ovo je ujedno poučak da je bilo kakav oblik kapitalizma, pa i polukapitalizam, bolji od državnog upravljanja koje je Mercator odvelo u minus preko milijardu eura.

ovo je veliki događaj za Hrvatsku, ali socijalisti raznih fela ne razumiju. na istu foru kako su nama Austrijanci uvaljivali svoje lance i preko njih svoju robu, sad mi imamo kanal za prodaju naše robe na cijelom prostoru regije. Agrokor je i veliki proizvođač hrane i mislim da će tek sada uslijediti pravo ukrupnjivanje prehrambene industrije, gdje će Hrvatska isplivati kao glavni igrač, a dugoročne koristi od toga su enormne.

Znači, da je ovo u SAD da ne bi blokirali, jer tržište ne postaje previše koncentrirano. Uzmeš tržišni udjel svake firme (na kvadrat), i zbrojiš. Ako je zbroj ispod 1,500, tržište nije koncentrirano, odnosno, dobro je za potrošače. Sve iznad toga je problematično, a većina preuzimanja koja bi rezultirala skokom na 2,500+ bi bila blokirana, jer se pretvara nešto što liči kartelu.

Ovo ispod toga je neka vrlo gruba kalkulacija očekivanja koliko imaju prostora da povećaju cijene ili izvuku više od svojih dobavljača (ako ne eliminiraju neke interne troškove, preklapanja odjela, odbora i sl).

However, the Commission does not intervene where the merger does not produce on the market levels of concentration exceeding certain levels indicated by market-share percentage or by the Herfindahl-Hirschmann Index (HHI). The HHI, which is calculated on the basis of the market shares of all the firms in the market, gives proportionately greater weight to the market shares of larger firms. While the absolute level of the HHI can give an initial indication of the competitive pressure in the market post-merger, it is above all the change in the HHI that is a useful proxy for the change in concentration directly brought about by the merger.

Agrokor će za dionicu Mercatora platiti 120 eura, što čini 240 milijuna eura za 53,12 posto dioica Mercatora. Time se vrijednost kompanije procjenjuje na oko 452 milijuna Eura ukupno.
Pregovori su vršeni sa konzorcijem od 12 prodavatelja.

Rađa se novi gigant, koji će raditi prihode od 7 miljardi Eura godišnje i imati 60.000 radnika.

U 2011. sam koncern Agrokor je napravio nešto preko 4 milijarde Eura prihoda i imao oko 40.000 radnika.

Jako veliki zalogaj.

Prema pisanju slovenačkih medija, Agrokor je, kao i u početkom ove godine, ponudio 221 evro za deonicu Merkatora, čime bi ukupna vrednost slovenskog preduzeća bila 832 miliona evra.

Riječ je o standardu u pravu tržišnog natjecanja, kad se odlučuje dopustiti koncentraciju ili ne. U EU o tome odlučuje Europska komisija, za preuzimanja koja su dovoljno velika da utječu na prekograničnu trgovinu.

http://europa.eu/legislation_summaries/ ... 107_en.htm

Ha, nisam znao da i EU koristi HHI, hvala na intervenciji. U svakom slučaju nema govora o blokiranju od strane EU, mada ne znam koliko prostora imaju zemlje gdje operira Agrokor, i je li definiraju tržište na razini cijele zemlje ili po regijama/gradovima, što bi možda moralo rezultirati prodajama negdje gdje su Konzum i Merkator dominantni (jedina dva supermarketa u gradu itd?).

19. Primjeri iz prakse Agencije u ocjeni koncentracija ili „O Konzumu i Agrokoru“?

Ponukani stalnim reagiranjima na pojavu koncentracija i komentarima na „monopol“, „monopolno ponašanje“, „širenje“, „neograničeno jačanje“ pojedinih poduzetnika na hrvatskom tržištu, primjerice Konzuma d.d. Zagreb (koncerna Agrokor), ili na odluku Agencije o izboru kupca u odluci o uvjetnoj dopuštenoj koncentraciji MOL/INA, ovdje dajemo prikaz aktivnosti u ta dva medijski najeksponiranija slučaja, prije svega u cilju pojašnjavanja i razumijevanja rada Agencije, pravila o koncentracijama i funkcioniranju tržišta u uvjetima tržišne ekonomije.

Tako je primjerice, Konzumova priča započela još 2005. kada je Agencija ocijenila uvjetno dopuštenom koncentraciju odnosno kupnju PIK Vrbovca d.d. od stane Agrokora d.d. u svjetlu mogućih negativnih učinaka na tržišno natjecanje, ali i teškoća u kojima se tada nalazio PIK Vrbovec kojemu je preuzimanje od stane jednog od najvećih hrvatskih poduzetnika značilo dugoročni nastavak poslovanja i očuvanje proizvodnje. Posljedice uzimanja u obzir upravo ovih zadnje navedenih razloga, vidljivi su danas, pet godina kasnije, kada se PIK Vrbovec uspješno ističe na tržištu, očuvanog i poboljšanog brenda, na tržištu trgovine na malo mješovitom robom i trgovine na veliko svježim mesom i prerađevinama. U tom je trenutku, uzimajući u obzir situaciju na tržištu, Agencija naložila Agrokoru da proda, raskine ugovor o zakupu, prenese na drugog ili prenamijeni nekoliko maloprodajnih prodavaonica na području zagrebačke i varaždinske županije u kojima je tada držao tržišni udjel od 40 %. Uz to, Agrokor je Agencija obvezala da u slijedeće tri godine u maloprodaji i veleprodaji osigura ponudu svježeg mesa i prerađevina i drugih poduzetnika koji su konkurenti PIK Vrbovca i drugih poduzetnika u sastavu Agrokora (i to uz zadržavanje najmanje 25 % ponude prerađevina i 20 % svježeg mesa). Treće, godinu dana od preuzimanja i Konzum i PIK Vrbovec morali su održati na snazi ugovore koje su prije nastanka koncentracije sklopili s kupcima u veleprodaji svježeg mesa i prerađevina.

