HercegBosna.org

DzoniBG · **Pridružen/a:** 28 sij 2010, 18:54 **Postovi:** 13005

Šporet je napisao/la:

DzoniBG je napisao/la:

Da ti daju jednom da biras... sta uzmes, to je, nema vise nikad menjanja...

tvoj "odgovor"

DzoniBG je napisao/la:

Nista vise od ovoga... sa specijalnim statusom Kosova u okviru Srbije...

Siri savez sa RS, Crnom Gorom i Makedoncima... ali nikad vise jedna drzava...

Jel toliko teško dogovorit na vlastito pitanje?

Još jednom te pitam isto.

Da li si nepismen...

Odgovorio sam ti sasvim jasno i pristojno...

Šporet · **Pridružen/a:** 02 ruj 2021, 13:54 **Postovi:** 2870

DzoniBG je napisao/la:

Da li si nepismen...

Odgovorio sam ti sasvim jasno i pristojno...

Znači Makedonija može biti makedonska, bugarska, makedonsko-albanska...

Crna Gora crnogorska, crnogorsko-hrvatska...

RS ukinuta...

...ali bit će Srbija sa 30% muslimana

moram priznati, još nisam vidio ovakav stav na svemrežju

DzoniBG · **Pridružen/a:** 28 sij 2010, 18:54 **Postovi:** 13005

Šporet je napisao/la:

Znači Makedonija može biti makedonska, bugarska, makedonsko-albanska...

Crna Gora crnogorska, crnogorsko-hrvatska...

RS ukinuta...

...ali bit će Srbija sa 30% muslimana

moram priznati, još nisam vidio ovakav stav na svemrežju

Pitao si me za granice drzave Srbije... postavio sam ti mapu, i na to sam ti odgovorio...

http://industrijskisindikat.org/images/srbija_mapa.jpg

Nikakve vise veliko-drzave, utapanje drugih drzava... takve egzibicije su nas mnogo kostale...

Makedonija je makedonska... a Makedonci nam trebaju kao saveznici protiv Albanaca...ako padne ta drzava, i mi cemo biti u problemu...

Crna Gora ne sme nikad vise da nam bude neprijateljska drzava... raditi da se Milo Djukanovic i njegovi nikad vise ne vrate na vlast, ali takodje ne dolazi u obzir vise aneksija Crne Gore, i pravljenje neke zajednicke skalamerije... to ne bi valjalo qrcu, kao sto nije valjalo ni 90-ih...

Na kraju RS...ja nisam da se oni pripoje i utope u Srbiju... imaju svoju prilicno veliku samostalnost, i sadasnji nivo odnosa treba zadrzati... treba da razvijamo Banja Luku kao srediste prekodrinskih Srba, pojacati tamo univerzitete, bolnice, skole, privredu... da nam to bude tezisna tacka zapadnih Srba, uz Podgoricu na jugu...

Jedan policentricni savez srpskih drzava, gde Beograd ne sme da se za sve pita, vec razvijati i ostale centre... Beograd je preveliki, trebaju nam stabilni i prosperitetni svi delovi zemalja gde zive Srbi...

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24130

Grobar je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

Čekaj samo malo, ti prvo kažeš da je Pirot to Nemanjića bio pust da su u Južnoj Moravi bile samo utvrde i da nije bilo stanovništva.

Južnu Moravu nigde nisam spominjao, u nijednom postu.
Govorio sam o samom gradu Pirotu.
Grad Pirot je do Nemanjića bio samo vojna kula (Tures) i ništa više.
Kula i unutra vojnici.
Onda je sprska vojska porazila te vojnike, srušila kulu, od tog kamenja napravila gradić (koji i danas postoji) i Nemanjići su podigli i naselili grad.
Nikakvih Bugara tu nije bilo.
Bilo je samo rimskih vojnika.
Šta ti je tu toliko teško da razumeš?

Kakve veze ima jedan grad sa cijelom južnom Moravom?
Bugari su naseljavali to područje prije Nemanjića.
A i poslije, nisu nestali.
Njihovi potomci su današnj Torlaci.

Grobar je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

Većina damašnje srbije do 13. stoljeća nema veze sa Srbima.
Ti kažeš da je bila pusta. Nije.
Tamo su živjeli slaveni, koji su se zvali Bugarima, jer su živjeli u Bugarskoj državi.
Govorili su jezikom koji je srodan ostalom bugarskim dijalektima.
Postojala je poprilično jaka bugarska kultura.

