Neki Rvatine misle da Bobetko nije izručen zato što Račan nije htio, pa mu to uzimaju kao zaslugu.



Ne znam mnogo o njemu, ako je to istina onda sramota za stranku.

Mogli su pronaći nekoga sa boljom reputacijom kod branitelja.

Članica Upravnog vijeća Hanfe sve do siječnja bila je suvlasnica Sunce osiguranja – 3% dionica kupila je kreditom Agramove tvrtke Eurodom.

Koncern Agram, poslovno carstvo kontroverznog hercegovačkog odvjetnika Dubravka Grgića, steklo je od dolaska Kukuriku koalicije na vlast neupitan potencijal za utjecaj na državna tijela koja određuju uvjete poslovanja u osiguravateljskom biznisu, u kojem članice Grgićeva koncerna drže više od četvrtine hrvatskoga tržišta. Osim što su kao dugogodišnji donatori SDP-a sada “u milosti”, žlica u med upala im je imenovanjem Gordane Letice u Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga u siječnju ove godine. U Hanfi je dugogodišnja glavna aktuarka Koncerna Agram zadužena upravo za osiguravateljni sektor, i to za provođenje rješenja, što znači da ima prilično posla s obzirom na barem 50-ak postupaka koje je supervizija pokrenula protiv osiguravajućih kuća iz sastava Koncerna zbog nepravilnosti u poslovanju. Je li donedavna desna ruka Dubravka Grgića, koja neupitno zna sve probleme i tajne bivšeg poslodavca, prava osoba za taj posao ili je posrijedi eklatantni sukob interesa, moglo bi biti i retoričko pitanje.

Nadzornica banke
Bilo da pogoduje svom bivšem poslodavcu ili da ga, zbog saznanja kojima raspolaže, može ugroziti, njezina objektivnost spada u sferu – transcendentnog. Naime, prozvana nadzornica, koja je u Hanfu došla s mjesta članice Nadzornog odbora Kreditne banke Zagreb, još jedne članice Agrama, 2008. godine postala je i dioničarka Sunce osiguranja, nakon što joj je kredit od 2,5 milijuna kuna za kupnju oko tri posto dionica dala tvrtka Eurodom, ne treba ni naglasiti, također članica grupe.

Premda je kredit odobren kao kratkoročan, u financijskom izvješću Eurodoma za 2011. još uvijek stoji saldo njezina kredita od 2,34 milijuna kuna. Izvješće je potpisano 31. prosinca 2011. kao i izvješće Sunce osiguranja u kojem je naznačena kao dioničarka, a u Upravno vijeće Hanfe imenovana je nekoliko tjedana kasnije – 26. siječnja. I dok iz Koncerna Agram na naš upit o dionicama Sunca i kreditu Eurodoma odgovaraju da Gordana Letica nije dioničarka Sunce osiguranja od siječnja 2012. godine, detalje oko kredita ne objašnjavaju. - Nemamo saznanja o tome je li gđa Letica imala i je li vratila kredit tvrtki Eurodom. S obzirom na to da se ovdje radi o privatnoj stvari bivše djelatnice Sunce osiguranja, jedino od nje možete zatražiti odgovor na vaše pitanje - otpisali su nam iz marketinga Koncerna.

U Hanfi također štite svoju djelatnicu, koja se nakon upita o vlasništvu udjela u Koncernu nije oglasila.

Agram u problemima

Naši izvori, izvrsno upućeni u poslovanje Koncerna, upozoravaju pak da je Gordani Letici, kao članici Hanfina Upravnog vijeća, omogućeno da izravno pomaže i pogoduje bivšem poslodavcu u saniranju trenutačnih poslovnih problema u kojima se našao zbog višegodišnjeg preinvestiranja u nekretnine diljem Hrvatske, od kojih je jedna i poslovna zgrada Eurodom u Osijeku za čije im dovršenje nedostaje 40 milijuna eura. Svjež kapital potreban im je i za ispunjavanje uvjeta kapitalne adekvatnosti Solvency II te im nije nimalo svejedno kako će se rješavati odštetni zahtjevi. S radoznalošću iščekujemo vidjeti na koji će način nova nadzornica rješavati prijave protiv društava u sastavu Koncerna. Dosad su se Hanfa i Agram gledali “preko nišana”; u posljednje dvije godine Hanfa je dvaput javno objavila da društva Jadransko osiguranje i Euroherc osiguranicima nisu isplaćivala nesporne iznose naknade štete, a lani je, pak, otkrila makinacije u koprivničkoj podružnici Jadranskog osiguranja, utvrdivši da je čak 99 posto provjerenih polica osiguranja od automobilske odgovornosti sklopljeno protuzakonito. Osiguranicima su, mimo pravila, davani 50-postotni bonusi, a podaci su se potom krivotvorili. Podružnici je Hanfa zbog toga privremeno zabranila sklapanje polica.

Vrlo je zanimljivo i da se nitko od osiguravatelja, barem ne javno, nije pobunio da je nešto trulo u nadzoru Hanfe. Na naše upite jesu li možda iz njihovih tvrtki uložili protest zbog mogućeg sukoba interesa, uglavnom nisu stigli odgovori. Tek su iz Uniqe odgovorili da kod njih nitko nije protestirao, a iz Allianza da oni nemaju ovakvih saznanja pa ne mogu ni komentirati.

– To je, uostalom, stvar onih koji su kolegicu predložili i imenovali pa su oni i pravi sugovornici – kažu u Allianzu.

Svoj utjecaj na državnu regulatornu agenciju Agram bi uskoro mogao proširiti dolaskom Ante Gašparovića, šefa uprave Agram brokera, koji se, prema našim izvorima, javio na natječaj za mjesto Hanfina glavnog tajnika, a i glavni je kandidat. Poslovično šutljivi, u Hanfi su odvratili tek da je Upravno vijeće provelo postupak imenovanja glavnog tajnika u skladu s relevantnim zakonskim odredbama te da glavni tajnik nije stupio na dužnost pa ne mogu dati više informacija.


