HercegBosna.org

Superstarr · **Pridružen/a:** 20 ožu 2024, 16:12 **Postovi:** 432

Nakon što su u travnju 1993. napali HVO u Konjicu, Muslimani su pokušali zauzeti i Stolac, i to uz pomoć Muslimana koji su bili u HVO-u.
Pokušali su napraviti u Stocu isto što su kasnije napravili u Sjevernom logoru u Mostaru.

Citat:

Sukobi iz središnje Bosne, gdje su Muslimani (ABiH) bili nadmoćni, preko Konjica i Jablanice došli su do Mostara, a prijetnje su stizale i iz muslimanskih uporišta u Stocu i Čapljini. Organizirano je podizanje svih jedinica ABiH u stanje pune borbene gotovosti, a Muslimani pripadnici HVO-a pozvani su „da pređu na stranu svoga naroda“. Bajro Pizović zapovjednik 42. brdske brigade ABiH, koja je samovoljno stigla na plato Gubavica i ušla u zonu odgovornosti čapljinske Prve brigade HVO s ciljem da uđe u Stolac, uputio je 18. travnja 1993. poruku zapovjedniku te brigade: „Napominjem, a Vi to dobro znate da se jedan veliki broj vojnika iz redova Muslimana nalazi u Vašim postrojbama, a oni su Muslimani i pripadaju ovome narodu, pa ne bi bilo dobro da se naruši određena organizacija i formacija Vaših postrojbi.“ Da je Pizović ozbiljno računao na Muslimane u postrojbama HVO-a pokazuje i zapovijed kojom je dan ranije naložio uvezivanje „s našim ljudima u HVO-u“ te odredio kako „ljudstvo iz HVO-a Čapljina ima zadatak da zauzme s(elo) Tasovčiće i most u Čapljini“. Radilo se o pokušaju vojnog zauzimanja Stoca za što su planovi postojali od početka 1993. U zapovijedi se precizira „zauzimanje grada Stoca sa našim ljudima u HVO-u“. Stolac je inače jedan od gradova s većinskim muslimanskim stanovništvom koji su srpske snage u proljeće 1992. zauzele bez ispaljenog metka. Hrvatske su ga snage oslobodile dva mjeseca poslije.

Zapovjednici HVO-a bili su prisiljeni reagirati na muslimanske napade i zauzimanje taktičkih položaja i objekata. Dali su ultimatum brigadi „Bregava“ za povlačenje. Nacionalni sastav Prve brigade HVO-a bio je mješovit, trećina vojnika (njih oko 1.500) bila je muslimanske nacionalnosti, a primljeni su u brigadu nakon oslobođenja Stoca. Uvježbani su i naoružani od HVO-a, dok su u sastavu brigade „Bregava“ bili gotovo isključivo Muslimani. Nakon odbijanja zapovijedi za povlačenje i saznanja o pripremama za napad, pripadnici HVO-a su 19. travnja 1993. uhitili zapovjedništvo brigade i razoružali oko 700 vojnika koji su ih planirali napasti. Sjevernije od Stoca, na konjičkom i jablaničkom području, ABiH je nastavljala napade koji su se 9. svibnja proširili i na Mostar i trajali su sve do proljeća 1994., odnosno do Washingtonskog sporazuma. /Ivo Lučić

https://kamenjar.com/ivo-lucic-sukobi-d ... ali-stocu/

dreamteam · **Pridružen/a:** 26 ožu 2024, 23:43 **Postovi:** 468

Sreća pa su naši u Stocu i Čapljini bili manje naivni nego oni u Bijelom Polju i Sjevernom logoru. Doduše, tek se nakon toga i reagiralo.

Superstarr · **Pridružen/a:** 20 ožu 2024, 16:12 **Postovi:** 432

Citat:

Početak travanjskoga sukoba 1993. u Lašvanskoj dolini:

Mario Čerkez je napisao/la:

Sjetimo se 13. travnja 1993. godine i pokušaja zarobljavanja Darka Kraljevića i atentat na njega. Zatim 14. travnja 1993. godine i kidnapiranja četiri člana zapovjedništva brigade HVO-a u Novom Travniku i odvođenje istih u Oparu. Također, sjetimo se i 15. travnja 1993. godine i ubojstva četiri pratitelja zapovjednika brigade HVO-a u Zenici Živka Totića i njegovog zarobljavanja koje je trajalo skoro 2 mjeseca.

https://viteski.ba/viteski-specijal/mar ... -travniku/

Ove otmice i ubojstva nisu jedini dokaz da je Armija BiH u travnju 1993. planirala napasti HVO u Lašvanskoj dolini, između ostaloga tu je još nešto:

Davor Marijan je napisao/la:

Istovremeno se i 3. korpus Armije BiH u središnjoj Bosni pripremao za rat s HVO-om. Na temelju smjernica od 3. travnja 1993., Komanda korpusa naredila je 11. travnja operativnim postrojbama izvlačenje iz urbanih područja i prelazak na logorski sustav. Čini se da te zapovijedi nisu provedene jer su se zbivanja odvijala mnogo brže no što se predviđalo. Iako se u njima spominje opasnost od četničkog agresora, dodijeljena logorska mjesta pokazuju da je prioritet bio rat s HVO-om.