Srbija je bila pusta čoveče.
Prazna kao čaša.
Šumadija je zato i dobila ime jer je bila samo Šuma.
Naselili su je Prečani i Crnogorci, to je ono crveno na tvojoj mapi što si postavio od Jovana Cvijića.

I taj dio je ok.
Pričamo o južnoj Moravi.
Mačvu i zapadnu Šumadiju su naselili hercegovački novoštokavci, po toj karti.

Grobar je napisao/la:

Druga polovina zemlje je mešano Kosovsko/malo Prečansko i starosedelačko Braničevsko i Torlačko(Slovensko) stanovništvo.

Ok, dakle da li se slažemo da su Torlaci Bugari?
Ili po tvome nesrpski Slaveni (koji su se inače svi u Bugare asimilirali)?

Grobar je napisao/la:

Torlaci(Sloveni) se nikada nisu zvali Bugarima.
Torlaci(Sloveni) su od uvek.

Imaš zapise iz 7. stoljeća?

Bugarska u 9. stoljeću ide do Drine.
Imaš ekspediciju po Dravi do Austrije.

Niš je jako daleko od ikakve granice.
Po čemu oni nisu Bugari?

Grobar je napisao/la:

Dakle, to stanovništvo je mix Torlaka(Slovena)/Kosovaca/malo Prečana ...

Preci tih Torlaka su prije Nemanjića bili Bugari.

Kosovo je isto originalno bugarsko.
Jug Kosova naseljavaju Torlaci (od Slavena), a sjever su ovi koje zoveš Kosovcima.
Staroštakavski ekavci, to su originalni Srbi, kojima je originalna matica u Gornjem Podrinju, a to je danas istok BiH/RSa, sjever CG i JI Srbije.
Prečani su opet mješanci.
Prvo su se ovi originalni Srbi proširili na dijelove istočne Hercegovine pod Nemanjićima, tu su asimilirali dio starosjedioca, a onda su se proširili naokolo.
Jekavizirani su u 14. stoljeću (eventualno prije), a novoštokavizirani sa zapada u 15.

Grobar je napisao/la:

Po nacionalnosti mogu biti samo Srbi, i ništa drugo.

Da su završili u Bugarskoj 1878., danas bi bili Bugari.

Grobar je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

Fakat si antitalent.
Jezici se šire prestižem, kulturom.
To ti ide od epskih pjesama, bugarštica, pa na dalje.

Pa fakat si opet izbegao odgovor.

Kako?
Nitko u srednjem vijeku nije silio kmeta da priča tako i tako.
Ali ako je netko htio nešto, morao je znati jezik feudalca.
Duklja je bila manje vremena dio Bugarske, vlast je tamo bila slabija.
Južna Morava (i Makedonija) su tada bile Bugarska.
Što je tu čudno?

Grobar je napisao/la:

Dakle tvoja teza je da Crnogorci nisu Bugari, već da su ih samo nepismeni Bugari skratili za tri padeža i da su Crnogorci potpali pod njihov uticaj =))

-Dok istovremeno mi južnjaci nismo potpali pod njihov uticaj, već mi jesmo Bugari ali sa dva padeža više od Bugara =))

Pa od koga smo mi onda naučili ta dva padeža preko.. ?
Kakvi smo mi to onda Bugari?
Eee..
Slušajte Cehu. .
Bugari u Bugarskoj imaju samo jedan padež.
Mi u Srbiji smo po njemu Bugari koji imaju tri padeža, a Crnogorci su potpali pod uticaj istih tih Bugara i imaju 4 padeža..
Pa da, 3+1=4 ima smisla .. :laugh

Bugari iz 9. stoljeća imaju 7. padeža, nisu jezici vječni.
Većina Srbije je Bugarska u to doba.
Sam kažeš da su današnji Srbi dobrim djelom doseljenici sa zapada i juga koji su se pomiješali s lokalnim Bugarima.

U Crnoj Gori je bila bugarska vlast, bila je i povremeno dio bugarske, ali srednjovjekovna Bugarska je zemlja od Drine do Crnog mora, a tu je i većina Srbije, tu se ne nalazi CG.

Šporet · **Pridružen/a:** 02 ruj 2021, 13:54 **Postovi:** 2870

DzoniBG je napisao/la:

Da ti daju jednom da biras... sta uzmes, to je, nema vise nikad menjanja...

Dakle iz Hrvatske perspektive odgovor bi bio:

slika

ništa više od ovoga, sa specijalnim statusom muslimanskih kantona u Hrvatskoj

Širi savez sa Vojvodinom, CG i zapadom RS... ali nikad više jedna država...