Upitni su kriteriji i drugih imenovanja u Hanfi

Grgićevo bi poslovno carstvo uskoro moglo imati i sasvim opipljive koristi od najavljenih zakonodavnih promjena u osiguravateljskom sektoru koje već dugo pokušavaju izdirigirati preko više kanala.

Na pitanja o sukobu interesa i pristranosti u Upravnom vijeću Hanfe iz Koncerna Agram upozoravaju na pristranost većine članova Upravnog vijeća, vodimo li se kriterijem prethodnog angažmana. Potpuno su u pravu – većina imenovanja uistinu je upitna premda to u Agramu nisu kanili reći. Članovi su uglavnom dosad primali plaću od poslodavaca koje sada nadziru.


Dobre odnose Grgić njeguje 
s ministrima Linićem i Čačićem

Neformalni utjecaj Agrama seže i u Ministarstvo financija. Grgić je, navodno, u jako dobrim odnosima s ministrom Slavkom Linićem, koji je i preporučio G. Leticu u vodstvo Hanfe. Prema našim informacijama, uvijek su mu otvorena vrata i ureda potpredsjednika Vlade Radimira Čačića zahvaljujući epizodi otprije osam godina kad je Grgićev odvjetnički ured Čačića navodno vrlo uspješno zastupao u “aferi Aurum”, spasivši mu višemilijunski iznos. U Hanfi prepričavaju anegdotu o tome kako je sredinom prosinca, nakon pobjede Kukuriku koalicije, kad se znalo da dolazi do promjena u Hanfi, navodno osobno nazvao ured bivšeg šefa agencije Ante Samodola i, dobivši jednoga od njegovih zamjenika, ironično zahvalio na dotadašnjoj “suradnji” te potom, uz bujicu pogrdnih riječi, kazao: “Vidjet ćete sada kad dođu moji!”

– Ne želim ništa komentirati, Hanfa je za mene prošlost – jedino je što je Samodol htio reći o odnosu regulatorne agencije i Koncerna Agram

Nova regulacija besramno bi smanjila prava osiguranika, ali i oštetila državu. Prekrajanje medicinskih tablica uzburkalo je javnost.

Utjecaj na nadzor u Hanfi, preko članice Upravnog vijeća Gordane Letice, samo je jedan pipak kojim ‘hobotnica’ Koncerna Agram pokušava utjecati na institucije o čijem radu ovisi njihovo financijsko poslovanje. Drugi, potencijalno mnogo opasniji, tiče se donošenja novog Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, točnije medicinskih tablica prema kojima se određuju visine odšteta u slučaju ozljeda, invaliditeta, smrti... Upućeni izvori smatraju da je prijedlog zakona na kojemu radna skupina Ministarstva financija ubrzano radi da bi ga u rujnu žurno uputila u saborsku proceduru proguran upravo iz Koncerna Agram.

Doktorat na štetama
Zanimljiva je koincidencija da je na Univerzitetu u Zenici doktorat na temu automobilskih šteta prijavila osoba koja se zove Dubravko Grgić. Prema dokumentima sa sjednice Senata u Zenici 7. prosinca 2011. godine, komisija je trebala ocijeniti podobnost teme doktorske disertacije mr. sc. Dubravka Grgića pod naslovom “Uspostavljanje novog modela naknade neimovinske štete iz osnova automobilske odgovornosti”. Možda je posrijedi tek nevjerojatna podudarnost imenjaka i prezimenjaka iz iste industrije, no što ako čelnik Agrama želi jednim udarcem ubiti dvije muhe: ‘inspirirati’ novi zakon i steći doktorsko zvanje u susjednoj BiH. Službeno je u Ministarstvo prijedlog zakona uputila udruga građana Institut za osiguranje čiji je direktor Nikola Milijević, vlasnik stručnog časopisa Svijet osiguranja, no na sastancima radne skupine prezentiraju ga članica uprave Agramova Jadranskog osiguranja Danijela Šaban i odvjetnik Ivica Ćosić iz odvjetničkog društva Grgić i partneri. U Agramu negiraju da imaju ikakvih spoznaja o njihovu angažmanu u prezentaciji zakona, no priznaju da su nekoć davno – osnovali Institut za osiguranje!

Nismo danas ni u kakvu odnosu s Institutom, uz napomenu da je Euroherc, zajedno s Croatia osiguranjem, Allianzom i još nekim društvima za osiguranje, prije desetak godina bio osnivač Instituta – objasnila je Andrea Barberić Lukić, izvršna direktorica Agramova odjela za marketing.

Problem je što bi nova regulacija šteta, usvoji li se sporni prijedlog zakona, drastično, nepravedno i besramno smanjila prava osiguranika i njihove odštete, ali oštetila bi i Croatia osiguranje i – državni proračun. Medicinske tablice, koje su u njemu ponovno ‘uskrsnule’, svojedobno je odbacila Udruga sudskih vještaka i 400 vještaka Hrvatskog društva za medicinska vještačenja, zbog preniskog postotka za određene posljedice oštećenja i u konačnici – zbog zanemarivanja osobnosti oštećene osobe.

