ma takvih ti je na stotine tisuća, a isto stotine tisuća djece nema zdravstveno i tisuće djece ne ide u obveznu školu.

i sve to kod Bošnjaka i nigdje više

Znamo da ih ima. Ja znam čovjeka koji je cijeli radni vijek proveo vani a sada je ovdje i prima samo inostranu penziju. I sin i kćerka su mu i dalje vani ali on se vratio. Čak se razveo od žene jer se ona nije htjela vratiti i vratio se sam.

Sad još takvih 76500.

Kod nas je daleko najviše tih gastića u odnosu na populaciju, tih koji su se baš vratili nije puno, a često uopće nemaju zdravstveno u BIH, imaju u Hrvatskoj ili samo u Njemačkoj.

Logično. O tome sam već pisao. Zašto bi se Hrvat iz zapadne Hercegovine nakon što vani zaradi penziju vratio u zapadnu Hercegovinu? Ako želi da se vrati da živi sa svojim narodom doći će u Zagreb ili Split to jest u neki veći grad.

Bošnjak isto ako se vrati vratit će se u Sarajevo, Tuzlu, Zenicu a neće u svoje selo.

1. To sto poznajes par ljudi koji su se vratili nije relevantno jer si u Sarajevu a tamo (uz par hrvatskih mesta) postoji najveca sansa da se neko vrati (cak i ako nije poreklom iz Sarajeva).

2. Podatke ZZO koristis kao popis stanovnistva. Da te zaista interesuje da saznas istinu o tome koliko stanovnika FBiH ima, nakon mnogo dokaza da podaci ZZO nisu tacni za penzionere, prestao bi da ih koristis u modelu i poceo bi koristiti neke druge podatke za tu populaciju (PIO podatke na primer).

Posle nekoliko takvih korekcija gde se uzimaju najrelevantni podaci (kao sto su deca u osnovnim skolama i sl.), moglo bi doci do toga da iz godine u godinu mozemo da pratimo stvarni broj stanovnika (jer drzava nije sposobna za to).

Umesto toga, ti tvrdis ovo:

https://demografija.blogger.ba/2023/09/07/fenomen-manje-prvacica-od-rodjenih-tog-godista/

Pa nije baš. Život je u ruralnim područjima puno jeftiniji. Meni osobno je život 4x jeftiniji u Bosni nego u Zagrebu. Tako da, čekam da rad od kuće malo bolje zaživi i bit ću i ja među građanima koji žive u BiH a nisu prijavljeni na ZZO.

Jako puno ljudi znam da se vratilo u mirovinu u SB, čak i u Zenicu. Baš nikog da je u Zagreb došao iz Njemačke kao umirovljenik.

Dovoljno je znati da pojava postoji da bi se pojava uzela kao opcija. Ono što ne znamo (nemamo podatak) je koliko je takvih ali znamo da imamo takvih. U toj situaciji nemam razloga sumnjati u podatke ZZO o broju penzionera.

Naime, ZZO fino navodi da za sve penzionere koji su u njihovoj evidenciji neki penzioni zavod plaća zdravstveno osiguranje. Znamo koliko plaća PIO/MIO FBIH i RS-a i znamo da osim njih neko drugi plaća za ostalih 73.672.

Ti pitaš zašto ne koristim PIO podatke za procjenu broja penzionera. Pa prvo zato što ne znam u kojim kantonima RS PIO isplaćuje koliko, a drugo zato što nemam nikakve podatke koliko njemački, slovenački, austrijski itd zavodi plaćaja ni po kantonima ni ukupno. Ali srećeom imamo podatke ZZO koji kažu koliko je penzionera po kantonima. Naravno da su tu i penzioneri koji penziju primaju isključivo iz inostranska.

Pa svi godinama pričamo koliko je brojna BH dijaspora. Praktično u inostranstvu imamo ljudi koliko i u BiH. Zašto bi bilo čudno da se 70k vratilo da sa ino penzijom uživa u svojoj zemlji (i sa nižim cjenama života). Mladi odlaze a stari se vraćaju=zemlja staraca=BiH

Pri tome poređenje naše starosti sa starostima drugih zemalja ne pije vode. Druge zemlje su normalno starile dok imamo neprirodan proces starenja (masovni odlazak omladine + povratak penzionera koji jesu penzioneri ali nisu još za umiranja). Tako da to što ti smatraš dokazom (smrtnost) jednostavno nije dokaz.

Ovo je u rangu "nemam razloga sumnjati" FZS procene stanovnistva (koje su mnogo blizi PIO podacima nego ZZO podacima).




Velika vecina povratnika ima i BiH penziju (a daleko od toga da ih ima 70k). Bosnjacka dijaspora pre rata (ne racunajuci one koji su otisli u Tursku pre drugog svetskog rata) je jako mala. Ne znam da li ih ima vise od 50.000 ukupno (ne povratnika), a jedino oni imaju samo stranu penziju.



Makedonija ima gotovo istu starosnu strukturu kao FBiH za generacije 65+ i gotovo isti zivotni vek. Poredjenje je validno, evo jos jednom:

Drugim rijecima, sto se babi htilo, to se babi snilo.
Gdje uce ovakvo indukctivno zakljucivanje?

O ovome kako BiH penzioneri kazu odlucno ne smrti, kao onomad Tito Staljinu, dok ne navrse 75 godina i ni dana ranje, pa do tad niti jedan ne umre, pricat ces nam jednom drugom prilikom.

Zadnja 2 dana vršim masovno istraživanje koliko imamo deviznih penzionera (dio ili cijela devizna) i zaključak je da imamo u FBiH cca 88.000 deviznih penzionera 2020-te. Od toga cca 78.000 dobiva dio od PIO/MIO FBiH a cca 10.000 dobiva penziju samo iz vana.