Još jedan citat iz knjige Davora Marijana Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994., str. 218

Presude Haaškog suda Hrvatima iz Lašvanske doline su lažno tvrdile da je sukob izbio zbog pokušaja HVO-a da nasilno sprovede Vance-Owenov mirovni plan iako nema nikakvih dokaza o pripremama HVO-a u Lašvanskoj dolini za napad sa tim ciljem.

Opet ću ponoviti, pročitajte knjigu Davora Marijana. Tamo ćete naći detaljnija objašnjenja i još mnogo podataka.

Superstarr · **Pridružen/a:** 20 ožu 2024, 16:12 **Postovi:** 432

Zahvaljujući između ostalog podatcima, dokumentima i radovima predstavljenima na ovoj temi, možemo kronološki rekonstruirati kako je muslimanska Armija BiH započela rat protiv HVO-a:

- u prosincu 1992. i početkom siječnja 1993. na područje Uskoplja odnosno Gornjeg Vakufa Armija BiH dovodi pojačanja koja razmješta tako da bez borbe ovlada strateški važnom prometnicom na prijevoju Makljen i tako odsiječe HVO u Srednjoj Bosni od HVO-a u Hercegovini radi čega 11. siječnja 1993. izbija sukob

- najkasnije od 20. siječnja 1993. Armija BiH planira napasti HVO u svim gradovima Herceg-Bosne
slika

- siječanjski sukob se iz Uskoplja širi na Lašvansku dolinu gdje su ga muslimanske snage izazvale kod sela Kaćuni (Busovača)

- 23. ožujka 1993. Armija BiH napada HVO u Konjicu po unaprijed sačinjenom planu za eliminaciju svih elemenata HZHB na području Konjica i Jablanice

- 14. travnja 1993. Armija BiH ponovno napada HVO u Konjicu, borbe se šire i na Jablanicu

- 13. - 15. travnja 1993. Armija BiH izvodi otmice i ubojstva časnika i vojnika HVO-a u Srednjoj Bosni nakon što se od početka travnja pripremala za rat s HVO-om u Srednjoj Bosni, nakon toga u Lašvanskoj dolini 16. travnja 1993. ponovno dolazi do sukoba
rat-bih-hrvatskoj/napadi-ubojstva-i-otmice-casnika-hvo-u-srednjoj-bosni-t25532.html

- 17. travnja 1993. Armija BiH napala HVO u Zenici

- isti dan 17. travnja 1993. Armija BiH planira zauzeti Stolac "sa našim ljudima u HVO-u"

- 19. i 20. travnja 1993. Armija BiH ima napisane naredbe za napad na HVO u Mostaru

Svrha ovoga je pokazati da je rat inicirala i započela Armija BiH u siječnju i travnju 1993.

Znamo što je kasnije bilo - početak rata u Mostaru 9. svibnja 1993., napadi Armije BiH u lipnju 1993. na HVO u Travniku, Novom Travniku, Kaknju i Žepču, napadi na HVO u Fojnici i Bugojnu u srpnju 1993. i za kraj napad na HVO u Varešu u listopadu 1993.

Superstarr · **Pridružen/a:** 20 ožu 2024, 16:12 **Postovi:** 432

Ako pitate Muslimane kako je Hrvatsko-muslimanski sukob počeo oni će se pozivati na Haaški sud i tvrditi da je počeo zbog navodnoga pokušaja HVO-a da nasilno sprovede Vance-Owenov mirovni plan.

Te tvrdnje su demantirane ovdje:
rat-bih-hrvatskoj/pobijanje-haaske-presude-hercegbosanskoj-sestorci-t25620.html
Pobijanje haaške presude hercegbosanskoj šestorci

Superstarr · **Pridružen/a:** 20 ožu 2024, 16:12 **Postovi:** 432

Charles Shrader u svojoj knjizi piše da su prethodno spomenute muslimanske otmice časnika HVO-a u Srednjoj Bosni iz travnja 1993.
"podsjećale na klasičnu operaciju obezglavljivanja neprijateljskog zapovjednog i nadzornog sustava".
- str. 139
Muslimansko-Hrvatski Građanski Rat U Srednjoj Bosni - Vojna Povijest 1992. - 1994.
- Charles R. Shrader
https://www.scribd.com/document/6621274 ... -1992-1994

Superstarr · **Pridružen/a:** 20 ožu 2024, 16:12 **Postovi:** 432

Citat:

On je već u predizbornoj kampanji u rujnu 1990. elaborirao da alternative za „ideal građanske republike” nema. Ili „građanska republika” ili „građanski rat”. Izetbegović je prvi čelnik jedne od nacionalnih stranaka u BiH koji je prije rata prijetio ratom ako se ne prihvati koncept države koji je Muslimanima trebao jamčiti političku prevagu. /Davor Marijan

https://www.google.com/amp/s/www.vecern ... ic-1287660

Alija Izetbegović prvi čelnik u BiH koji je prijetio ratom
rat-bih-hrvatskoj/alija-izetbegovic-prvi-celnik-u-bih-koji-je-prijetio-ratom-t25655.html

HercegBosna.org

Kako je Armija BiH počela rat protiv HVO

Online