Mostarski (pravoslavni) Paroh Krulj kaže da bi rekonstrukcija Saborne Crkve trebala biti dovršena do kraja godine.

Prelijepo zdanje.
Na takvoj je poziciji i takve veličine da će dominirat istočnom trećinom grada, kao i prije rata.

Franjevački samostan crkve sv. Petra i Pavla u Mostaru pravi studentski dom za siromašne studente, pučku kuhinju i Međunarodni centar za dijalog, bookcrossing, savjetovalište…

Naime, projekt je zamišljen na Trgu Franjevačkih mučenika, umjesto bivše zgrade Hrvatskog glazbenog društva Hrvoje.

Zgrada na kojoj će biti objekt je potpuno uništena u ratu i članovi PU Mostar izišli su na teren kako bi utvrdili da se radovi mogu otpočeti i bili sigurni kako u i oko zgrade nisu ostala neka eksplozivna sredstva. Odobrenje je dano te radovi počinju od srijede 14. siječnja 2015. godine.

U planu je, poslije uklanjana u ratu porušene zgrade, napraviti temelje i podrum, za čije radove je Vlada Republike Hrvatske izdvojila 1. 000. 000 HRK.

zgradnja Studentskoga doma za siromašne studente u čijem će sastavu biti pučka kuhinja i Međunarodni centar za dijalog započela je u srijedu u Mostaru uz financijsku potporu hrvatske vlade.

Bageri su počeli rušiti ostatke zgrade Hrvatskog glazbenog društva Hrvoje u središtu grada, nedaleko od nekadašnje ratne crte razdvajanja na čijem će se mjestu izgraditi kompleks za siromašne studente koji je inicirala Hercegovačka franjevačka provincija sa sjedištem u Mostaru.

"Vlada Republike Hrvatske za radove na ovom projektu izdvojila je milijun kuna, a taj novac planiramo iskoristiti za uklanjanje u ratu porušene zgrade, izgradnju temelja i podruma", rekao je gvardijan franjevačkog samostana u Mostaru fra Iko Skoko.

Dodao je kako će o drugim donacijama ovisiti završetak izgradnje tog objekta.

"Za ostatak izgradnje tražit ćemo još donacija dok bi prva faza izgradnje trebala trajati tri mjeseca", pojasnio je.

Studentski centar trebao bi moći smjestiti 100 studenata, dok bi pučka kuhinja dnevno trebala osiguravati hranu za 200 osoba, prenosi Hina. Studenti će u domu snositi simbolični dio troškova, dok će drugi dio zaraditi tako što će devet sati mjesečno raditi u pučkoj kuhinji ili na proizvodnji hrane.

Počelo je, počelo.

Zgrada Hrvoje Zgrada Hrvatsko muzičko-pjevačkog društva Hrvoje svečano je otvorena 1897. godine, u njoj su održavane probe i koncerti pjevačkog društva, filmske i pozorišne predstave, a djeluje i prvo Hrvatsko narodno pozorište grada Mostara. Još su 1873. godine hrvatski intelektualci u Mostaru tražili odobrenje za osnivanje Hrvatskog pjevačkog i muzičkog društva Kosača, a pismena saglasnost je stigla u Mostar tek petnaest godina kasnije, 1888. godine, i to sa strogom zabranom isticanja hrvatske nacionalne odrednice u nazivu, pa je zvaničan naziv društva bio Narodno pjevačko i muzičko društvo. Jedanaest godina kasnije, društvu polazi za rukom promjena naziva u Hrvatsko muzičko-pjevačko društvo Hrvoje. Sličan put je prešao i zahtjev austrougarskim vlastima, kako bi se izgradio „jedan odgovarajući lokal za pozorišne predstave, pjevanje i balove“. Tek 1896. Godine, HGDP Hrvoje dobija saglasnost za izgradnju doma u Pothumu, preko puta Franjevačke crkve, a zemljište im ustupa bratstvo sv. Antuna Padovanskog. Radovi započinju iste godine, pa je Hrvojev dom svečano otvoren 2. februara 1897. godine. Zgrada je služila za održavanje probi i koncerata pjevačkog društva, za brojne filmske i pozorišne predstave, jer u njoj djeluje prvo Hrvatsko narodno pozorište grada Mostara. Zgrada je tokom Prvog svjetskog rata opustošena i Društvo gubi gotovo svu imovinu. Za vrijeme Drugog svjetskog rata 1941. godine ,Hrvojev dom zauzimaju italijanski okupatori, tako da sve aktivnosti društva prestaju s radom 1943. godine. Nakon Drugog svjetskog rata, unutrašnjost dvorane se preuređuje, tako da su uklonjeni drveni balkoni, koji su se nalazili duž obje strane dvorane, a gradi se armiranobetonski balkon u zadnjem dijelu dvorane. Potpuna adaptacija zgrade počinje 1955. godine i ona se preuređuje za potrebe prikazivanja filmova, a 1. septembra 1957. godine adaptirana zgrada postaje kino „Partizan“.