To znači da podaci ZZO o broju penzionera zaista nisu tačni. FBiH je na kraju 2020-te imala 363.361 penzionera a ne 438.786 koliko je u evidenciji ZZO. Jedino moguće objašnjenje je da je federalni PIO zdravstveno osigurao sve svoje korisnike u ZZO FBiH pa i one koji žive izvan FBiH (RS, BD, INO). Uz njih u ZZO su osigurani i ovih 10.000 koji primaju samo INO penzije i žive u FBiH.

Moraću prepraviti sve tabele ZZO i smanjiti po ovom osnovu. Ali isto tako ću i povećati za djecu jer smo vidjeli da tu ZZO ima manje nego škole. Eto posla mashAllah

Nestade 75k gradŽana iz bOsnE u sekundi. Mladic na aparatima.

Svaka cast

Da li imas podatke za zemlje bivse Jugoslavije sto se tice ovih deviznih penzionera?

Eto zašto smo na izborima i u SB dobri. Velika većina tih deviznih su Hrvati.

Hrvatska ima 180.500 a Srbija 244.000 deviznih penzionera

Hvala.

A sto se tice ovih 88.000, koliko njih ima devizne penzije iz Hrvatske, Srbije, Slovenije?

Iz Hrvatske 64.996 u BiH (33.000 RS-32.000 FBiH-ovi u RS-u su očigledno Srbi iz Hrvatske koji sad žive u RS-u)
Iz Srbije 21.032 u BiH (12.743 RS-8.289 FBiH)
Iz CG 2.129 u BiH (50-50)
Iz Slovenije cca 24.000 u BiH (za Sloveniju nemam po entitetima ali sam na osnovu broja srazmjernih i podataka ostalih zemalja te činjenice da najviše USK ide u Sloveniju, ovdje procjenio 21.000 FBiH-3.000 RS)

Znaci ima oko 26.000 "pravih" gastarbajtera, a 62.000 je radilo u drugim republikama bivse drzave (neki su i posle raspada otisli tamo da rade).

Na tu temu cu vam da kazem jos nesto.
Njemacka smanjuje penziju (prilicno puno) ljudima koji se odjave i odsele iz Njemacke.
Zato vecina naši ostane prijavljeno (kod dijece ili se snadju nekako) da bi primali novac na njemacki račun i čak im ostane pravo na zdravstveno. Te ljude nema u BiH nigdje u statistici, nit su na ZZO mit u nekom PIO/MIO (jer pare ne primaju u Bosni) a broj ti ljudi nije mali.

Pojavu da imamo manje osigurane djece u dobi 7-14 nego djece u školama od 2 do 9 razreda moram smatrati generalnom nepokrivenosti zdravstvenim osiguranjem cijelog stanovništva do 65 godina jer nema razloga da ta pojava bude ograničena samo na školsku djecu. Primjeti se i neki smisao da ruralni/granični kantoni koji imaju i veće iseljavanje imaju veći nedostatak ovdje. Na osnovu toga sam procjenio i koliko bi moglo biti u ostalim kantonima. A onda te procente primjenio na cijelu populaciju mlađu od 65. Sa druge strane oduzeo sam viška penzionere.

Zaključak:
PK povećati broj stanovnika 6% u odnosu na broj osiguranih u ZZO
USK povećati broj stanovnika 2% u odnosu na broj osiguranih u ZZO
ZDK povećati broj stanovnika 1% u odnosu na broj osiguranih u ZZO
BPK smanjiti broj stanovnika 2% u odnosu na broj osiguranih u ZZO
SBK smanjiti broj stanovnika 2% u odnosu na broj osiguranih u ZZO
KS smanjiti broj stanovnika 3% u odnosu na broj osiguranih u ZZO
Ostale kantone ostaviti podatke ZZO

Dobijemo na kraju 2021:
USK--181.321 (bilo 177.766)
PK--27.882 (bilo 26.304)
TK--396.385
ZDK--329.759 (bilo 326.494)
BPK--24.253 (bilo 24.748)
SBK--198.582 (bilo 202.635)
HNK--180.867
ZHK--80.988
KS--411.907 (bilo 424.646)
K10--43.896
FBIH--1.875.840 (bilo 1.884.729)

Ovo sam očekivao naravno. Zato se nisam puno ni obazirao na penzionere jer poređenje škole/zzo nam dokazuje da nije cijelo stanovništvo pokriveno zdravstvenim osiguranjem. Smanjim broj starijih od 65 a povećam broj mlađih od 65 i opet sam tu negdje. Dobiješ na mostu izgubiš na ćupriji.

Broj zaposlenih u gradovima, stanje na dan 31.8.2023.:

1. Zagreb 479.216
2. Split 86.585
3. Rijeka 62.789
4. Osijek 51.347
5. Zadar 39.397
6. Varaždin 34.485
7. Pula 31.986
8. Dubrovnik 28.573
9. Slavonski Brod 27.075
10. Karlovac 22.222
11. Šibenik 20.737
12. Čakovec 19.926

Još jedan dokaz da je Varaždin nakon Zagreba i Osijeka najznačajniji grad u unutrašnjosti. Kad se tome doda i obližnji Čakovec koji je čak na 12. mjestu u državi po zaposlenima, možemo reći da je naš sjever jedna jako značajna regija.

Još jedna tvornica u Širokom

Malo sam doradio upis

Varaždin i Čakovec - good guys
Zagreb, Pula, Dubrovnik - ok

Svi ostali na popravni.

I Rijeka je ok.

>60% je ok