Za razliku od koncentracije Agrokora i PIK Vrbovca, Agencija je koncentraciju poduzetnika Agrokor d.d. i Belje d.d. ocijenila dopuštenom, uzimajući u obzir da kada se radi o stjecanju ili preuzimanju poduzetnika u teškoćama, kao što je Belje, spomenuta koncentracija neće prouzročiti negativne tržišne učinke koji bi bili štetniji od onih koji bi nastali izlaskom poduzetnika Belje s tržišta, s obzirom na njegove negativne rezultate poslovanja. Pored toga, iako je ovom koncentracijom došlo do neminovnog jačanja tržišnog položaja Agrokora na području trgovine na malo i trgovine na veliko svježim mesom i mesnim prerađevinama, Agrokor na tim tržištima nije ostvarivao udjel iznad 40%.

2007. pripajanjem Tiska d.d. koncernu Agrokor d.d. nastala je koncentracija koja je na sličan način, poštujući pravila o tržišnom natjecanju, mogla biti uvjetno dopuštena uz ispunjenje određenih mjera od strane oba poduzetnika. Učinak portfelja kao mogućnost utjecaja Agrokor koncerna na izbor kupaca, time što ih privlači širokom ponudom svojih proizvoda, te mogućnošću kupnje na jednom mjestu, što njegovi konkurenti nisu u mogućnosti ponuditi, i opasnost od izlaska konkurenata s tržišta, što se u konačnici može negativno odraziti na potrošače budući da im se smanjuje izbor dobavljača, morao je biti otklonjen. Isto tako trebalo je eliminirati i mogućnost Agrokor koncerna da profitabilno povisi cijene na štetu potrošača, ili da pak značajno utječe na dobavljače proizvoda koje nudi u svojim veleprodajnim i maloprodajnim centrima. Agrokoru je stoga zabranjeno kroz slijedeće tri godine izvršiti prenamjenu Tiska u prodavaonice na malo mješovitom robom. Dalje, Tisak je u naredne dvije godine na svojim prodajnim mjestima u ponudi morao imati najmanje 25 % zamjenskih proizvoda (supstituta) za proizvode čiji su dobavljači Agrokor i s njime povezani poduzetnici. Također, Tisak je u slijedećoj godini morao održavati na snazi sve sporazume koje je sklopio s dotadašnjim dobavljačima svih vrsta proizvoda radi prodaje u maloprodaji i veleprodaji pod uvjetima poslovanja (primjerice rokovi i uvjeti plaćanja) koji su u bitnome morali biti jednaki ili povoljniji od dotadašnjih. Agencija je tada također zabranila Agrokoru na prodajnim mjestima Tiska prodavati proizvode privatnih robnih marki poduzetnika Konzum d.d. (primjerice, proizvode privatne robne marke „K plus“, „Rial“ ili kasnije stvorene nove privatne robne marke tog poduzetnika, uključujući i eventualno stvaranje zasebnih privatnih robnih marki Tiska). Radi osiguranja transparentnosti ostvarivanja mjera za otklanjanje negativnih učinaka koncentracije na tržišno natjecanje, Agrokor je morao imenovati nezavisnog poduzetnika (revizora), uz prethodnu suglasnost Agencije o njegovu odabiru, koji je u slijedeće tri godine obavljao poslove praćenja provedbe navedenih mjera za otklanjanje negativnih učinaka predmetne koncentracije. Poduzetnici Agrokor d.d. i Tisak d.d. postupili su u cijelosti u skladu s nalozima iz rješenja Agencije.

Za Deltu znam samo što mislim da su nju Belgijanci preuzeli - bivsi vlasnik mislim da je zaradio oko 900 milijuna eura od transakcije. Znam da je nešto muljao pa da je sada u zatvoru - to bi ovi Srbi trebali znati.

Slovenci kukaju kako su opet kmetovi, uskokodakali se i po BIH i Srbiji, i onda nađe se neki naš koji zbog osobnog animoziteta prema Todoriću ne može prevladati jal jer on već zna da je rasprodaja Agrokora na pomolu i da iza ovog stoje krupni igrači kojima se Todorić namješta. i pišu i pričaju tako već desetak godina, a Ivičino carstvo sve veće k'o za uz inat.

Ništa mu nije oduzimano, a ne znam ni da je imao nekih velikih investicija, tako da...

Inače, on pored Delta Maksija ima još dosta firmi, Delta Holding, koji se bavi valjda poljoprivredom.