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24130

dudu je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

Aha, zato kolegica pizdi kad joj direktor Imoćanin mail započne sa Saro. =))

Žene obično taj vokativ više nervira.
Sjećam se jedne Sanje s talijanskog, žena dalmošica, Sanjo ovo Sanjo, ono.
Lijepo zvuči, dobre asocijacije.
S druge strane bila i jedna Sanja purgerka, ona je baš pizdila na Sanjo =))

Mislim, ja rijetko koristim vokativ, ali neke fore su dobre

Grobar

Ceha je napisao/la:

Kakve veze ima jedan grad sa cijelom južnom Moravom?
Bugari su naseljavali to područje prije Nemanjića.
A i poslije, nisu nestali.
Njihovi potomci su današnj Torlaci.

Nisu naseljavali Bugari nego Sloveni(Torlaci)

Bugari su tursko-tatarsko pleme.
To što su Sloveni u Bugarskoj odlučili sebe da nazivaju Bugarima, ne znači da su svi Sloveni-Bugari.

Ceha je napisao/la:

Ok, dakle da li se slažemo da su Torlaci Bugari?
Ili po tvome nesrpski Slaveni (koji su se inače svi u Bugare asimilirali)?

Čoveče, Torlaci su Sloveni.
Bugari to nisu.

Bugari su tursko-tatarsko pleme.
Na Balkan su došli prvo Sloveni, pa zatim Bugari koji su pobugarizovali današnje Slovene u Bugarskoj.

Svi ostali Sloveni su ostali Sloveni.
To što su Bugari kasnije osvojili današnju Srbiju ne znači da su tamošnji Sloveni Bugari.

Nisu bili ni tada, a nisu ni sada.

Ne znam šta ti je više nejasno o Bugarima?

Bugari su tursko-tatarsko pleme koje je pobugarizovalo Slovene. Balkan je bio krcat Slovenima i pre dolaska Bugara i pre dolaska Srba i Hrvata.

Dapače, Bugari su zadnji došli..
Ovo je prvo bugarsko carstvo..

slika

Ovi ovde Sloveni (žuta boja) su oni Sloveni koji su odlučili da sebe nazovu Bugarima, mi ne.

Ni tada, ni kasnije ni sada.

Mi smo ovo Slovensko stanovništvo pod Vizantijom, koje je tek kasnije bilo pod Bugarima(osvojeno od Bugara), pa opet pod Vizantijom, pa pod Srbijom, pa Osmanlijama, pa opet na kraju pod Srbijom i koje je izmešano sa Srbima (Kosovci + malo Prečana)

Dakle Torlaci(Sloveni) + Kosovci(Srbi) + Prečani(Srbi)

Jedina naša nacija je srpska.

Ceha je napisao/la:

Bugarska u 9. stoljeću ide do Drine.
Imaš ekspediciju po Dravi do Austrije.

Bugari mogu da odu i do Moskve, to ne znači da su tamo u Moskvi zbog toga Bugari.

Ceha je napisao/la:

Niš je jako daleko od ikakve granice.
Po čemu oni nisu Bugari?

Po tome što ni Bugari u Bugarskoj nisu Bugari nego pobugarizovani Sloveni.
Ovi u Nišu su Sloveni koji nisu pobugarizovani.

Jel' moguće da osnovne stvari ne kapiraš?

Ceha je napisao/la:

Preci tih Torlaka su prije Nemanjića bili Bugari.

Nisu bili nikakvi Bugari, nego Sloveni(Torlaci)

Na Balkan su Sloveni došli pre Bugara, a onda su Bugari pobugarizovali Slovene u Bugarskoj.

Torlake nisu ni tada, a neće nikada, pa da se prevrneš na glavu.. :)

Ceha je napisao/la:

Da su završili u Bugarskoj 1878., danas bi bili Bugari.

I današnji Sloveni koji su završili u Bugarskoj se danas nazivaju Bugarima(Tatarima).
Što ne znači da oni to jesu, oni su pobugarizovani Sloveni.

Ovi ovde su ostali Sloveni.

Ceha je napisao/la:

Sam kažeš da su današnji Srbi dobrim djelom doseljenici sa zapada i juga koji su se pomiješali s lokalnim Bugarima.

Nisu se mešali sa nikakvim Bugarima, nego sa Slovenima(Torlacima), koji su na Balkan došli pre Bugara(Tatara).

Opet se vrtimo u krug.

To što su Sloveni u Bugarskoj odlučili da sebe zovu Bugarima(Tatarima) ne znači da svi Sloveni ovoga sveta to jesu.

Možeš li to da ukapiraš ili ne.. ?