Za brojne lake tjelesne ozljede više ne bi bilo nikakve odštete, prepolovila bi se isplata za trzajnu ozljedu vrata, a gubitak bliske osobe financijski također mnogo manje vrijedi. Visine odšteta neusporedivo su niže od onih po kojima suci danas postupaju, ali i od predviđenih u alternativnom prijedlogu zakona iz Hrvatskog ureda za osiguranje, koji je izradila branša, no u Ministarstvo financija nije uspio ući. Alarmirana medijskim upozorenjima na prekrajanje medicinskih tablica, reagirala je i pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, obraćajući se predsjednicima države, Vlade, Sabora, Vrhovnog suda, brojnim ministrima i društvima. Upozorava na kršenje prava osoba s invaliditetom, ali i da bi troškove pokrivanja njihovih potreba zbog nedostatnih odšteta snosila država. Protestira što u radnoj skupini nitko ne predstavlja oštećenike, nema udruga potrošača, niti Hrvatske odvjetničke komore. Zaključuje da se pogoduje isključivo osiguranjima. Drugi dio u kojem bi država bila oštećena tiče se Garancijskog fonda za štete nepoznatih počinitelja. Prijedlog predviđa da ih isplaćuju, ne više prema sadašnjem, nego prema tržišnom udjelu u trenutku nastanka štete, što znači da će štete iz 80-ih (koje se još isplaćuju!) i veliki dio iz 90-ih snositi državno Croatia osiguranje.

Ministarstvo šuti

Odgovore na brojna pitanja o ovoj temi iz Ministarstva financija nismo dobili, a pitanje koje otvaramo jest: je li novi prijedlog zakona sredstvo kojim Koncern Agram, smanjenjem odšteta, nastoji smanjiti izgledne financijske obveze usklađenja kapitalne adekvatnosti?


Iznosi sada i prema novom prijedlogu

Smrt bračnog druga ili djeteta: sa 220 na najviše 150 tisuća kuna

Gubitak začetog, a nerođenog djeteta, smrt brata ili sestre: sa 75 na najviše 40 tisuća kuna

Potpuni gubitak vida na oba oka: sa 720 na 600 tisuća kuna

Tetraplegija: sa 1,1 milijun kuna na 800 tisuća kuna

Paraplegija: sa 750 na 630 tisuća kuna

Gubitak obje natkoljenice: sa 720 ma 600 tisuća kuna

Gubitak obje potkoljenice sa 240 na 187 tisuća kuna

Gubitak oba stopala: sa 160 na 125 tisuća kuna

Gubitak svih prstiju na jednoj nozi: sa 40 na 23 tisuće kuna

Gubitak obje ruke: s milijun kuna na 800 tisuća kuna

Gubitak jedne ruke u ramenu: sa 500 na 360 tisuća kuna

Gubitak šake: sa 100 na 72 tisuće kuna

Gubitak oba testisa: sa 50 na 30 tisuća kuna

Gubitak jednog testisa: sa 25 na 14 tisuća kuna

Samo 5 posto dobiva stalni posao, otkazi i dalje pljušte

U špici turističke sezone i svih drugih oblika pojačanog sezonskog rada državna je burza evidentirala više nezaposlenih nego prijašnjih mjeseci, tako da je pitanje dana kada će se konačna brojka nezaposlenih vratiti iznad 300 tisuća.

Iznenađeni i stručnjaci
Čak i optimistično nastrojeni ekonomisti vjeruju da slijede mjeseci sumornog rasta nezaposlenosti na 350 tisuća sve do idućeg proljeća i neke nove nade da će spas doći s turističkom sezonom.

– Ne vidim krizi kraja. Dok god promet i prihod budu padali, svako novo zapošljavanje je trošak i neće ga biti. Ne mogu poslodavci piliti granu na kojoj sjede – kaže poduzetnik Branko Roglić, vlasnik niza tvrtki u turizmu i trgovini. On sam u turizmu je, kaže, nešto malo zaposlio sezonskih radnika, a u ostalim djelatnostima svakodnevica se svodi na borbu da održi pozicije.

– Svi smo mi taoci nezasitne administracije kojoj se ne može nadavati dovoljno novca – uvjeren je Roglić.

Veliki srpanjski skok nezaposlenosti od približno 4 tisuće iznenađenje je i za stručnjake koji pažljivije prate trendove u svijetu rada, a ističu da se dogodio zbog pojačanih otkaza u privatnom sektoru.

Na burzi kažu da još uvijek ne bilježe masovne otkaze iz velikih sustava koji se stalno spominju (HŽ, ceste i slično), ističući da im dolazi po nekoliko radnika iz stotina malih tvrtki i obrta koji gube dotadašnji stalni posao.

U srpnju je na burzu došlo 105 tisuća radnika koji su prethodno bili zaposleni za stalno ili na određeno. Osim njih prijavilo se i trinaest tisuća mladih koji su maturirali ili diplomirali, te se pridružuju velikoj vojsci nezaposlenih. K tome, u evidenciju vraćaju se i volonteri koje je prošla vlada masovno zapošljavala u javnom sektoru pod firmom “stručnog osposobljavanja” kako bi fiktivno smanjili nezaposlenost u izbornom razdoblju. I ova je vlada imala velike ambicije s volonterskim radom, ali zasad su “zaposlena” tek 2163 volontera u odnosu na planiranih deset tisuća.

– Moguće je da su poslodavci postali značajno oprezniji sa svojim perifernim zaposlenicima – kaže sociolog Teo Matković koji uočava pogoršanje kod još jednog trenda zapošljavanja. Ove je godine svega 5 posto zaposlenih s burze dobilo ugovor na neodređeno vrijeme, a svim ostalima ponuđene su samo fleksibilne varijante: ugovor na određeno, sezonski poslovi, ugovor o djelu i slično.

Slabo plaćeni poslovi

Od siječnja do kolovoza putem ugovora na neodređeno vrijeme zaposleno je svega 8217 radnika, protekle dvije godine takve je ugovore dobivalo oko 15 tisuća radnika godišnje, a najviše 2007., uoči početka krize – 25 tisuća.

Budući da pad gospodarstva neće biti zaustavljen ni ove godine, već se blagi oporavak prebacuje na iduću, sve je izglednije da će i sljedeća godina biti obilježena rastom nezaposlenosti te ponudom kratkotrajnih, slabo plaćenih poslova u privatnom sektoru i velikim pritiskom na ulazak u javni sektor.

