HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 20 svi 2025, 16:50.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 132 post(ov)a ] 
Stranica 1, 2, 3, 4, 5, 6  Sljedeća
Autor/ica Poruka
 Naslov: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 12:56 
Offline

Pridružen/a: 11 sij 2011, 13:22
Postovi: 2985
Pripreme za Božić
Adventsko vrijeme mnoge od nas podsjeća na djetinjstvo, ali ono nije samo slatka nostalgija već je i očekivanje novoga, boljega početka. Došašće ili advent razdoblje je u crkvenoj liturgijskoj godini, vrijeme pripreme za blagdan Božića. U zapadnom kršćanstvu došašće počinje četiri nedjelje prije Božića, a završava 24. prosinca na Badnjak.

Došašće ili advent razdoblje je u crkvenoj liturgijskoj godini, vrijeme pripreme za blagdan Božića. U zapadnom kršćanstvu došašće počinje četiri nedjelje prije Božića, a završava 24. prosinca na Badnjak. Mnogobrojni hrvatski narodni običaji vezani uz Došašće svjedoče o posebnostima sredine i vremena u kojem su nastali, ali i o vjekovnoj pripadnosti europskoj kulturnoj sredini. U želji da se što dostojnije i što ljepše obilježi Kristovo rođenje tjednima su trajale pripreme za Božić. Molilo se i postilo, ali i družilo, zabavljalo i veselilo. Prizivalo se obilje i proricala budućnost. Tako se zajednički, uz pjevanje i molitvu, išlo na prvu jutarnju misu - zornicu, a već na Sv. Barbaru pojavljivali su se prvi čestitari.
Na Nikolinje se djecu darivalo voćem i plašilo Krampusovim šibama i lancima, dok su u noći Sv. Lucije djevojke, u snu, pokušavale doznati za kojeg će se momka udati.

Tradicionalni, stari hrvatski božićni dar bila je i ukrašena jabuka zvana božićnica, a darivali su je mladići djevojkama. Jedan od običaja koji se sačuvao do danas jest običaj sijanja božićne pšenice kao simbola obnove života i plodnosti. Na dan Svete Barbare ili Svete Lucije sije se pšenica, simbol života u katolika i pripravlja zelenilo za ukras kuće i stola kod svetkovanja. I dok se običaj sijanja pšenice sačuvao i u gradovima, dotle su i u selima gotovo nestali običaji unošenja badnjaka i rasprostiranje slame pod blagdanskim stolom u predvečerje Božića.
slika
U Hrvatskoj se od 1850. običava kititi božićno drvce, a zanimljivo je da su prva božićna stabla bila bjelogorična. Stablo se nekada kitilo jabukama, narančama, šljivama i kruškama, pozlaćenim orasima i lješnjacima te slasticama od šećera i papira ili staklenim figurama ako ih je tko imao. U primorskim krajevima običaj je bio da djeca dom ukrase grančicama kadulje, bršljana ili borovim granama, a simbolika kićenja doma zelenilom označava životnu snagu suprotnu zimskom umrtvljenju prirode. Božićno drvce, a negdje zelene grane, osobito su vidljiv božićni simbol. Okićeni borovi stoje danas po gradskim trgovima i pred javnim zgradama. U kućama i u stanovima oni su središte oko kojega se okuplja obitelj i darivaju djeca na Badnjak ili na Božić. Jaslice, koje se stavljaju pod božićno drvce izravno ukazuju na događaj koji se proslavlja - noć Isusova rođenja.
http://www.cuvarkuca.hr/preporuka/adven ... tradicije/


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 13:31 
Offline

Pridružen/a: 13 ožu 2010, 17:39
Postovi: 2974
---ovo rade ukucani..
slika

...ostali se uredno rasporede da doma ne smetaju...

slikaslika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 13:49 
Offline

Pridružen/a: 17 vel 2011, 14:09
Postovi: 3481
slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 14:06 
Offline

Pridružen/a: 11 sij 2011, 13:22
Postovi: 2985
Citat:
Blagdan Sv. Lucije

Blagdan Sv. Lucije
Na dan Sv. Lucije posijte pšenicu

Datum 13. prosinac je vrlo bitan u božićnom krugu hrvatskih narodnih običaja. U Dalmaciji i na otocima djeca se nisu darivala na Sv. Nikolu, već na blagdan Sv. Lucije. U čarapama, papučama ili ispod jastuka dočekali bi ih slatkiši i suho voće. Osim toga, uz ovaj blagdan vezani su i drugi stari i mistični običaji.

