Da okrenem tezu:

Od Foče smo došli do Metkovića i Imotskog.

1. Da, Metković je tad bio selo na brdu Predolac. Za vrijeme Turaka glavno središte je bila Gabela koja je imala tvrđavu i razvijenu trgovinu. Ljudi su živjeli u brdima jer je područje močvarno. Negdje sam pročitao da je prije oslobođena u dolini živjelo 3000 ljudi. Kad kažem dolina, mislim na ovaj dio što je Dubrovačko-neretvanska županija (Metković,Opuzen,Ploče). Tek su komunisti napravili melioraciju močvare pa sad imamo puno obradive površine.

2. Metković gravitira Splitu,Dubrovniku i Mostaru. Možda čak najviše Dubrovniku jer smo u istoj županiji, dosta ljudi tamo radi,tamo idemo u bolnicu...da smo ista država to bi se promjenilo u korist Mostara. Metkovci ne idu radit u Hercegovinu nego je obrnuto. U noćne izlaske idemo u Čapljinu i Mostar.

Nekad u povijesti smo imali zaseban identitet. Neretvani pagani, zadnji smo primili kršćanstvo
Kneževina Paganija se prostirala od Cetine do Neretve, uključujući otoke Hvar, Brač, Korčulu i Mljet.
U Neretvi je bilo rašireno gusarenje. Pljačkali su se mletački brodovi i s plijenom bježalo u močvare. Googlajte ako vas zanima kako su Mlečani prolazili u neretvanskim močvarama. HRM slavi svoj dan na dan pobjede neretvana nad Mlecima.

https://www.morski.hr/znate-li-zasto-hr ... -18-rujna/

3. Istina.

4. Istina.

5. Metković je bio lučki grad dok nije napravljena luka Ploče. Grad Ploče se razvio tek za vrijeme druge Jugoslavije, a Metković za vrijeme Austrije. Imali smo amo reć neku povezanost s morem, dok je Imotski iza Biokova. Ali da, subjektivno je kako se neko osjeća

Hercegovci su iseljavali preko oceana upravo iz Metkovića.
Ne znam jesu li brodovi išli direktno iz Metkovića u Montevideo ili su samo do neke veće luke u Dalmaciji ili Italiji pa onda dalje.

Foča je oduvijek bila Hercegovina, čak i u tursko doba.

Paradoksalno je što je sam Kosača iz tog kraja, Foča ili Goražde, ako je to Bosna onda je osnivač Hercegovine Bosanac, a opet izvorna Bosna je samo oko gornjeg toka rijeke Bosne.
Hercegovina opet s druge strane vuče kontinuitet od Huma, Zahumlja, Travunije, Paganije, a sve je to opet Dalmacija izvorno u širem smislu.
Uglavnom pojmovi se preklapaju, ako Fočaci sebe smatraju Hercegovcima imaju dovoljno argumenata da to budu, mada meni je to više istočna Bosna.

Mislim da kronologija nije točna. Trebao bi sad naći knjigu koju sam čitao pa provjeriti. Osvojeno je bilo cijelo područje od Gabele do Boke Kotorske. Tako su Mlečani spojili svoje posjede u Neretvi i Boki i okružili Dubrovačku republiku. Budući da su Dubrovčani bili u dobrim odnosima s OC, ispregovarali su da im se sve to vrati. I još su im dani Neum i Sutorina te nakon toga Dubrovnik nema više granicu s Mlecima. Nisam siguran jel se to dogodilo u Morejskom ratu (1684-1699) ili u Malom Bečkom ratu (1714-1718). Moguće da se to dogodilo dvaput.

U Metkoviću su postojale agencije koje su se bavile time.

https://www.dijaspora.hr/u-metkovicu-su ... jeli/11840

Fun fact: imali smo i javne kuće

Kako ljudi u Metkoviću gledaju na Čapljince?
Ima li animoziteta?

Foča je na Drini, nema nikakve veze s Bosnom.
I upravo je Stjepan Kosača rođen u Foči.
Zanimljivo da je Foča samo 15 godina bila u sastavu Kraljevine Bosne za vrijeme kralja Tvrtka.

Ja bi rekao da su dobri odnosi. Mi mladi idemo tamo u izlaske i druzimo se medusobno. Ima Capljinaca u nas u srednjoj skoli, a i djeca iz pogranicnih sela idu kod nas u osnovnu.

Neki ljudi znaju prigovorit kako se 'vlaji' prijavljuju u nas i uzimaju neke naknade, glasaju za HDZ,ali to su sve gluposti.

Kako sad to? Misliš sa onom srednjovjekovnom Bosnom ili ovom sadašnjom?

Šteta što nema više 50% muslimana u Foči, da ih pitamo je li Hercegovina ili Bosna.