Je li na pomolu novi potres u vladajućoj koaliciji? Dan nakon što je IDS i službeno donio odluku o tome da će tražiti održavanje lokalnog referenduma o projektu termoelektrane Plomin 3, predstavnici dvaju velikih koalicijskih partnera vrlo su negativno reagirali na taj IDS-ov postupak. Tumači ga se kao iznimno nekorektan pokušaj da se unutarnji problemi istarske stranke prekriju kreiranjem afera na nacionalnoj razini.

– U lošem su razdoblju, lokalni izbori dolaze, rejting im pada, a frakcije ratuju. Sad se žele konsolidirati i skrenuti pozornost javnosti, a već deset godina to čine na isti način. To je u najmanju ruku nekorektno, jer je Plomin 3 strateški projekt Vlade čiji su oni član. Ako je ministarstvo te vlade odobrilo projekt ovakav kakav jest, onda je neshvatljivo kako oni kao koalicijski partner mogu pozivati na referendum – kaže jedan visokopozicionirani SDP-ovac. “Ma kakav referendum!? Ne ulazim u Jakovčićeve motive, ali od njega očekujem da sudjeluje u vlasti bez fige u džepu”, jasan je još jedan SDP-ovac iz vrha stranke. Formalno-pravno, pitanje je može li se referendumom to uopće promijeniti, no u SDP-u smatraju da do njega neće ni doći.

– Oni samo dižu tenzije, no neće biti referenduma. Jakovčić želi biti zastupnik u Europarlamentu i neće to htjeti ugroziti – kaže naš sugovornik. Ništa manje kritični nisu ni u HNS-u. Njihova saborska zastupnica Nada Turina Đurić na IDS-ovu inicijativu gleda kao na početak predizborne kampanje.

– To su probni baloni i ne vjerujem da će na kraju biti referenduma. Uostalom, kako će se sad IDS protiviti projektu, a njihov član Lorencin je Čačićev pomoćnik, sudjelovao je u svim sastancima o Plominu – kaže Turina Đurić.

I jedan zabrinjavajući fenomen, naime vrh je sezone kada se tradicionalno smanjuje nezaposlenost i to za 10ak do 20 tisuća . Ove godine naprotiv imamo obrnuti trend:

http://www.vecernji.hr/vijesti/samo-5-posto-dobiva-stalni-posao-otkazi-dalje-pljuste-clanak-441726



Vidjet ćemo hoćemo li uspjeti stabilizirati ovo sljedeće godine.

Premda je ateist, Milanović je katolicima trebao i morao čestitati blagdan Velike Gospe. Ako ne iskreno, a ono bar pristojnosti radi prema moru Hrvata i Hrvatica i drugih katolika koji su pješice pohodili u svetišta proslaviti Uznesenje Blažene Djevice Marije u nebo.U blagdanskom dvobroju 'Jutarnjeg lista' mogli smo pročitati veliki intervju s premijerom Zoranom Milanovićem. Objavljen dan prije velikog katoličkog blagdana Velike Gospe bio je zasigurno predmet razgovora i bistrenja mnogih na jutarnjim kavama u onim malobrojnim kafićima koji su bili otvoreni na sam blagdan. Većina je Hrvata i katolika prije svega tako primijetila da im njihov premijer nije čestitao blagdan. Jer, premda je ateist, Milanović je to trebao i morao učiniti. Ako ne iskreno, a ono bar pristojnosti radi prema moru Hrvata i Hrvatica i drugih katolika koji su pješice pohodili u svetišta proslaviti Uznesenje Blažene Djevice Marije u nebo.

Osim te namjerne neuljudnosti i tobožnjeg ateističkog zaborava na većinu koja vjeruje u Boga, u intervjuu je Zoran Milanović govorio svom narodu o stvarima na način koji nema nimalo veze s trenutnim stanjem u kojem se država i taj isti narod nalaze. Spomenut ćemo samo neke.

Stručnjaci govore jedno, Milanović posve drugo
U vrijeme gospodarskog kolapsa i duboke recesije, o kojoj sve zna i baka Marica od koje tu i tamo kupim sir i vrhnje, naš premijer govori kako je ovo godina konsolidacije i kako će nam već dogodine biti svima bolje i lakše. Ekonomski nepotkovanom šefu Vlade apsolutno ništa ne znače upozorenja gotovo svih viđenijih, politički neopterećenih gospodarskih stručnjaka koji upozoravaju da Vlada vrlo malo čini kako bi se spriječilo poniranje Hrvatske iz recesije u depresiju. Politički protivnici to koriste pa Vladu nazivaju bezidejnom i nekompetentnom. To ne prestaje jer potezi vlasti nisu dosad donijeli ništa dobra narodu. Ili je narod glup i slijep pa to ne vidi i ne osjeća.

Bahatost prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića malo je koga posljednjih mjeseci ostavila ravnodušnim jer je nemoralno i nekršćanski pregaziti dvoje ljudi, zbog toga biti osuđen pa još prijetiti onima koji će o tome javno govoriti i pisati. K tome, ne odstupiti zbog toga s važne političke funkcije koju obnaša. Za našeg premijera 'Radimir Čačić je moralno čist, ne želi mu dijeliti lekcije kako komunicirati s ljudima jer na poslu izgara 24 sata dnevno i radi za javni interes.' Gospodine premijeru, da je tome tako onda bi se Čačić zbog nesanice odavno pretvorio u prah i pepeo. To da radi za javni interes također je dvojbeno jer je nejasno je li za Vas javni interes onaj Vaše Vlade ili je to interes Vašega naroda. Oni isti gospodarski stručnjaci ne mogu se dosjetiti nijednog genijalnog gospodarskog poteza gospodina prvog potpredsjednika koji je u interesu Vašega naroda.