Tko je bila Sveta Lucija?

Sveta Lucija, zaštitnica vida, krojača i kovača, živjela je u 4 st. u Siracusi na Siciliji u vrijeme vladara Dioklecijana. Bila je iz bogate porodice i bila je zaručena. Jednom je hodočastila grob mučenice Agate u Kataniji da bi izmolila ozdravljenje za svoju bolesnu majku. Tada joj se ukazala mučenica Agata i predvidjela joj vrlo skoru mučeničku smrt. Odmah po povratku u Siracusu je otkazala zaruke i podjelila sav svoj imetak siromasima. Uvrijeđeni zaručnik ju je prijavio vlastima sa optužbom da je kršćanka. Takva optužba, po Dioklecijanovim zakonima koji je proganjao kršćane, je bila smrtno opasna. Zatvorili su je u tamnicu, mučili su je poljevajući je vrelom smolom i vrelim uljem, ali svoju vjeru nije zatajila. Osudili su je na smrt odrubljivanjem glave. Prije toga uspjela je primiti euharistiju i predvidjela je skoru smrt Dioklecijana kao i prestanak progona kršćana. Njeno predviđanje se vrlo brzo ostvarilo. Svetu Luciju su počeli štovati već u 5. stoljeću i vrlo brzo su je štovali u svom zapadnom kršćanskom svijetu. U narodu je sirakuška djevica vrlo poštovana. U tradiciji narodne i crkvene pobožnosti je Sveta Lucija zaštitnica vida i vrlo često je prikazuju s pladnjom i parom očiju na njemu. Njen praznik 13. prosinac se po julijanskom kalendaru povezuje sa najkraćim danom u godini i narodna tradicija je povezala ugaslu svjetlost njezinih slijepih očiju sa najdužom noći zimskog sunčevog ciklusa. Legenda govori da si je Lucija sama iskopala oči kako bi se riješila mladića koji ju je želio zaprositi.

Narodni običaji vezani uz blagdan Sv. Lucije

Na dan Sv. Lucije i večer uoči nje djeca i mladi su u manjim skupinama obilazili od kuće do kuće noseći izdubenu tikvu kojoj bi izrezali šupljine u obliku očiju, nosa i usta i osvijetlili je svijećom dajući joj sablasni izgled. Tikvu su dizali do prozora i njome plašili djecu, govoreći "Ide baba Luca, po selu se smuca". Tako bi izmamili domaćine da im otvore vrata i da im daruju jabuke, novac i sl. Osim tog običaja uoči dana Sv. Lucije selom je hodao lik umotan u bijelu plahtu s tanjurom na kojem su nož i životinjske oči, čime su plašili djecu da budu bolja.

U mnogim hrvatskim krajevima se na dan v. Lucije sije pšenica, kako bi ozelenila do Božića, a zelenilom se prizivala plodnost i obilje u nadolazećoj godini. Narasla se pšenica po tradiciji vezala crvenom trakom koja je štitila od uroka, i stavljala, ovisno o području, u kut sobe, na stol ili pod bor. U sredinu božićne pšenice, koja se sijala i u izdubljenu repu, negdje se stavlja jabuka, a negdje jedna ili čak i tri svijeće.

Blagdan Sv. Lucije i gatanje

12 dana od Svete Lucije do Božića prepuni su folklornih elemenata kao što su predviđanje uspješnosti godine prema 12 nasoljenih režnjeva crvenog luka koji od soli pusti tekućinu. U tom se periodu predviđalo vrijeme prema 12 brojanica, tj. zapisa vremena svakog dana od Svete Lucije do Božića. Prema predaji, sljedeće će godine biti u pojedinom mjesecu takvo vrijeme, kakvo je u odgovarajući dan od Lucije do Božića.

Na dan Sv. Lucije neudane djevojke su ispisivale 13 ceduljica s imenom momka. Svakog se dana po jedan neotvoreni papirić baca u vatru, a djevojka će se udati za onoga čije ime posljednje ostane ispisano na cedulji.

Postojala je i mogućnost da se na Svetu Luciju počinje izrađivati drveni stolčić s kojega u crkvi na polnoćku možete vidjeti coprnice.

slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 14:15 
Offline

Pridružen/a: 13 ožu 2010, 17:39
Postovi: 2974
slika slika slika slika slika slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 14:20 
Offline

Pridružen/a: 01 kol 2011, 22:13
Postovi: 5790
slika


slika

Sonja, hoće biti kolača ?

