317
Bosanski Brod = 4086
Livno = 3504
Konjic = 3036
Brčko = 2894
Novi Travnik = 2751
Doboj = 2714
Kakanj = 2387
Jajce = 1899
Zavidovići = 1827
Prijedor = 1757
Živinice = 1552
Modriča = 1134

Bosanska Gradiška = 781
Gradačac = 681
Sanski Most = 646
Vogošća = 545
Lukavac = 493
Visoko = 395
Bijeljina = 366
Trebinje = 347
Bosanska Dubica = 288
Bosanski Novi = 187
Bosanska Krupa = 102

Zvornik = 76
Foča = 74
Goražde = 62
Gračanica = 47
Janja = 17

Hrvati su u pravilu bili manjina u jugoslaviziranim gradovima kojima je dominirala srpsko-muslimanska masa.

Hrvati u BiH 1991. u naseljenim mjestima većima od 10 000 stanovnika:

Sarajevo = 30 839
Mostar = 21 795
Zenica = 15 809
Banja Luka = 15 700

Bugojno = 6836
Tuzla = 6328
Travnik = 6043

Bihać = 4805
Derventa = 4317
Bosanski Brod = 4086
Livno = 3504
Konjic = 3036
Brčko = 2894
Novi Travnik = 2751
Doboj = 2714
Kakanj = 2387
Jajce = 1899
Zavidovići = 1827
Prijedor = 1757
Živinice = 1552
Modriča = 1134

Bosanska Gradiška = 781
Gradačac = 681
Sanski Most = 646
Vogošća = 545
Lukavac = 493
Visoko = 395
Bijeljina = 366
Trebinje = 347
Bosanska Dubica = 288
Bosanski Novi = 187
Bosanska Krupa = 102

Zvornik = 76
Foča = 74
Goražde = 62
Gračanica = 47
Janja = 17

Hrvati su u pravilu bili manjina u jugoslaviziranim gradovima kojima je dominirala srpsko-muslimanska masa.

Lamela je sad smrtna klopka. Ne održavaju je, ima premalo parkinga na toliki broj stanara, fasada otpada a navodno je struktura stanovnika užasna. Grijanje toplane ne radi u pola zgrade. Sirotinja nema za pričuvu kako bi se popravljalo, navodno puno penzića.

Tu bi im EU dobro došla sa svojim sufinanciranjem obnove zgrada, ali avaj, nisu u EU.

Uglavnom, toliko o nekadašnjem ponosu Jugoslavije i Zenice.

Zanimljivo je da su bez obzira na svoju malobrojnost kao trećeg konstitutivnog naroda, ako gledamo cijele općine, Hrvati bili drugi u Zenici i Tuzli (brojniji od Srba) i drugi u Banjoj Luci (brojniji od Muslimana).

Svugdje bili relativna manjina. Danas smo većina u Mostaru, Livnu, Jajcu, N. Travniku, Vitezu...

Svugdje bili relativna manjina. Danas smo većina u Mostaru, Livnu, Jajcu, N. Travniku, Vitezu...

Po popisu stanovništva iz 2013. godine, Bošnjaci čine većinu i u Novom Travniku i u Jajcu (opštinama).

Kakve to ima veze?

Ovdje su tema naselja i Junuz je njih komentirao.

Hrvati su po popisu 2013. većina i u Jajcu i Novom Travniku.

Kristijan Mandić iz Konjevića kod Zenice u svoje rodno selo vratio iz doma za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj. Vratio se ocu i formirao malu životinjsku farmu koza i ovaca.
Želio je pokrenuti mali biznis i živjeti od svoga rada. Međutim prvo su mu otrovane tri koza a prije nekoliko dana zapaljeno sijeno u tuđoj štali. Naime Kiki je dobio štalu i kuću na korištenje od svojih susjeda koji su na radu u inozemstvu.
Kako reče izgorjelo je oko 45 metara sijena koje je trebalo prehraniti njegovu stoku preko zime. Poseban problem što je izgorjela i tuđa štala sa sijenom te pričinjena velika materijalna šteta.