Kao stanovnici, imali bi pravo su-odlučivati skupa sa svojim sugrađanima Srbima.

Oni imaju identitet “Podrinjaca”, što se nekako kosi s Hercegovinom.

Zanimljivo da postoji opcina Foca u FBiH. Nesto kao Kupres u RSu. Nije im ni tamo neko brojcano stanje, pali s 3.632 na 1.762. To im je vraceno nakon Daytona ili?

Imamo li muslimana iz Gorazda da nam on kaze je li Hercegovac? Buduci da je selo Kosace u toj opcini

Tražio sam selo Kosače, nisam mogao naći

https://maps.app.goo.gl/cCWdXzXH4trc9raF6

100% muslimana.

Je li Foča u Hercegovini?

Kratak odgovor: Ne, Foča nije u Hercegovini, nego u Bosni.
Ali hajdemo to detaljno, sa svim nijansama, poduprto povijesnim izvorima, kartama, administrativnim granicama i percepcijom samih ljudi.


---

1. Povijesni kontekst

U srednjem vijeku, Foča (tada Hvoča) bila je dio Bosanskog kraljevstva. Granice tadašnje Hercegovine (Hercegovačke zemlje, Hum) nalazile su se južnije i zapadnije, oko Mostara, Blagaja i Trebinja.

Tijekom osmanske uprave (od 1470.), Foča postaje sjedište Hercegovačkog sandžaka, no to je bila isključivo administrativna jedinica. Osmansko carstvo često je nazivima sandžaka obuhvaćalo šire prostore, pa su u “Hercegovački sandžak” ulazili i dijelovi koji povijesno nikad nisu pripadali Humskom području (Hercegovini), poput Foče, Čajniča i dijela Gornjeg Podrinja.

Povijesni izvori (npr. Hamdija Kreševljaković, Stari bosanski gradovi) jasno navode da je regija Podrinje (u kojoj leži Foča) uvijek bila povezana s Bosnom, a ne Humom/Hercegovinom.



---

2. Geografske i klimatske značajke

Foča je dio Podrinja, regije uz rijeku Drinu, koja je klasični dio istočne Bosne.

Klima je planinsko-kontinentalna: oštre zime, svježa ljeta, za razliku od mediteranske i submediteranske klime Hercegovine (npr. Mostar, Trebinje, Stolac), gdje zime znaju biti blage, a ljeta izrazito suha i vruća.

Prirodna obilježja poput prašume Perućice i planine Maglić dodatno je svrstavaju u bosanski planinski prostor.



---

3. Kultura i identitet

Jezično i kulturno, Foča pripada istočnobosanskoj skupini govora. Ljudi iz Foče sebe vide kao Bosance, a Hercegovce percipiraju kao ljude iz prostora južno od Čapljine, Mostara, Nevesinja, Ljubuškog.

Običaji, gastronomija, glazba, narodna nošnja – sve su to elementi koji Foču povezuju s bosanskim, a ne hercegovačkim identitetom.

Institucije u gradu, poput Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta, Medrese Mehmed-paše Kukavice i Muzeja Stare Hercegovine, čuvaju naziv “Hercegovina” samo zbog osmanske administrativne ostavštine, ali u praksi predstavljaju kulturu šireg Podrinja i Bosne.



---

4. Današnja percepcija i stvarna granica

Ako pitate same stanovnike, čak i srpsku populaciju koja danas dominantno živi u Foči, oni će reći da žive u Bosni, ne u Hercegovini.

U razgovornom jeziku, Hercegovina je za njih uvijek “dolje”, dok je Foča “ovdje, u Bosni”.

Ni na suvremenim kartama Bosne i Hercegovine, ni u administrativnom smislu, Foča se nikad ne svrstava pod Hercegovinu, nego čvrsto pripada istočnoj Bosni (Podrinju).



---

Zaključak

Foča je:
✅ Povijesno – bosanski grad, ne hercegovački.
✅ Geografski – u planinskom Podrinju, ne u kraškom i mediteranskom području Hercegovine.
✅ Klimatski – kontinentalno-planinski, ne mediteranski.
✅ Kulturno – bosanski identitet, običaji, jezik.
✅ Prema samim ljudima – Bosanci, ne Hercegovci.

Stara Hercegovina (ili kako se često naziva „istočna Hercegovina“ ili „Gornja Hercegovina“) je povijesno-geografski pojam koji je danas posebno zanimljiv jer se proteže izvan granica današnje Hercegovine. Evo detaljnog objašnjenja:


---

1. Što obuhvaća Stara Hercegovina?