Ja jedva čekam i nadam se da nećeš zaboraviti častiti.I ti i Wind :D

Od danas već prestajem da jedem naveče i čuvam se za ove poslastice :)

_________________
Riječi su kao pčele, one su istovremeno i med i žaoka.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 14:21 
Offline

Pridružen/a: 17 vel 2011, 14:09
Postovi: 3481
slika



slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 14:23 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 30 lip 2009, 18:35
Postovi: 10918
Kako je uvek zanimljivo videti kad braća ekumenska katolici imaju naziv za noć pre božića "Badnjak" a nemaju badnjake niti ih lože već kite jelku ili bor.

Katolička crkva je bila ubica svega narodnoga kod svih katoličkih Slovena svojevremeno , pa tako danas se kiti švapski bor a loženje badnjaka su 'ladno proglašeni za paganski i primitivni običaj koji koriste samo oni šizmatički seljaci s'istoka.

slika

Gde ima to da se badnje veče iliti Badnjak provede bez samih badnjaka?!

Ovo je idealan dokaz da je sve sklono promeni pa čak i kad je kontradiktorno , a to upravo govori da je religija samo bajka.

_________________
O turčine za nevolju kume
A ti vlaše silom pobratime


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 14:23 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 09:25
Postovi: 43757
Lokacija: Folklorni Jugoslaven, praktični Hrvat
Ma polnoćka je događaj nad događajima...ja jedva čekam, čak i nam "hladnim" otpadnicima pomalo zaigra oko srca kad se u mraku upale svijeće i zapjeva neka tradicionalna božićna..

slika

_________________
sklon'se bona Zineta sa penđera, vidiš da te vlasi oćima kurišu
slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 14:24 
Offline

Pridružen/a: 13 ožu 2010, 17:39
Postovi: 2974
Jedva čekam Božić! Jedva čekam Novu godinu! Nekako uvijek ispada da je veća radost u iščekivanju nego u samome događaju. Tako je i Badnja večer zapravo dan kada se događa najviše "akcije". Valja okititi bor, pripremiti jela, umotati poklone i na kraju cijele priče poći na polnoćku. Na Božić se onda - odmaramo. I čestitamo jedni drugima Isusov rođendan.

U Italiji svatko nastoji napraviti što ljepše jaslice, svakako ljepše od susjedovih, a po mogućnosti i najljepše u mjestu.
Badnja večer se u raznim narodima razno i zove. U nas je Badnja večer ili Badnjak, jer se u toj noći do ognjišta donosio golem panj, zvan badnjak ili banjak.

Pođemo li od germanskih i anglikanskih jezika, varijacija je od Božićne večeri do Svete večeri. Nitko točno ne zna kad se Isus rodio, no odredili smo da to bude 25. prosinca. Kako je prema biblijskim zapisima bila noć i vidjela se betlehemska zvijezda, pretpostavka je da se to zbilo u noći između 24. i 25. prosinca. Pa se tako Isusov rođendan iščekuje i potom slavi punih 48 sati.

Tradicija Badnje večeri

Što obično radimo na Badnjak? U neka davna vremena donosio se panj u kuću. Nije bilo jelke koja bi se okitila, već bi otac i sin pošli u šumu i sasjekli kakav hrast (mladi). Žene u kući bi ga svečano dočekale, premazale ga tamjanom i mirodijama pa omotale u rubac. Prema narodnom vjerovanju taj je panj trebao, poput drvene stube, pomoći malome Kristu da siđe na Zemlju. Tijekom noći s Badnje večeri na Božić panj bi se bacio u vatru ognjišta i grijao kuću do jutra.

Danas su stvari bitno drugačije. Naime, i mi, poput cijelog kršćanskoga svijeta, naprosto kitimo jelku. To izgleda ovako: u zadnji tren kupujemo bor, kitimo ga, umotavamo poklone, pripremamo bakalar ili šarana s rižom, ili se družimo s najmilijima i potom put pod noge, na polnoćku. A na kraju svega - otvaranje darova!!!