Lutorčina · **Pridružen/a:** 27 kol 2019, 02:53 **Postovi:** 4025

Lucho je napisao/la:

Lutorčina je napisao/la:

Meni nije jasno kako se u komunizmu nije desilo preljevanje Albanaca sa Kosova u Vranje i Leskovac. Kod nas u BiH je bilo normalno ako nemaš posla u Gacku ili Bileći da migriraš u Mostar,Sarajevo ili negdje drugo. Čudi me da nije bilo zadnjih 60 godina ponovnog naseljavanja Albanaca ka Nišu i Vranju. Nekad sam mislio da je Vranje bar 30 - 40% albansko ali ustvari tu nema Albanaca ni 1% a blizu Kosova par kilometara ? :wink

U Mostaru i Sarajevu je već bilo dosta muslimana pa je ovima iz manjeg mesta bilo lakše da idu tamo kada imaju ,,svoje''. Nisu ni Bošnjaci iz Raške oblasti išli u Užice i Kraljevo iako im je blizu, već u Novi Pazar ili po BiH koja im je dalje, ali je bilo muslimana po gradovima pa im je verovatno tamo bilo lakše.

Albanci su išli u Prištinu, Prizren i druge gradove po Kosovu.

Ovdje pričam o Srbima. Posla je slabo bilo u istočnoj Hercegovini pa je dosta Srba migriralo iz Bileće,Trebinja ka Mostaru,Sarajevu čak i Zenici. Srbi iz Foče ka Sarajevu okrenuti isto bili. Npr jedan od rialiti učesnika Mićo Pržulj porijeklom je iz Kalinovika. Njegovi roditelji su doselili u sarajevsko naselje Hrasnica,u muslimansku mahalu Mejdan... i bilo je takvih primjera da su Srbi sa Pala se spuštili po Sarajevu naseljavali opštinu centar po neki se naseljavali po sarajevskim mahalama Bistrik i Vratnik.
Znam da su na Kosovu Albanci kupovali imovinu od Srba i tu se širili,a nije bilo nekog većeg priliva njih po Nišu,Vranju i Leskovcu. Ipak su ta dva grada daleko u boljoj poziciji što se tiče posla nego recimo Štimlje ili Uroševac. Niš je prije 40 godina bio poznat kao industrijski centar. Imam osjećaj da kada bi Albanac iz Gnjlana tražio posao u vranjanskoj fabrici odmah dobio odbijenicu :zubati

. Kod vas je nekako striktno međuetnička granica podvučena dok je kod nas sve međuetnički bućkuriš bio razno raznih enklava.

I iznenadi me da je u maloj Surdulici prije 90 godina bilo preko 1000 muslimana,a i Vranje i Leskovac su ih imali dosta njih .

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 23:25 **Postovi:** 5017

Ceha je napisao/la:

dudu je napisao/la:

Aha, zato kolegica pizdi kad joj direktor Imoćanin mail započne sa Saro. =))

Žene obično taj vokativ više nervira.
Sjećam se jedne Sanje s talijanskog, žena dalmošica, Sanjo ovo Sanjo, ono.
Lijepo zvuči, dobre asocijacije.
S druge strane bila i jedna Sanja purgerka, ona je baš pizdila na Sanjo =))

Mislim, ja rijetko koristim vokativ, ali neke fore su dobre

To je veliki promašaj RTV kuća. Krivnju snosi i birokracija, koja zbog izbigavanja nesporazuma ne rabi padeže nego ime i prizime napiše u nominativu premda bi tribalo ić u kosi padež.
Pa tako onda idu "GospodinE Plenković, ...". Prva imenica u nominativu, a druga u nominativu. A tribalo bi "Gospodine Plenkoviću".
No, ima i jedna vrsta vokativa koja ima oblik isti ka' nominativ, zaboravia san znanstveni naziv.

https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos%3A3127/datastream/PDF/view

Citat:

Mile Mamić pokušava pak odgovoriti kako se obratiti gospodi Vrdoljaku, Gotovcu,
Selaku i Težaku, odnosno nositeljima prezimena kod kojih bi u vokativu došlo do glasovne
promjene ako bi se upotrijebio nastavak -e.

Mamić piše da bi po općem pravilu navedena prezimena u vokativu jednine imala nastavak -e (dakle: Vrdoljače, Gotovče, Selače, Težače), no da hrvatska jezična norma dopušta, na temelju uporabe u svakodnevnoj praksi, da kod takvih prezimena (kao i kod prezimena koja završavaju na -ac i -ak odnosno -ec i -ek te prezimena koja su postala od opće imenice) vokativ jednine može biti jednak nominativu.