Bolja budućnost za samo deset godina

Milanović je i ministra finacija Slavka Linića obasuo samim komplimentima: 'Linić ima javnu podršku za svoje poteze jer je čovjek pun znanja i iskustva, i ima silnu energiju. Radi posao za koji je najkvalificiraniji', smatra on.

Dulje od desetak minuta zurim u ovaj hvalospjev i nikako se dosjetiti koja to javnost diže Linića u nebesa, kako to tvrdi premijer. Ni požurivanje urednika nije pokrenulo moje klikere empatije prema rumenom Liniću. Bitno je da naš premijer tako misli.

Kao kruna svega dosad izrečenog, naš nas premijer nadalje uvjerava da će 'Hrvatska za deset godina biti zemlja s definiranim pravcima razvoja, a to su turizam, poljoprivreda, napredne industrije i promet'. Dakle, trebamo se strpiti samo desetljeće pa će nam po nekim od tih pravaca teći med, a po nekima mlijeko. Bit će i onih po kojima će teći i med i mlijeko. Dok nas ne obuzme to neviđeno blagostanje, ove godine zaradu od turizma proždiru požari, polja nam je poharala suša, a Linić ne da novac za odštete seljacima, od naprednih industrija nemamo više ni tvornicu šibica, a ceste ćemo po Čačićevu naputku dati u koncesiju.

Sve izgovoreno u intervjuu našeg premijera prati njegova velika fotografija na kojoj se on smiješi tajnovitije od Mona Lise vizionarski zagledan u daljinu. Vjerojatno je vidio tu bolju budućnost koju mi glupani ne vidimo.

I Tomac se trudio razumjeti premijera, ali uzalud
Ni Zdravko Tomac nije ispao ništa pametniji kad smo ga zamolili za komentar premijerova obraćanja javnosti u Jutarnjem listu.Tomac je prvo komentirao premijerovu tvrdnju kako je ova godina zapravo godina konsolidacije i kako nas čeka poboljšanje već sljedeće godine.

- Znate onu 'obećanje ludom radovanje'. To vam je upravo to. Poboljšanje obećavaju svaka dva do tri mjeseca, a nema nikakvih pokazatelja koji to potkrepljuju - smatra on i nastavlja:

- Nagodinu će biti svima nama još gore jer ova vlast radi sve naopako. Iz recesije se ne izlazi rezanjem potrošnje, smanjenjem zaposlenosti i restrikcijama, a bez poticanja proizvodnje. Dižu se i porezi. Očekuje nas veliki pad proizvodnje i još veći pad potrošnje. Hrvatska ide strmoglavo u ponor. Vlada Zorana Milanovića uopće nije svjesna što je sve najesen čeka i u pitanju je opstojnost ove Vlade - prognozira Tomac.

Silni Milanovićevi komplimenti Radimiru Čačiću i Slavku Liniću za Tomca su dokaz da Zoran Milanović ne vodi Vladu veće da njome šefuju Čačić i Linić.

Nadčovjek Čačić i zvijezda repatica Vesna Pusić

- Radimir Čačić i Vesna Pusić još su na stranačkoj konvenciji svog HNS-a proglasili sebe i pripadnike svoje stranke nadljudima. Vesna Pusić je samu sebe prozvala 'zvijezdom repaticom koja donosi svjetlo'. Milanović stalno propagira tu tezu. Ne znam na koji je način i zbog čega toliko ovisan o Čačiću, ali su mu izjave strašne: od one da su Mađari krivi za vlastitu smrt jer nisu bili vezani, do ove posljednje u intervjuu da Čačić radi 24 sata na dan. To za sebe nisu govorili ni komunisti koji su si ipak ostavljali nekoliko sati da bi odspavali. Za čovjeka koji je puno toga upropastio reći da radi za opće dobro je uvreda za ljude sa zdravim mozgom. Sve što je napravio, napravio je pogrešno - oštra je Tomčeva kritika prema prvom potpredsjedniku Vlade.

Ministar Slavko Linić mu je zanimljiviji i još opasniji:
Linić je zanimljiv čovjek, odlučan, tvrdoglav i nikoga ne pita za to što radi i on vodi Vladu. On je predsjednik Vlade skupa s Čačićem. Kad im Milanović komplimentira radi to na način kao da im daje pokroviteljstvo. Međutim, Linić je opasan ako mu se da tolika vlast. Hrvatsku trenutno vode Čačić i Linić bez ikakvog nadzora, bez ikakve kontrole i kad kola krenu nizbrdo neće biti nikakvog preispitivanja. Riječ je o totalnoj neodgovornosti. Milanović ne vidi što se sprema i traži još vremena, a vremena nema. Pa pogledajte samo što se događa u poljoprivredi. Umjesto da održe izvanrednu sjednicu Vlade, gospoda se brčkaju u moru, kao da su se umorili nakon par mjeseci vlasti. Osim toga živimo u pojmovnom svijetu komunizma. Govori se o prekomandama. Stanje je dramatično - upozorava Tomac.

Zbog ovakvih stvari pada s vlasti neovisno o HDZ-u

Milanovićeva obećanja o svijetloj budućnosti koja stiže za desetak godina i njegov zaborav čestitanja blagdana Velike Gospe su za profesora Tomca neki od razloga zbog kojih će Vlada pasti:

- Milanović provodi deračanizaciju SDP-a. Račan je stekao povjerenje naroda u SDP, te je uvjerio javnost kako SDP nije protucrkvena stranka, te da su hrvatski ljevičari prije svega hrvatski, a Milanović se vraća na staru komunističku retoriku i zapostavljanjem nacionalnog ruši temelje hrvatskog SDP-a. Zbog toga će izgubiti lokalne izbore i Vlada će pasti neovisno o HDZ-u.