A kako je to preko bare? Tamo su ulice veće, automobili veći, zgrade veće, pa je onda i slavlje - veće. Raskošnije. Amerikanci ne kite samo jelku i dom, već i cijelu svoju ulicu, pročelje kuće, drveće pred kućom. Prije toga, baš kao i mi danas, uživaju u ludoj last minute kupovini.

Božić na zapadu

Velika Britanija
Skoknimo malo do otoka. Santa Claus ili Djed Božićnjak 25. prosinca donosi poklone kroz dimnjak, a za to vrijeme hladnokrvni Britanci uživaju u purici pripremljenoj na engleski način, ali i u deliciji zvanoj Christmas pudding te mince pies (torticama od prhkoga tijesta punjenima suhim voćem).

Rusima darove donosi Snjeguroška, odnosno Snježna žena, a Djeda Božićnjaka zovu - Tatica Mraz, kojeg prate djevojčica (pahuljica) i dječak (Nova godina).
Britanci tijekom božićnoga slavlja posjećuju i tzv. "pantomime", lude izvedbe bajki ili povijesnih događaja. Ozračje je dodatno naglašeno brojnim svjetlećim ukrasima na ulicama i trgovima. U Covent Gardenu sam Father Christmas pali svjetiljke. Na poznatom trgu Trafalgar Square nalazi se prekrasan bor. I, dakako, imela. Stari anglikanski običaj, tek nedavno uveden i u nas. Vjenčićima imele ukrašena su vrata i domovi, a svatko tko se zatekne ispod vijenca može biti poljubljen ili nekoga poljubiti. Prava stvar!

Francuska
Nešto južnije, u Francuskoj, stvari su nešto toplije i šarmantnije. Npr., u njihovoj izvedbi jaslica sveci koji stoje oko maloga Boga zapravo su veseli obrtnici, seljaci, ribari i pralje, svi odjeveni u odore iz 19. stoljeća. Oni donose pozdrave Svetoj Obitelji.

Vrhunac je Badnjaka, tj. božićnoga slavlja, Le Reveillon, odnosno božićni objed. La Buche de Noël, čokoladna biskvit-rolada u obliku debla, smještena ispred okićene jelke, simbolizira onaj naš panj iz davnina. Ovdje su isti taj panj u neka druga vremena spaljivali kako bi se tim svjetlom rastjeralo duhove. No, kad već stalno spominjemo okićenu jelku, treba napokon napisati i tko ju je prvi postavio! Amerikanci? Ne! Ovoga puta odgovor nije točan! Prva jelka zasvijetlila je u pokrajini Alsace početkom 17. stoljeća. Godine 1840. vojvotkinja od Orelansa prenijela je božićno drvce u Pariz.

Dodajmo cijeloj ovoj priči još i to da francuska djeca na Badnjak pokraj kamina (peći) ostavljaju očišćene cipele i jedva čekaju da prođe noć, jer će ih ujutro dočekati pokloni!

Italija
A sad, još južnije. Kad vam Talijani zažele sretne blagdane, reći će Buon Natale (doslovce: dobar rođendan). U Italiji u samome središtu svečanosti nije jelka, već jaslice. Svatko nastoji napraviti što ljepše jaslice, svakako ljepše od onih susjedovih, a po mogućnosti i najljepše u mjestu. Prema katoličkom običaju, 24 sata prije Badnje večeri valja strogo postiti.

Nakon zalaska sunca pucanj iz topa na Castel S. Angelo u Rimu označava početak blagdana. U 21 sat u crkvama započinje sveta misa. Nakon mise pristupa se blagdanskom objedu u krugu obitelji. Ponegdje se pokloni izvlače iz urne sudbine, a zanimljivo je da se ponegdje u Italiji pokloni dijele i na Sveta tri kralja. Dok ih u Italiji dijeli La Befana (vještica koja dolazi kroz kamin), u Španjolskoj te poklone donose tri kralja, los Reyes Magos.

A kako je na istoku?

Japan
Božić se sve više slavi i u Japanu! Iako su prevladavajuće religije budizam i šintoizam, Božić je postao neka vrsta komercijaliziranog blagdana čijem se slavlju pridružuju svi. Glavni je ipak – Badnjak. Djeca dobivaju bezbroj poklona (navodno ih donosi Santa), kite se bor i fasada kuće.