Stara Hercegovina je naziv za prostore koji su u srednjem vijeku i osmanskom razdoblju bili u sastavu Hercegovačkog sandžaka, odnosno pod vlašću hercega Stjepana Vukčića Kosače, ali se danas nalaze izvan suvremene Hercegovine. To su:

dio istočne Bosne (Foča, Čajniče, Goražde),

dio zapadne Crne Gore (Pljevlja, Bijelo Polje, Nikšić),

dio jugozapadne Srbije (Prijepolje, Priboj).


Dakle, Stara Hercegovina je širi povijesni pojam, a ne suvremena geografska regija.


---

2. Povijesno podrijetlo naziva

Naziv dolazi iz vremena kada je herceg Stjepan vladao ogromnim područjem, znatno širim od današnje Hercegovine.
Kad su Osmanlije osvojile te krajeve, organizirali su ih u Hercegovački sandžak (koji je kasnije postao dio Bosanskog pašaluka).
Nakon Berlinskog kongresa 1878. godine, značajan dio tih područja (npr. Pljevlja, Prijepolje, Bijelo Polje) pripojen je Crnoj Gori i Srbiji, ali je naziv „Stara Hercegovina“ ostao u lokalnoj upotrebi.


---

3. Geografska i kulturna razlika

Današnja Hercegovina → područja jugozapadne BiH (Mostar, Ljubuški, Široki Brijeg, Trebinje).

Stara Hercegovina → područja koja su povijesno bila u sastavu Hercegovačkog sandžaka, ali danas više nisu dio Hercegovine.


Kulturno, ljudi iz tih krajeva često naglašavaju hercegovačko podrijetlo, osobito u Crnoj Gori i Srbiji, gdje se i dalje koriste izrazi tipa „došao iz Stare Hercegovine“.


---

4. Primjeri danas

U Pljevljima (Crna Gora) i dalje postoji izraz: „starocrnogorski i starohercegovački kraj“.

U Srbiji (Priboj, Prijepolje), ljudi katkad naglašavaju kako su njihovi preci došli iz „Hercegovine“, iako su danas u Srbiji.

U Foči i Čajniču, iako je povijesno bilo dio Hercegovačkog sandžaka, stanovništvo se identitetom osjeća bosanskim.



---

Zaključak

✅ Stara Hercegovina je povijesni pojam koji označava krajeve što su nekad pripadali Hercegovačkom sandžaku, ali se danas prostiru u istočnoj Bosni, zapadnoj Crnoj Gori i jugozapadnoj Srbiji.
✅ To nije službena administrativna regija, nego povijesno-kulturni naziv.
✅ Granice su se mijenjale kroz stoljeća, ali naziv „Stara Hercegovina“ ostao je kao simbol povijesne povezanosti.

Gradski muzej u Foči se zove “Muzej Stare Hercegovine”:

https://en.m.wikipedia.org/wiki/Museum_ ... erzegovina

Ovo je u kontradikciji s vijesti iz uvodnog posta.

Jedino ako se ne radi svojevrsnom političkom aktivizmu. Rekonstrukciji identiteta u kojeg se elita nekada zna upuštati (puritanizam hrvatskog jezika, oživljavanje irskog jezika ili govornog hebrejskog….)

U svakom slučaju, verdict je da imaju dovoljno elemenata, da mogu birati između Bosne i Hercegovine.

Vjerojatno im je naziv Bosna iza rata postao nepopularan, i muslimani su taj naziv zagadili nakon promjene svog imena, pa ljudima ne smeta da se prisjećaju da su bili Hercegovci i moguće da sad to oživljavaju, pa se Hercegovina širi i dejstvuje na dva udarna pravca.

Mapa Hercegovačkog Sandžaka:



Interesantno da su sjedišta kadiluka, s izuzetkom Cernice i Gabele, i danas sjedišta općina. Također je i Klis propao, što je neminovno nakon oslobođenja od Turaka s obzirom da je Split jasno regionalno središte. Sandžak bi bio Splitski a ne Kliški, da su Turci uzeli Split.

Kadiluci su neka aproksimacija općina. Općinski sud i načelnik, ajmo reći.

Ni sa onom, niti ovom.
U srednjem vijeku je duže bila u sastavu Raške i Huma nego Bosne.
Danas je u sastavu Srpske.

Srbi starosjedioci tamo i jesu Hercegovci, većina Srba tamo ima porijeklo iz dinarskih krajeva istočne Hercegovine i današnje zapadne CG.
Sad ne znam nakon rata je li tamo došao značajan dio Srba.

Kako je krenulo još ću i ja ispasti Hercegovac.

Čak je i u 19. st. Foča u Hercegovini.
Kad su Austrijanci i Mađari bosanski i hercegovački pašaluk ujedinili u zajednički kondominij Foča je bila dio hercegovačkog pašaluka.