Priče o svijetloj budućnosti su priče za malu djecu. I to one komunističke: moramo se danas žrtvovati za bolje sutra. Milanović sa svojim znanjem nikako ne može znati što će i kako će biti za deset godina. Smiješan je kad kao parader govori o tome - ocijenio je profesor Tomac.

Nama ostaje za ponadati se da će nam Milanović u svom Božićnom intervjuu koji će sigurno opet biti objavljen u 'Jutarnjem Vjesniku', oprostite, 'Jutarnjem listu', poželjeti sretan Božić. Bez obzira na to kako ćemo dotad živjeti.

Iskreno, čudi me da su ministri otišli na godišnje odmore jer ima toliko posla da ovog ljeta nisu trebali ići na odmor – tvrdi Božo Kovačević, ministar zaštite okoliša u Račanovoj vladi.

Sušom spaljene slavonske njive i očajni poljoprivrednici koji traže pomoć, konkretno novac iz državnog proračuna, nedovršen proces privatizacije Brodosplita, čiji radnici čekaju da Vlada potpiše ugovor s novim vlasnikom DIV-om koji, nota bene, dio njih uopće i ne želi, očajni radnici Dine koji su zbog neisplaćenih plaća blokirali Krčki most jer su s pravom frustrirani zbog predugog natezanja Vlade, vjerovnika i potencijalnog novog vlasnika iz Turske... samo su dio problema koji će dočekati ministre kada se u ponedjeljak vrate s godišnjih odmora. Iduća sjednica Vlade sazvana je za četvrtak, 23. kolovoza.

'Nisu trebali na godišnji'
– Iskreno, čudi me da su ministri otišli na godišnje odmore jer ima toliko posla da ovog ljeta nisu trebali ići na odmor – tvrdi Božo Kovačević, ministar zaštite okoliša u Račanovoj vladi. Ono što nisu učinili, a svakako su prije eventualnog godišnjeg odmora trebali napraviti, dodaje Kovačević, jest smanjenje broja zaposlenih u državnoj administraciji i restrukturiranje uz otpuštanja u javnim poduzećima.

– Taj se problem ne rješava iako je očit. Vlada zaposlene u administraciji i javnim poduzećima očito tretira kao potencijalne birače kojima se nije dobro zamjeriti – govori Kovačević.

Osim spomenutih problema, premijera Zorana Milanovića i njegove ministre nakon povratka s Jadrana čeka i rješavanje graničnog pitanja s Bosnom i Hercegovinom te, s time usko povezano, donošenje konačne odluke o (ne)gradnji pelješkog mosta i/ili neumskog koridora, ali i rješavanje problema prezaduženih bolnica od kojih su neke, kao varaždinska, de facto u bankrotu.

Neki ministri imaju dodatne probleme u svom dvorištu jer su probili limite za plaće zaposlenih u svojim resorima koje im je odredio ministar financija Slavko Linić. Umjesto da se u prvih šest mjeseci za milijardu kuna smanje izdaci za plaće zaposlenih u ministarstvima, troškovi su čak 200 milijuna veći nego u istom razdoblju lani. Odnosno, otvorila se rupa od 1,2 milijarde kuna. Jedan od ministara koji je probio limit je i Ranko Ostojić. Ministru unutarnjih poslova već sada fali 250 milijuna kuna – iznos koji odgovara mjesečnoj plaći svih koji rade u sustavu MUP-a. Ostojić će se morati jako potruditi da policajcima osigura isplatu pune plaće za prosinac.

– Nisam uvjeren da možemo zatvoriti rupu od 250 milijuna do kraja godine. O tom problemu razgovarat ću s ministrom financija Slavkom Linićem jer je MUP u ovu godinu krenuo s osam posto manjim proračunom, mnogim naslijeđenim pravima, poput specifičnih dodataka na plaće zbog otežanih uvjeta rada, a zbog obveza prema EU, odnosno shengenskom režimu, morali smo popunjavati graničnu policiju. Mislim da zbog svega toga imamo pravo na nešto veći budžet od dogovorenog – rekao je Ostojić.

Plaće policajaca neće dirati, a novac će se uštedjeti uredbom kojom će se smanjiti dodaci na plaće činovnika, odnosno, kako Ostojić kaže, onih koji nisu na terenu.

Poseban problem koji će ministri napokon morati početi rješavati su investicije – odnosno njihov izostanak.

– U toj vladi samo dva ministra znaju što hoće: Slavko Linić i Radimir Čačić. Dok Linić u osnovi vodi dobru politiku i ostvaruje rezultate, Čačić ima problem. Nije uspio jer se svi projekti temelje na državnim investicijama, što je pogrešno – ocjenjuje Božo Kovačević.

I HDZ se budi...

Pomalo je ironično da jedini Vladin megaprojekt koji je spreman – gradnja termoelektrane Plomin 3 – sada koči koalicijski partner Ivan Jakovčić iako je Vlada već raspisala natječaj za odabir strateškog partnera. A imat će i dodatnih problema jer se HDZ polako budi...


Ministri će morati kresati plaće u agencijama, neke i ukinuti

Ministra Miranda Mrsića nakon odmora odmah čeka mirenje sa sindikatima, odnosno vjerojatan otkaz ugovora. A njega kao i ostale ministre čeka nezahvalan posao kresanja plaća u raznim agencijama, ali i ukidanje nekih. Mrsić je već 30 posto skresao plaće u Agenciji za isplatu radničkih potraživanja.

Ispravi greške



Nakon što mu je namješten natječaj za mjesto zamjenika glavnog direktora za koncesiju u Zračnoj luci Zagreb, Krunoslav Šams, zaposlenik Uprave za prometnu infrastrukturu Ministarstva prometa, ponovno je u središtu priče o kadroviranju.