Ako ste single djevojka u Japanu, već od listopada ćete bacati oko na potencijalne pratitelje, jer nema goreg nego Badnju večer provesti u samoći. Ili, ne daj Bože, u ženskom društvu! Romantika, sjaj, glamur, komad pod rukom – to je ono što se traži na taj dan. Na sreću, izraz "stari božićni kolač" pomalo se gubi (feministikinje, imate li vi što s tim?). Taj je pojam, naime, označavao curu "u godinama" (tj. iznad 25!) koja se još nije udala. Nekada je bila slatka, ali je ostala neprodana, kažu ti Japanci.

Sve gore navedeno odvija se oko 24. i 25. prosinca, i radi se o zemljama koje se ravnaju prema gregorijanskom kalendaru. Postoje, međutim, i oni koje svoje blagdane vežu uz stariji, julijanski kalendar, a to su listom pravoslavni kršćani, pa se cijela ova priča kod njih odvija oko 6. i 7. siječnja.

Rusija
25. prosinca u Rusiji je dan kada prestaje razdoblje strogog posta, no radi se o normalnom radnom danu. 31. prosinac je najvažniji dan za djecu. Ulice zasjaje u tisuću svjetalaca, na trgovima se podižu veliki okićeni borovi, sastaju se prijatelji i slave. Rusi često slave na otvorenom, kite jelku i uživaju u prirodi i snijegu.

U Rusa darove toga dana donosi Snjeguroška, odnosno Snježna žena, a Djeda Božićnjaka zovu - Tatica Mraz. Ne prate ga sobovi, već jedna djevojčica (pahuljica) i dječak (Nova godina). Toga dana djeca jedu crni kruh koji se nalazi u obješenim čarapama, recitiraju stihove i pjevaju božićne pjesme. Ipak, pravi se Božić po julijanskom kalendaru odvija 7. siječnja, a najavljuje ga jutarnja zvijezda. Taj blagdan Rusi slave u krugu obitelji, u miru i tišini.

I tako, od Djeda Božićnjaka, Santa Clausa, preko vještice Befane


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 14:29 
Offline

Pridružen/a: 13 ožu 2010, 17:39
Postovi: 2974
Ministry of Sound je napisao/la:
Ma polnoćka je događaj nad događajima...ja jedva čekam, čak i nam "hladnim" otpadnicima pomalo zaigra oko srca kad se u mraku upale svijeće i zapjeva neka tradicionalna božićna..

slika



Ponocka...udri pjesaka, pa ko je sto sa sobom ponjeo...a kasnije se negdje zasjedne...ma neopisivo...naravno i po pecenjku se ode ... u kasne sate...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 14:29 
Offline

Pridružen/a: 11 sij 2011, 13:22
Postovi: 2985
emt je napisao/la:
slika


slika

Sonja, hoće biti kolača ?

Ja jedva čekam i nadam se da nećeš zaboraviti častiti.I ti i Wind :D

Od danas već prestajem da jedem naveče i čuvam se za ove poslastice :)


Hoće Emt,za tebe uvijek i sve ljude dobre volje :zubati


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 15:13 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 23 pro 2010, 09:39
Postovi: 358
kod nas u duvnu se i dalje sije psenica i rasprostire slama. doduse do tog obicaja se sve manje drzi ali opet i nasi ljudi na zapadu drze do toga. otidju kod seljaka pitat slamu 24. ovi ih cudno gleda jer mu nije jasno sta ce im ali im da.
na badnjicu se i dalje za vrime molitve unose 3 badnjaka sa krizem uz pozdrav:" Hvaljen Isus i Marija, dobro vam dosla Badnja Vecer." na sto ostali odgovaraju:" I stobom Bog dao zajedno." poslije molitve se pivaju par bozicnih pisama i to obavezno u sve vrime godista sa posebnom melodijom. vecera se (normala posti se na badnjicu) i ceka se ponocka u tom vrimenu se daju darovi. kao klinci smo poslije vecere jos isli vani i bacat petarde pa kasnije kad su ljudi krenili na ponocku ljudima pod noge i auta :zubati kad smo bili malo veci u birtiju smo isli pit :smajl010 poslije ponocke neki kuci na mezu a neki opet u birtiju na mezu.

za bozic se prije pucke mise ide "odat" sto znaci u komsiluku se idje cestitat bozic. to obicno budu po 2-3 grupe muskaraca koji idju od kuce do kuce i cestitaju sa:"Hvaljen Isus i Marija, dobro vam doso Bozic i porodjenje Isusovo." zamezi se malo i pobavezno popije nesto. poslije mise rucak i posjeta rodbini.