Savjetodavac M. Mamić ne daje ni jednoj mogućnosti prednost, nego navodi sljedeće: „Budući da norma u tim slučajevima nudi u biti dvije mogućnosti: s nastavkom (-e ili -u) ili bez nastavka, nećemo pogriješiti ako odaberemo prvu ili drugu mogućnost.“ (Govorimo hrvatski, 1997.: 380.).

Na kraju savjeta Mamić zaključuje da „u takvim prezimenima vokativ bez nastavka primjereniji je kajkavskoj sredini, a vokativ s nastavkom štokavskoj“ te da „obje mogućnosti sastavni su dio hrvatske književnojezične norme.“ (Govorimo hrvatski, 1997.: 381.)

ShahidMaker · **Pridružen/a:** 26 pro 2021, 20:59 **Postovi:** 4354

Apropo ove price iznad. Sopi i Torlaci su Srbi koji su bugarizovani u periodu stvaranja moderne bugarske drzave.

Poslusati pesmu: https://www.youtube.com/watch?v=lYrZNVEz09I

ShahidMaker · **Pridružen/a:** 26 pro 2021, 20:59 **Postovi:** 4354

Kao i emisiju https://www.youtube.com/watch?v=O9_a9t99pFo

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 23:25 **Postovi:** 5017

O iseljavanju Albanaca ima plan Vase Čubrilovića "Isterivanje Arnauta".
https://www.hrvatski-fokus.hr/2017/12/14286/

https://web.archive.org/web/20100617234626/http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1937_1.html

DzoniBG · **Pridružen/a:** 28 sij 2010, 18:54 **Postovi:** 13005

Sokolić je napisao/la:

O iseljavanju Albanaca ima plan Vase Čubrilovića "Isterivanje Arnauta".
https://www.hrvatski-fokus.hr/2017/12/14286/

https://web.archive.org/web/20100617234626/http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1937_1.html

Tako je primenjen taj plan, da je 6 godina pre njegovog pisanja, na Kosovu zivelo 350k Albanaca i oko 200k Srba...

60 godina Kasnije, 1991. na popisu je 1.6 miliona Albanaca, koji su se upetostrucili na Kosovu, i Srba oko 200k opet, koliko ih je bilo i 1931. godine...

Fantasticna su ta etnicka ciscenja... jadan je narod koji za 60 godina poraste za skoro 5 puta...

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 23:25 **Postovi:** 5017

Ima još kako su Albanci nestajali potkraj rata u marševima smrti.

Onda je progon ipak sta ili značajno usporia. Dosta je Albanaca zagnjojilo u JNA i vratilo se doma u zavarenen kapsilu.

Za potle rata ne triba nagađat kakav je bia porast, poresla medicinska zašćita, ni više bilo velike smrtnosti dice, stariji su se kvalitetno ličili i produžia in se životni vik, dica su pak u mladoj dobi zasnivala obiteji od po 10 i više dice. I onda ona neumrla dica dobila po 10 i više dice. Par naraštaja i eto. Triba uzet u obzir mogućnost da su službene statistike umanjivale broj Albanaca, pa onda kad se pošćeno mirilo došla je veća brojka.

Nego evo zanimjivosti
https://hrcak.srce.hr/file/310387

Citat:

Zanimljivo je da autor ne spominje masakar u Baru, taj albanski
Bleiburg, koji se odigrao 1. travnja 1945. godine, gdje je stradalo oko 4000
ljudi, a o čemu postoji i objavljeni arhivski materijal. "
Da je E. Hoxha mrzio sjever Albanije, tj. Gege, a osobito katolički kler i
katolike u cjelini, nema nikakve dvojbe. P. Bartl kaže da je to odraz njegova
straha od većinskog dijela Gega nad Toskima.*' U tom duhu treba shvatiti
zašto je E. Hoxha objeručke predao Kosovare, koji inače pripadaju Gegima,
Titu. Ta se predaja vidi iz tajnog dokumenta s jedne izvanredne sjednice
partijskog Plenuma, održane u prosincu 1946. godine, a na kojoj E. Hoxha
postavlja jedno "retoričko" pitanje: "Da lije u našem interesu da mi tražimo
Kosovo? To nije progresivna rabota da se učini. Ne. U ovoj situaciji, napro
tiv, trebamo sve učiniti da osiguramo da Kosovari postanu braća s Jugoslave
nima (sic!,Z.M.)". On je, potaknut od Moskve, koja je inzistirala da se
Albanija sjedini s Jugolsavijom i Bugarskom u jednu "balkansku federaciju,"
zahtijevao da se među Albancima što više popularizira Jugoslavija (319-320).
Nakon IB-a situacija Albanaca na Kosovu se još više pogoršava. Počinje
se ostvarivati politika V. Čubrilovića, tj. iseljavanje "turskih" Albanaca u Tur
sku, a Albanca-katolika po Bosni i, osobito, u Hrvatsku, u čijim im se gradovi
ma omogućava otvaranje zlatarskih radnji. Preokret nastaje tek Brijunskim
plenumom 1966. godine i osobito Ustavom iz 1974. godine po kojem Pokraji
ne postaju konstitutivnim dijelom SFRJ (324)