I dalje na plaći u HAC-u
Prema izvorima Večernjeg lista, Šams je uime Ministarstva prometa od Hrvatskih autocesta navodno izričito tražio da u tim za koncesije Zračne luke Zagreb kao posudba dođe raditi Mladen Čorda, koji i nije stručnjak za koncesije jer je u HAC-u prvo radio u Uredu za odnose s javnošću, a zatim je bio predstojnik ureda bivšeg predsjednika uprave Stjepka Bobana. Šams je navodno tražio baš Čordu na zahtjev njegove tete Jasminke Čorde Truhar, koja je kao odvjetnica radila za Ministarstvo prometa na dokumentaciji za koncesiju o gradnji novog terminala zagrebačkog aerodroma. Šams i J. Čorda Truhar tako su se, prema našim izvorima, i upoznali. Mladen Čorda je, tvrde Večernjakovi izvori i osobe bliske Čordi, u HAC-u na listi radnika koji su višak i koji bi u sklopu restrukturiranja HAC-a dobili otkaz. Njegovom posudbom Zračnoj luci Zagreb Čorda se, prema našim informacijama, zasad spašava od otkaza jer će u ZLZ-u raditi do kraja projekta koncesije. Čorda je i dalje na plaći u HAC-u jer je samo posuđen aerodromu.

Osim Čorde, HAC je ZLZ-u posudio i svog zaposlenika Veljka Nižetića koji je navodno prijatelj pomoćnika ministra prometa Olivera Kumrića. Krunoslav Šams pak tvrdi da zapošljavanje Čorde nema nikakve veze s njegovom tetom Jasminkom Čordom Truhar te da se njegovo ime iskristaliziralo tek u razgovorima Ministarstva prometa i HAC-a.

Šams kaže da je HAC Čordu dao na posudbu zato što u tom trenutku nije bio opterećen drugim poslovima, a da su neki drugi ljudi o čijim se imenima razgovaralo bili zauzeti poslovima u HAC-u te nisu mogli prijeći u Zračnu luku Zagreb i pomoći na poslovima koncesije.

Privremeni posao

– Radnici iz HAC-a u ZLZ-u će raditi otprilike šest mjeseci, odnosno dok koncesionar gradnje novog terminala ne preuzme upravljanje aerodromom – rekao je Šams. No, kada je on zbog koncesije prelazio u ZLZ u Ministarstvu prometa, tvrdili su da je to na duži rok kako bi se nadgledalo provođenje ugovora o koncesiji. Odvjetnica J. Truhar Čorda potvrđuje da je u rodbinskoj vezi s M. Čordom, ali tvrdi da s njegovim prelaskom u ZLZ nema nikakve veze.

– Nisam ni od koga tražila niti kome predložila da Mladen prijeđe u ZLZ. Znam da je praksa da zaposlenici HAC-a pomažu drugim državnim tvrtkama na projektima koncesije. Ne znam ni da je Mladen na listi za otkaz – tvrdi J. Truhar Čorda koja ne vjeruje da je Šams imao utjecaj na to da baš Čorda kao posudba dođe u ZLZ.

Čorda nije htio razgovarati za novine, ali osobe bliske njemu potvrđuju da mu se u HAC-u sprema otkaz i da za njega ondje nema posla.


Imena usuglašena na sastancima

U HAC-u nisu konkretno odgovorili je li K. Šams izričito tražio od M. Čorde da dođe raditi u ZLZ nego kažu da su na sastancima Ministarstva prometa i HAC-a usuglašena imena M.Čorde i V. Nižetić. U HAC-u tvrde kako posudba tih dvaju radnika nije ni u kakvoj vezi s restrukturiranjem HAC-a te da su primjeri posudbe djelatnika praksa već godinama.

– Restrukturiranje HAC-a još nije u toj fazi da bi se znalo koliko ima viška radnika – kažu u HAC-u.

Ministar branitelja Predrag Matić zauzeo se kod ministra financija Slavka Linića za Slobodana Praljka. Naime, general Praljak mora platiti više od 628 tisuća kuna neplaćenog poreza za 18 knjiga kojima je autor, jer su proglašene šundom iako sadržavaju niz dokumenata iz Domovinskog rata

Izmjene u poreznom sustavu žestoko su pogodile poduzetnike, ali i izazvale nerazumijevanje na relaciji Ministarstvo financija – Hrvatska udruga poslodavaca. Dok ministar Slavko Linić tvrdi da je napravio sve da olakša posao poduzetnicima, oni tvrde da su preopterećeni. Rijetko koji poslodavac usudi se govoriti javno, ali zaštićeni anonimnošću tvrde da je porezno opterećenje naraslo do razine na kojoj postaje neproduktivno. Makroekonomisti često napominju da se može čupati perje guski dok ne umre, a poslodavci upravo tvrde da je ukidanjem povlastice PDV-a na automobile malim poduzetnicima te retroaktivno oporezivanje dobiti dovelo ‘gusku’ do granice izdržljivosti. Zato mnogi tvrde da će porezni prihodi početi padati jer će se baza za oporezivanje opasno smanjivati.Ministar Linić ponovio je u nedavnom intervjuu da je poduzetnicima smanjio davanja za zdravstvene doprinose, ukinuo dobar dio parafiskalnih nameta te ih zaštitio od rasta cijena energenata.

– Hrvatska udruga poslodavaca za mene je najveće razočaranje jer pokušava optužiti Vladu da ubija poduzetništvo – kazao je Linić u intervjuu.

Primjer jedne tvrtke

Što je zapravo napravila Vlada i koliko je olakšanje za poduzetnike pokušat ćemo prikazati simulacijom porezne reforme na primjeru tvrtke koja ima 100 zaposlenih s prosječnom plaćom od 5600 kuna u neto iznosu te 20 službenih automobila. Na zdravstvenom doprinosu takav će poslodavac u godinu dana uštedjeti oko 160 kuna po zaposleniku mjesečno. No, novi sustav poreznih razreda utjecao je na kupovnu moć njegovih zaposlenika jer se njihova neto plaća smanjuje za 92 kune mjesečno. Na godišnjoj razini poslodavac je oslobođen plaćanja 192 tisuće kuna za zdravstveni doprinos. Dio te uštede pojest će mu PDV jer više neće moći koristiti olakšicu za gorivo ili registraciju službenih automobila.