e sad uvezi tog odanja postoji nesto specificno bas za nas komsiluk. za bozic se ne idje kod svakoga nego samo u one kuce koje "slave" bozic dok se kod drugi idje na stipanjdan("dobro vam doso sveti Stipan"), ivanjdan ("dobro vam doso sveti Ivan") i nevinu djecicu. taj obicaj je vec ne znam ni ja odkud ali se prenosi sa koljena na koljeno. zna se ko sta slavi.. :neznam


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 15:42 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 13:56
Postovi: 9915
I ovdje na zapadu (konkretno oko mene ovdje u Niskozemskoj) nasi ljudi pokusavaju drzat do obicaja.. Sve je tu po pravilu od jaslica, psenice, polnocke, cestitanja.. Sve vise i vise ljudi se vracaju starim obicajima. Ja sam svojoj djeci vec davno objasnio da Djeda mraza ili Bozic bate nema, da je izmisljen protestantski lik, za razliku od sv. Nikole. Njega obiljezimo na pravi nacin.

_________________
Serbian are nationalists. It is impossible to argue with Serbians because they are without understanding. Since they respect only force, the same method should be used when dealing with them."


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 15:58 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 30 lip 2009, 18:35
Postovi: 10918
Tulkas je napisao/la:
I ovdje na zapadu (konkretno oko mene ovdje u Niskozemskoj) nasi ljudi pokusavaju drzat do obicaja.. Sve je tu po pravilu od jaslica, psenice, polnocke, cestitanja.. Sve vise i vise ljudi se vracaju starim obicajima. Ja sam svojoj djeci vec davno objasnio da Djeda mraza ili Bozic bate nema, da je izmisljen protestantski lik, za razliku od sv. Nikole. Njega obiljezimo na pravi nacin.


Na koji pravi način?! , kako su tvoj pradeda i prababa obeležavali sv.Nikolu?! , oni kao BiH Hrvati-katolici nisu dobijali poklone koliko znam.

Odakle ti znaš da ne postoji Deda Mraz?! , nemoj da vređaš veru mnogih dedamraz vernika.

Postoji samo jedan deda mraz , a coca-cola je njegov prorok!

_________________
O turčine za nevolju kume
A ti vlaše silom pobratime


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 16:15 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 23 pro 2010, 09:39
Postovi: 358
joe enter je napisao/la:
Tulkas je napisao/la:
I ovdje na zapadu (konkretno oko mene ovdje u Niskozemskoj) nasi ljudi pokusavaju drzat do obicaja.. Sve je tu po pravilu od jaslica, psenice, polnocke, cestitanja.. Sve vise i vise ljudi se vracaju starim obicajima. Ja sam svojoj djeci vec davno objasnio da Djeda mraza ili Bozic bate nema, da je izmisljen protestantski lik, za razliku od sv. Nikole. Njega obiljezimo na pravi nacin.


Na koji pravi način?! , kako su tvoj pradeda i prababa obeležavali sv.Nikolu?! , oni kao BiH Hrvati-katolici nisu dobijali poklone koliko znam.

Odakle ti znaš da ne postoji Deda Mraz?! , nemoj da vređaš veru mnogih dedamraz vernika.

Postoji samo jedan deda mraz , a coca-cola je njegov prorok!

ima tu istine. prije je jedna jabuka prosla citavo selo hehe..


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 17:50 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 15:45
Postovi: 33042
joe enter je napisao/la:
Na koji pravi način?!


Npr. odeš na predstavu noć prije sv.Nikole,pa sačekaš krampusa da krene tući publiku,sagne se da udara prutom po nogama-onda ga lijepo spucaš nogom u glavu,a nitko ne zna tko ga udario :sega


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 18:19 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 30 lip 2009, 18:35
Postovi: 10918
Mar-kan je napisao/la:
joe enter je napisao/la:
Na koji pravi način?!


Npr. odeš na predstavu noć prije sv.Nikole,pa sačekaš krampusa da krene tući publiku,sagne se da udara prutom po nogama-onda ga lijepo spucaš nogom u glavu,a nitko ne zna tko ga udario :sega


Aha , odlično. :zubati

Ja kao bivši pravoslavac nisam upućen baš u običaje oko sv.Nikole kod katolika , taj Karampus je švapski neki mitski lik koji je uklopljen uz sv.Nikolu i običaje katolika.