DzoniBG · **Pridružen/a:** 28 sij 2010, 18:54 **Postovi:** 13005

Sokolić je napisao/la:

Ima još kako su Albanci nestajali potkraj rata u marševima smrti.

Onda je progon ipak sta ili značajno usporia.
Za potle ne triba nagađat kakav je bia porast, poresla medicinska zašćita, ni više bilo velike smrtnosti dice, stariji su se ličili i produžia in se životni vik, dica su pak u mladoj dobi zasnivala obiteji od po 10 i više dice. Par naraštaja i eto. Triba uzet u obzir mogućnost da su službene statistike umanjivale broj Albanaca, pa onda kad se pošćeno mirilo došla je veća brojka.

Zasto nisu tako eksplodirali u Albaniji... mozda zato sto su tamo ziveli ko slepci, a na Kosovu su sve dobili na tacni izigravajuci zrtve...

Nista doprinosili nisu, izgradjeni su im citavi gradovi, bolnice i skole, kako bi se oni uduplavali svakih 15-20 godina... i to od pomoci najvise Srbije, a i cele Jugoslavije...

Sad kad su ostali sami, cak i uz svesrdnu pomoc sa zapada...vidi se na sta taj kavez lici... najsmecarskiji protektorat u Evropi...

teranova · **Pridružen/a:** 02 lip 2009, 01:05 **Postovi:** 13237

Zanimljiv je taj interes Hrvata za Šiptare.

Glazbenik

teranova je napisao/la:

Zanimljiv je taj interes Hrvata za Šiptare.

Prirodan.

teranova · **Pridružen/a:** 02 lip 2009, 01:05 **Postovi:** 13237

Glazbenik je napisao/la:

Prirodan.

Misliš, prirodno je da nam činite pakosti.

DzoniBG · **Pridružen/a:** 28 sij 2010, 18:54 **Postovi:** 13005

Glazbenik je napisao/la:

teranova je napisao/la:

Zanimljiv je taj interes Hrvata za Šiptare.

Prirodan.

Zamisli kad bi se mi zanimali za Slovence, i navijali da vas driblaju oko Savudrije i granice...

Kakvi su to niski porivi, ne razumem...

Nemate apsolutno nikakve dodirne tacke sa Albancima, ali nekako vas ta tema mami...

Postoji odgovor i zasto, ali prepustam ga tebi...

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24130

Grobar je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

Kakve veze ima jedan grad sa cijelom južnom Moravom?
Bugari su naseljavali to područje prije Nemanjića.
A i poslije, nisu nestali.
Njihovi potomci su današnj Torlaci.

Nisu naseljavali Bugari nego Sloveni(Torlaci)
Bugari su tursko-tatarsko pleme.

Nisu.
Bugari su tatarsko pleme u 6. stoljeću.
Kada dolaze na Balkan, naziv se širi, obuhvaća i sve jugoistočne Slavene.

To što sada Makedonci i Torlaci više nisu Bugari je druga priča.

Ceha je napisao/la:

To što su Sloveni u Bugarskoj odlučili sebe da nazivaju Bugarima, ne znači da su svi Sloveni-Bugari.

Samo svi jugoistočni, koji govore bugarskim dijalektima.
Torlački je jedan od njih.

Ceha je napisao/la:

Ok, dakle da li se slažemo da su Torlaci Bugari?
Ili po tvome nesrpski Slaveni (koji su se inače svi u Bugare asimilirali)?

Čoveče, Torlaci su Sloveni.
Bugari to nisu.

Pa nisu ni Srbi.
Sam naziv Srbi vjerojatno dolazi od sarmatske riječi.

To što sama riječ i originalno pleme nisu slavenskog porijekla, ne znači da je cijelu povijest bilo tako.

Bugari jesu slaveni.
I danas i cijeli srednji vijek.
Prije toga nisu bili, al od doseljenja na balkan jesu.