E pa to se cijeni i svaka čast - socijalna briga crkvi, a ne državi. Doduše uz potporu vlade RH, ali kao potpora dijaspori

Počelo je, počelo.

''Na izradi projekta radili smo intenzivno zadnjih osam mjeseci i jedan je od najzahtjevnijih projekata na kojima smo radili'', izjavio je prof. Ivo Čolak uručivši dokumentaciju glavnog projekta izgradnje trećeg paviljona Studentskog centra Mostar Draganu Mikuliću, ravnatelju Studentskog centra i Upravnom vijeću Centra.

Naime, u suradnji s Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru izrađen je glavni projekt prema kojemu će se graditi bazenska dvorana zatvorenog tipa i sportska dvorana te novih 115 studentskih soba a ukupne površine 13. 760 metara četvornih, priopćeno je iz Studentskog centra.

''Sa Studentskim centrom Mostar surađujemo već dugi niz godina i drago nam je da je nama pripala čast sudjelovati u jednom od najznačajnijih društveno kulturnih objekata koje će grad Mostar dobiti'', je prof.Ivo Čolak, voditelj projekta.

Dragan Mikulić, ravnatelj Centra kazao je kako je izgradnja jednog ovakvog objekta jako potrebna gradu Mostaru te kako će zasigurno pronaći partnere koji će to prepoznati i sudjelovati u financiranju.

''Velik je trud i rad iza nas i ispred nas ali optimistični smo i uvjereni kako ćemo u bliskoj budućnosti uživati u novom ruhu Studentskog centra Mostar'', kazao je Mikulić.

Prema projektu, bazenska dvorana nalaziti će između dva postojeća paviljona, ukupne površine 3.715 m2. Bazen dimenzija 30x18 m zadovoljavati će uvjete za sportska natjecanja, kojeg prate muška i ženska garderoba, uredske prostorije, sauna i caffe bar, sanitarije za hendikepirane osobe, te tribine za gledatelje sa cca 220 sjedećih mjesta.

Drugi dio objekta je sportska dvorana i smještajni kapaciteti površine 1.288,70 m2. Dvoranu prati 450 sjedećih mjesta i vip lože prilagođena svim dvoranskim sportovima. Tu su i smještajni kapaciteti koji će se protezati od postojećeg paviljona prema ''velikim stepenicama'' sa 115 soba . Od pratećih sadržaja tu su uredske prostorije, ambulanta, restoran, čitaonica, amfiteatar za društvena događanja.

Cijeli kompleks povezati će velika zelena površina zamišljena kao park za studente.

U Dubrovačkoj se stavljaju semafori

Mostarski franjevci grade Studentski dom za siromašne

Piše. Ž. Miličević
Radovi na izgradnji prvog Studentskog doma za siromašne studente u Bosni i Hercegovini su u punom jeku. Mostar i BiH će tako dobiti prvi studenski dom ove vrste zahvaljujući mostarskim franjevcima.