Mi smo kao deca u Vojvodini za oba božića "korinđali".
To je ono kad idu deca maskirana od vrata do vrata i ljudi im daju poklone u vidu voća,kolača i bombona.
Korinđanje postoji takođe u Slavoniji koliko znam.

_________________
O turčine za nevolju kume
A ti vlaše silom pobratime


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 18:26 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 01 lip 2009, 18:27
Postovi: 5938
Lokacija: Generalni konzulat HR HB za Slavoniju i Baranju
joe enter je napisao/la:
Korinđanje postoji takođe u Slavoniji koliko znam.

Koledanje/koledarenje. :wink

Čini mi se da je to lagano izumrlo ili je na tom putu.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 18:36 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 30 lip 2009, 18:35
Postovi: 10918
Pessimus dux je napisao/la:
joe enter je napisao/la:
Korinđanje postoji takođe u Slavoniji koliko znam.

Koledanje/koledarenje. :wink

Čini mi se da je to lagano izumrlo ili je na tom putu.


Pa da zove se i koledaranje takođe , samo kod nas vamo je korinđanje ili kokorinđanje takođe nazivlje za to.

Prošle godine su bili na mojim vratima , i dao sam im neke jabuke i kolače.
Ali to nije kao nekad ni blizu , jer zašto bi deca se maskirala po hladnim vremenu kad imaju za orahe i bombone kad će im retardirani roditelji dati da igraju igricu na kompu i slatkiše kupiti u supermarketu.

_________________
O turčine za nevolju kume
A ti vlaše silom pobratime


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 18:41 
Offline

Pridružen/a: 17 vel 2011, 14:09
Postovi: 3481
Kolenda. Kolendavanje. ( Župa Dubrovačka, Konavle, Primorje)
Grupe ljudi ili djece na Badnju večer i Staru godinu obilaze od kuće do kuće i pred vratima pjevaju kolendu, pjesmu kojom svima u kući žele svako dobro, sve dok ih domaćini ne puste unutra i počaste ih. Odrasle se danas časti kao i nekada, hranom i poslasticama, a djeca ipak radije uzimaju kune, kojima će prvom prigodom kupiti sebi željeni poklon, ali i oni nekad zagrabe šaku oraha, bruštulanih mjendula, arancina, suhih smokava, koju naranču i komadić mantale ili kotonjate, iako su sve rjeđe kuće koje spravljaju ta tradicionalna dubrovačka slatka jela.






Joe,slika

Dobar večer, mi kucamo,
Badnje večer čestitamo,
Došli smo vas kolendati,
Vašem dvoru hvale dati,

Visoki su ovi dvori,
Pod njima su zlatni tori,
A u njima golubica,
Naša dobra domaćica,

Ođe, ođe, na dobro vam,
Badnje večer dođe,
Gospara našega prid dvore,
Pjevajmo braćo do zore.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 18:53 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 30 lip 2009, 18:35
Postovi: 10918


Ovo je jako stara božićna pesma sa juga Srbije.

Zamuči se Božja Majka

božićna, selo Vukmanovo, Jugoistočna Srbija

Zamuči se Božja Majka
od Ignjata do Badnjaka,
pa si rodi Božja Majka,
mladog Boga i Božića.
Kuma kumi Bozja Majka,
kuma kumi Kum Jovana,
Sveta Petka crkvu mete,
na sred nebo među magle.
Zapojaše devet popa,
zapojaše devet đaka,
zapojaše sve vladike,
i dvanajest kaluđera.
Dočula gi Božja Majka,
pa je tijo govorila:
"Stani, goro, stani, vodo,
da slušamo kako poju."
Stanu gora, stanu voda,
trepetljika ne stanula.
Proklela ju Božja Majka:
"Ej, dabogda trepetljiko!
Što ne slušaš devet popa,
što ne slušaš devet đaka,
što ne slušaš sve vladike,
i dvanaest kaluđera.
Svako drvo cvet da cveta,
cvet da cveta, rod da rodi.
Trepetljika da procveta,
da procveta, rod da nema."
Svako drvo cvet savtelo,
cvet cavtelo, rod rodilo.
Trepetljika procavtela,
procavtela, rod nemala.