Ako je prosječna potrošnja goriva 600 kuna mjesečno po automobilu, onda je olakšica iznosila 120 kuna, za koliko se umanjivala obveza poreza. Godišnje, u toj je tvrtki to 29.000 kuna veća obveza PDV-a.

– I ministri koriste službene automobile pa zašto to ne bi mogli i mali poduzetnici, kojima to nije luksuz, nego osnovno sredstvo za rad – kazao je Petar Lovrić. Ako se novim troškovima za automobile pribroji i povećani porez na dobit te 32 posto veći troškovi plina, troškovi će biti neznatno smanjeni.

– U radno-intenzivnim djelatnostima poput tekstilne, koje rade samo doradne poslove i trošak rada im čini do 70 posto ukupnih troškova, smanjenje doprinosa od 2 posto je pozitivno, ali u nemetalima je trošak energenta najveći trošak pa rast cijene plina i nekonkurentna cijena u donosu na regiju ima negativan utjecaj – kazao je Davor Majetić, direktor HUP-a.

245 nameta

Poslodavci i Ministarstvo financija nisu složni ni u ocjeni utjecaja smanjenja parafiskalnih nameta, jer dok službena strana tvrdi da je time u gospodarstvo vratila više od 300 milijuna kuna, poslodavci upozoravaju da su javne tvrtke jedne namete smanjile, dok su uvele nova opterećenja, a i da postoji čak 245 nameta. Tako je vodni doprinos u ožujku smanjen 50 posto, ali su u srpnju s dvije uredbe vodne naknade povećane. Naknada za zaštitu voda tako je sa 0,9 kuna po četvornih metara podignuta na 1,35 kuna, a naknada za korištenje voda s dosadašnjih 0,80 kuna po četvornih metara također se podigla na 1,35 kuna.

– Tim uredbama prihodi Hrvatskim vodama povećat će se za 240 do 250 milijuna kuna – upozorio je HUP.

Jedan pozitivan potez, i to od čovjek od kojeg bih to najmanje očekivao:



http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/ ... oreza.html

Na sreću generala Praljka, čini da intervencija nije bila ni nužna jer je Ministarstvo kulture također uvidjelo spornu odluku pa donijelo novo mišljenje, temeljeno na klasifikaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice prema kojoj su Praljkove knjige uvrštene u zbirku o Domovinskom ratu kao knjižna izdanja.

Vidim podijeliše vas na dvije regije očas samo da bi dobili koju kintu od gazda iz brisela, pa vas pitam

imate li obraza imalo, ko kakva raspala ofucana drolja na koljenima pušite ga i primate sazada i sprijeda?

@Zadar1993

Iza ove podjele stoji varaždinski krkan , sramotno je da stranački interesi jedne minorne stranke stoje ispred 500+ tisuća stanovnika istočne Hrvatske.

Jasno kao dan, a i Grčić se pokazao kao beskičmenjak što popušta tom pritisku, naime on je bio taj koji je napisao u "Planu 21" podjelu na 5 NUTs 2 regija (što je samo po sebi nemoguće za državu veličine RH jer neke od tih regija ne bi ispunjavale uvjete za postati NUTs2 regije, odnosno ne bi imale dovoljno stanovništva pošto je potrebno minimum 800 000 za NUTS 2 regiju ).

Inače to se uvijek može ispraviti pošto se radi o NUTs2 regiji ne NUTs3 za koje je proces ipak duži (radi se o regionalnim samoupravnim jedinicama, odnosno županijama što sa sobom povlači mijenjanje niza zakona).

Problem oko ovih klasifikacija može se javiti u definiciji NUTS I regija.

NUTS klasifikacija - službena EU stranica

Ako se pogleda ova NUTS klasifikacija onda ovo što se napravilo sa 2 statističke regije (na NUTS II razini) nema nekog velikog značenja.

Međutim, ono što može zabrinjivati je ustrojstvo NUTS I regija, koje se ne moraju nužno formirati na nacionalnoj razini, odnosno isključivo na nacionalnoj razini. Što otvara mogućnost stvaranja nekakvih nadnacionalnih socioekonomskih regija (NUTS 1: major socio-economic regions).

Kada je u pitanju RH i stvaranje supranacionalnih regija onda ne treba očekivati da će te regije biti oformljene sa Austrijom ili Italijom ili Mađarskom ili Slovenijom. Dapače, da je RH ostala na 3 regije tada bi Zagreb (i okolica) kao NUTS II regija mogao komotno tvoriti NUTS I socioekonomsku regiju sa Slovenijom, Austrijom, sjevernom Italijom itd. Međutim, u tom slučaju bi socioekonomska makro regija Zapadni Balkan ostala nepotpuna.

Naravno, mnogi ne vjeruju u to, međutim, ta socioekonomska makro-regija je već ustaljena, kako u znanstveno-istraživačkoj, tako i u administrativno-pravnoj literaturi. Dovoljno je pogledati izvješća Europske komisije o socioekonomskim kretanjima u EU.

Dakle, postavlja se pitanje jeli ova podjela na dvije NUTS II regije prijelaz prema izdvajanju grada Zagreba kao zasebne NUTS II regije (minimalni broj stanovnika za NUTS II regiju je 800.000) ili se tu radi o nečemu drugom.

NUTS1 regije na međunacionalnoj razini ne postoje sada u EU, niti ima naznaka stvaranja istih, osim toga mnoge zemlje (Austrija, Slovenija, Slovačka....) nemaju NUTS1 regiju tako da ne znam čemu takve sumnje .