Radovi na studentskom domu započeli su u januaru ove godine, a za sada je završena prva faza izgradnje. Povodom toga razgovarali smo sa fra Ikom Skokom, gvardijanom franjevačkog samostana Svetog Petra i Pavla u Mostaru

"Mi fratri uvijek smo bili okrenuti prema siromasima i onima u potrebi. Sve je više ljudi u Mostaru koji kucaju na vrata franjevačkog samostana tražeći komad kruha. Zato smo odlučili napraviti jedan ovakav socijalni centar u kojem bi bila javna kuhinja, studenski centar za siromašne studente, međunarodni centar za dijalog, psiho-socijalno savjetovalište i bookcrossing. Fratrima u Mostaru treba jedna institucija gdje ćemo više socijalno djelovati, pa smo tako odlučili napraviti jedan objekt koji će služiti i gdje ćemo mi služiti najpotrebnijima“, kaže fra Skoko.

Kapacitet studentskog doma je 50 soba za sto studenata, jedna velika dvorana, pet učionica, studenska menza - restoran, javna kuhinja za 200 obroka dnevno, međunarodni centar za dijalog sa dva ureda, podzemne garaže i ostave, a ukupna površina objekta je blizu 3.500 kvadratnih metara.

Radovi su došli do prve ploče, za šta je sredstva u iznosu od 250.000 KM dala vlada Republike Hrvatske. Troškovi su se povećali na 400.000 KM, a bivša Federalna vlada je obećala, a sadašnja potvrdila da će dati 100.000 KM.

"Sljedeći korak koji namjeravamo preduzeti je apliciranje na evropske fondove. U kontaktu smo sa hrvatskim zastupnicima u Evropskom parlamentu, kako bismo osigurali sredstva neophodna za završetak doma. Veliki smo optimisti da ćemo brzo završiti ovaj objekt. Istina je, izgradnja ovakvog objekta je u današnje vrijeme skupa, ali sam duboko uvjeren da ćemo uspjeti naći sredstva i da će dom uskoro služiti onima kojima je i najpotrebniji. Uz to, očekujemo i pomoć Vlade Republike Hrvatske, ali se sve više okrećemo evropskim fondovima“, kaže fra Skoko.

Gvardijan Skoko se osvrnuo i na finansiranje doma, odnosno njegovu ekonomsku samoodrživost.

"Pošto je ovaj objekt dvjestotinjak metara udaljen od stare jezgre grada, studenti koji će boraviti u domu će devet sati mjesečno raditi u javnoj kuhinji, a proizvodnja hrane bi bila u mostarskom naselju Rodoč, gdje bi, također, određeni broj studenata povremeno radio, tako da bi se na neki način opravdao smještaj u domu. Sad mi od Agronomskog fakulteta u Mostaru tražimo da nam ustupi jedan dio zemlje, što su nam obećali, i tu bismo napravili plastenike. Već smo pripremili 10.000 sadnica smokava i šipaka. Također, nudi se mogućnost studentima ovog doma ako imaju vremena i žele raditi, mogu zaraditi sebi i neki džeparac. Također smo planirali da restoran, odnosno studenska menza, budu samoodrživi, tako što će praviti hranu za turiste. Planiramo u ljetnom periodu, kada studenti nisu u domu, sobe iznajmljivati turistima, pa tako i na taj način pokušati da objekt bude samoodrživ. Uz to, nadamo se da će i grad i kanton finasijski pomoći dom u okviru svojih mogućnosti jer će on služiti najugroženijim građanima. Ja se iskreno nadam da ćemo ovaj Studentski dom, odnosno socijalni centar, završiti u potpunosti najdalje za dvije godine“, ističe fra Iko Skoko.

Ovaj hvale vrijedan projekat će služiti, ne samo građanima Mostara, nego i svima onima koji dođu studirati u ovaj grad, i zasigurno zaslužuje podršku šire zajednice. Smještaj za sto mladih ljudi koji nisu u mogućnosti plaćati troškove studiranja daleko od svojih domova više je nego potreban u situaciji kada sve više građana živi na granici siromaštva. Također, javna kuhinja koja će biti u sklopu doma, brinut će o građanima koji su ostali bez izvora egzistencije, a kojih je u gradu na Neretvi svakim danom sve više.