_________________
O turčine za nevolju kume
A ti vlaše silom pobratime


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 19:50 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 13:56
Postovi: 9915
joe enter je napisao/la:
Tulkas je napisao/la:
I ovdje na zapadu (konkretno oko mene ovdje u Niskozemskoj) nasi ljudi pokusavaju drzat do obicaja.. Sve je tu po pravilu od jaslica, psenice, polnocke, cestitanja.. Sve vise i vise ljudi se vracaju starim obicajima. Ja sam svojoj djeci vec davno objasnio da Djeda mraza ili Bozic bate nema, da je izmisljen protestantski lik, za razliku od sv. Nikole. Njega obiljezimo na pravi nacin.


Na koji pravi način?! , kako su tvoj pradeda i prababa obeležavali sv.Nikolu?! , oni kao BiH Hrvati-katolici nisu dobijali poklone koliko znam.

Odakle ti znaš da ne postoji Deda Mraz?! , nemoj da vređaš veru mnogih dedamraz vernika.

Postoji samo jedan deda mraz , a coca-cola je njegov prorok!




Procitaj malo o sv. Nikoli, i ne lupetaj bez veze. Kako su obiljezavali sv Nikolu neznam,na zalost nisam ih upoznao, jel ti znas kako su tvoji? Kako bi reagirali tvoji preci da znaju da pljujes po svetinjama cak i osnivacu SPC... Da li ti svojoj obitelji cestitas Bozic, slavu ili im u facu kao i ovdje sto si otvoren na netu, prosipas pizdarije??? Bas me interesira da li odes na Badnjak i kazes im " bre familijo, koji vam je kurac, sta to slavite, jeste normalni" ? Odjebi lagano Djole sa svojim provokacijama.

_________________
Serbian are nationalists. It is impossible to argue with Serbians because they are without understanding. Since they respect only force, the same method should be used when dealing with them."


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 20:10 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 30 lip 2009, 18:35
Postovi: 10918
Tulkas je napisao/la:


Procitaj malo o sv. Nikoli, i ne lupetaj bez veze. Kako su obiljezavali sv Nikolu neznam,na zalost nisam ih upoznao, jel ti znas kako su tvoji? Kako bi reagirali tvoji preci da znaju da pljujes po svetinjama cak i osnivacu SPC... Da li ti svojoj obitelji cestitas Bozic, slavu ili im u facu kao i ovdje sto si otvoren na netu, prosipas pizdarije??? Bas me interesira da li odes na Badnjak i kazes im " bre familijo, koji vam je kurac, sta to slavite, jeste normalni" ? Odjebi lagano Djole sa svojim provokacijama.


Moja familija nije verski zatucana i nikad nije nešto jako držala do verskih praznika.

Zabole me šta familija prosuđuje o mome stavu jer ja razmišljam svojm glavom a ne koletivnom svešću , pa sam shodno time i njima prvima rekao šta mislim.
Ne , ne čestitiam im već odavno ni božić ,ni slave ,ni vaskrs , a niti oni meni jer me znaju .
A ako neko krene koji ne zna da mi čestita , ja ga uredno obavestim šta mislim o tome u istom trenutku kad krene da mi ožvali obraze od ljubljenja tri puta , i on se povuče.

Čestitam rođendane(mada ih ne volim) , novu godinu(ponekad) , rođenje deteta , zaposlenje , diplomu , ...

_________________
O turčine za nevolju kume
A ti vlaše silom pobratime


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Božić i običaji
PostPostano: 13 pro 2011, 20:45 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 28 sij 2010, 18:54
Postovi: 13005
joe enter je napisao/la:

Moja familija nije verski zatucana i nikad nije nešto jako držala do verskih praznika.

Zabole me šta familija prosuđuje o mome stavu jer ja razmišljam svojm glavom a ne koletivnom svešću , pa sam shodno time i njima prvima rekao šta mislim.
Ne , ne čestitiam im već odavno ni božić ,ni slave ,ni vaskrs , a niti oni meni jer me znaju .
A ako neko krene koji ne zna da mi čestita , ja ga uredno obavestim šta mislim o tome u istom trenutku kad krene da mi ožvali obraze od ljubljenja tri puta , i on se povuče.

Čestitam rođendane(mada ih ne volim) , novu godinu(ponekad) , rođenje deteta , zaposlenje , diplomu , ...


Jole, ako ti cestitam Bozic, jel ces da se naljutis na brata :zubati

_________________
Pokaj se Grobi! Mali korak za tebe, veliki za Srpstvo!


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 132 post(ov)a ]  Stranica 1, 2, 3, 4, 5, 6  Sljedeća

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 6 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO
 
Loading...