Ceha je napisao/la:

Bugari su tursko-tatarsko pleme.
Na Balkan su došli prvo Sloveni, pa zatim Bugari koji su pobugarizovali današnje Slovene u Bugarskoj.

Svi ostali Sloveni su ostali Sloveni.
To što su Bugari kasnije osvojili današnju Srbiju ne znači da su tamošnji Sloveni Bugari.

Nisu bili ni tada, a nisu ni sada.

Jbt. ti Slaveni su živjeli preko 400 godina u Bugarskoj.
Kaj su bili, Japanci?

Ceha je napisao/la:

Ne znam šta ti je više nejasno o Bugarima?
Bugari su tursko-tatarsko pleme koje je pobugarizovalo Slovene. Balkan je bio krcat Slovenima i pre dolaska Bugara i pre dolaska Srba i Hrvata.
Dapače, Bugari su zadnji došli..
Ovo je prvo bugarsko carstvo..
slika

Ovi ovde Sloveni (žuta boja) su oni Sloveni koji su odlučili da sebe nazovu Bugarima, mi ne.
Ni tada, ni kasnije ni sada.

Ovo je prvo bugarsko carstvo;
slika

Kak te nije sram ovako trolati?
Pogledaj koliko ono traje i što su Slaveni unutar njega.

Ceha je napisao/la:

Mi smo ovo Slovensko stanovništvo pod Vizantijom, koje je tek kasnije bilo pod Bugarima(osvojeno od Bugara), pa opet pod Vizantijom, pa pod Srbijom, pa Osmanlijama, pa opet na kraju pod Srbijom i koje je izmešano sa Srbima (Kosovci + malo Prečana)
Dakle Torlaci(Sloveni) + Kosovci(Srbi) + Prečani(Srbi)
Jedina naša nacija je srpska.

Kažeš, Niš je od 840. do 13. stoljeća je samo pod bugarskom vlašću, tamo inače žive Srbi, iako tu nema nikakvog njihovog traga? :biceovodobro

Ceha je napisao/la:

Bugarska u 9. stoljeću ide do Drine.
Imaš ekspediciju po Dravi do Austrije.

Bugari mogu da odu i do Moskve, to ne znači da su tamo u Moskvi zbog toga Bugari.

Je, zbilja bi bilo čudno da u Bugarskoj tristo-četristo godina žive Bugari =))

Ceha je napisao/la:

Niš je jako daleko od ikakve granice.
Po čemu oni nisu Bugari?

Po tome što ni Bugari u Bugarskoj nisu Bugari nego pobugarizovani Sloveni.
Ovi u Nišu su Sloveni koji nisu pobugarizovani.
Jel' moguće da osnovne stvari ne kapiraš?

Bugarizirani slaveni jesu Bugari.
Koja razlika?

Srpsko ime je iranskog porijekla.
Jesi li ti iranizirani slaven ili Iranac?

Ceha je napisao/la:

Preci tih Torlaka su prije Nemanjića bili Bugari.

Nisu bili nikakvi Bugari, nego Sloveni(Torlaci)
Na Balkan su Sloveni došli pre Bugara, a onda su Bugari pobugarizovali Slovene u Bugarskoj.
Torlake nisu ni tada, a neće nikada, pa da se prevrneš na glavu.. :)

I ovo je netočno.
Torlaci (odnosno njihovi preci) su tada Bugari, žive X vjekova u Bugarskoj, sa Srbima nemaju veze.

Ceha je napisao/la:

Da su završili u Bugarskoj 1878., danas bi bili Bugari.

I današnji Sloveni koji su završili u Bugarskoj se danas nazivaju Bugarima(Tatarima).
Što ne znači da oni to jesu, oni su pobugarizovani Sloveni.
Ovi ovde su ostali Sloveni.

Dakle, ti si srbiziran bugarizirani Slaven?

Ceha je napisao/la:

Sam kažeš da su današnji Srbi dobrim djelom doseljenici sa zapada i juga koji su se pomiješali s lokalnim Bugarima.

Nisu se mešali sa nikakvim Bugarima, nego sa Slovenima(Torlacima), koji su na Balkan došli pre Bugara(Tatara).
Opet se vrtimo u krug.
To što su Sloveni u Bugarskoj odlučili da sebe zovu Bugarima(Tatarima) ne znači da svi Sloveni ovoga sveta to jesu.
Možeš li to da ukapiraš ili ne.. ?

Vrtimo se.
Zato što po tebi bugarizirani Slaveni nisu Bugari.
I zato što po tebi Torlaci nikad nisu ni bili bugarizirani iako su 300-400 godina bili u Bugarskoj i sa Srbima veze nisu imali.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24130

Sokolić je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

Žene obično taj vokativ više nervira.
Sjećam se jedne Sanje s talijanskog, žena dalmošica, Sanjo ovo Sanjo, ono.
Lijepo zvuči, dobre asocijacije.
S druge strane bila i jedna Sanja purgerka, ona je baš pizdila na Sanjo =))

Mislim, ja rijetko koristim vokativ, ali neke fore su dobre

To je veliki promašaj RTV kuća. Krivnju snosi i birokracija, koja zbog izbigavanja nesporazuma ne rabi padeže nego ime i prizime napiše u nominativu premda bi tribalo ić u kosi padež.
Pa tako onda idu "GospodinE Plenković, ...". Prva imenica u nominativu, a druga u nominativu. A tribalo bi "Gospodine Plenkoviću".
No, ima i jedna vrsta vokativa koja ima oblik isti ka' nominativ, zaboravia san znanstveni naziv.

https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos%3A3127/datastream/PDF/view

Citat:

Mile Mamić pokušava pak odgovoriti kako se obratiti gospodi Vrdoljaku, Gotovcu,
Selaku i Težaku, odnosno nositeljima prezimena kod kojih bi u vokativu došlo do glasovne
promjene ako bi se upotrijebio nastavak -e.

Mamić piše da bi po općem pravilu navedena prezimena u vokativu jednine imala nastavak -e (dakle: Vrdoljače, Gotovče, Selače, Težače), no da hrvatska jezična norma dopušta, na temelju uporabe u svakodnevnoj praksi, da kod takvih prezimena (kao i kod prezimena koja završavaju na -ac i -ak odnosno -ec i -ek te prezimena koja su postala od opće imenice) vokativ jednine može biti jednak nominativu.

Savjetodavac M. Mamić ne daje ni jednoj mogućnosti prednost, nego navodi sljedeće: „Budući da norma u tim slučajevima nudi u biti dvije mogućnosti: s nastavkom (-e ili -u) ili bez nastavka, nećemo pogriješiti ako odaberemo prvu ili drugu mogućnost.“ (Govorimo hrvatski, 1997.: 380.).

Na kraju savjeta Mamić zaključuje da „u takvim prezimenima vokativ bez nastavka primjereniji je kajkavskoj sredini, a vokativ s nastavkom štokavskoj“ te da „obje mogućnosti sastavni su dio hrvatske književnojezične norme.“ (Govorimo hrvatski, 1997.: 381.)

Zanimljivo :palacgore1

Lucho · **Pridružen/a:** 12 kol 2013, 01:51 **Postovi:** 1809

Ceha, preporučujem da napraviš turu: Niš, Pirot, Leskovac i Vranje pa im lepo objasni šta su bili njihovi preci.

DzoniBG · **Pridružen/a:** 28 sij 2010, 18:54 **Postovi:** 13005

Sad da okacimo mapu Dusanovog carstva, i sve te zemlje proglasimo za srpske...imalo bi cak i vise smisla od ove Velike Bugarske koja je bila 500 godina pre toga...

Da su vredeli vise, da su stvarno bugarizovali narod gde su vladali, potrajalo bi to duze... Nemanjici su im odrzali dobru lekciju gde im je mesto...

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24130

Lucho je napisao/la:

Ceha, preporučujem da napraviš turu: Niš, Pirot, Leskovac i Vranje pa im lepo objasni šta su bili njihovi preci.

Tako i Rumunji tvrde da su izravni potomci Cezara

Čemu toliki strah od obične povijesti?

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24130

DzoniBG je napisao/la:

Sad da okacimo mapu Dusanovog carstva, i sve te zemlje proglasimo za srpske...imalo bi cak i vise smisla od ove Velike Bugarske koja je bila 500 godina pre toga...

Da su vredeli vise, da su stvarno bugarizovali narod gde su vladali, potrajalo bi to duze... Nemanjici su im odrzali dobru lekciju gde im je mesto...

Ajd Džoni...

Bugarska je tu bila koja 3-4 stoljeća.
Baš Bugarska.
Kada su došli Turci, pobili su dobar dio starosjedilaca, pa vidiš i sam da je bilo gro Albanaca i muslimana.

Kada ste ih vi istjerali, doselili ste Srbe i Prečane sa zapada i asimilirali ostatak starosjedioca.

Dušanovo carstvo je trajalo koliko i raspalo se u kojim uvjetima?
Drugo Bugarsko carstvo je bilo 100ak godina prije Nemanjića u tim krajevima.

HercegBosna.org

Južna Srbija

Online