Fred je Tadićevac. Žena mu je Srpkinja a i on je možda Srbin. To možda objašnjava njegovo antihrvatstvo jer su mu nastupi i retorika (prikriveno) skroz anti-hrvatski. Taj čovjek je jedna moralna nula.

Pa ja ne vjerujem!



Link: http://www.index.hr/vijesti/clanak/samo ... 22521.aspx

Ispravi greške



Tvrdnje koje je predsjednik Vlade Zoran Milanović iznio u ponedjeljak u intervjuu za RTL šokirale su javnost, ali i stručnjake. Osim što su neugodno iznenađeni Milanovićevom izjavom da će, što se njega tiče, Radimir Čačić ostati potpredsjednik Vlade bez obzira na to kakvu odluku u petak donese sud u Kaposvaru, upozoravaju na dvije skandalozne, ali i vrlo opasne izjave našeg premijera.

Ne shvaćam premijera

Milanović je rekao da je za njega prometna nesreća u kojoj su dvije osobe preminule "etički neutralna".

– Nadam se da je pogriješio u formulaciji jer, ako nije, onda premijer nema elementarnu kompetenciju za moralno prosuđivanje, a to je opasno. Etički neutralan je potres, udar meteorita, a ono za što su ljudi odgovorni ne može biti etički neutralno. Pa i sam je Čačić rekao da osjeća odgovornost za nesreću. Stoga ne shvaćam premijerovu izjavu, osim ako Zoran Milanović ne smatra da je Čačić ono za što postoji stručan naziv "moralni idiot" – rekao je politički analitičar Žarko Puhovski.

Ustavnopravni stručnjak Branko Smerdel, kad smo ga pitali da nam s pravnog stajališta objasni značenje etički neutralne nesreće, odgovorio nam je da pravo poznaje diobu na zlo samo po sebi i na manje zlo. Pojam koji je uveo premijer pravo, očito, ne poznaje.

– Što se tiče moralnosti, zbog takvih je nesreća masa ljudi, tisuće, po zatvorima. I tisuće karijera su zbog njih upropaštene – kaže profesor Smerdel. Ponavlja da je sveto pravilo da je zakon jednak za sve i da je njegova provedba jednaka za sve.

Dvojbe nema ni za psihologinju Mirjanu Krizmanić.

– Dvije su osobe mrtve. To nije bilo planirano, ali se dogodilo. Kako može biti etički neutralno kad je dvoje ljudi nestalo s lica zemlje. Etički neutralno bilo bi da je grom udario Čačića – kaže profesorica Krizmanić, a potom se dotaknula i druge izjave u kojoj premijer, najblaže rečeno, podcjenjuje mađarski sud. "Pravomoćna presuda je pravomoćna presuda. To nije presuda prvostupanjskog suda u Kaposvaru. Ne podcjenjujem ja taj sud, ali ispada da je sudbina, odnosno status hrvatske Vlade u rukama jednog službenika, suca prvostupanjskog suda u Mađarskoj. Ali to nije vladavina prava. Vladavina prava nije pritisak dugmeta, već razgovor", izjavio je premijer, a Krizmanić tvrdi:

– To je strašno. Ako i bude osuđen, Čačić će i dalje biti potpredsjednik Vlade. Ne mogu vjerovati što sam čula. Milanović kaže da se to može dogoditi svakome. Točno, ali o kazni odlučuje sud. Premijer poništava ulogu suda. Kaže – tamo neki činovnik, dobro da nije rekao tamo neka čistačica – rekla je Mirjana Krizmanić i zaključila da za našu vladu sudovi očito nisu važni.

SDP-ovci bez komentara

Nijedan član Vlade iz redova SDP-a nije želio komentirati premijerove izjave, kao ni odnos Milanović – Čačić, no za razgovor je bio raspoložen koalicijski partner iz IDS-a Damir Kajin.

– Smatram da bi možda bilo oportuno da se, ako ga sud osudi, Čačić povuče u Sabor koji ionako ni o čemu ne odlučuje – smatra Kajin.

Na početku sjednice Vlade premijer Zoran Milanović osjetio je potrebu objasniti zašto nije prisustvovao misi za domovinu na Dan državnosti u crkvi sv. Marka.

– Otišao sam i ubuduće ću ići za Božić na misu u katedralu, kao premijer to smatram pristojnim i civiliziranim. U svim drugim situacijama vjera je za mene intimna stvar. Ako bih otišao na misu, bilo bi to iz osobnog poštovanja prema kardinalu, ali kako nisam vjernik, ne želim da se to pretvori u bezdušni protokol. Sve je drugo intimna i privatna stvar, a tko od ministara želi ići na misu, neka ide, dapače – rekao je premijer.

Vlada je odlučila svim gospodarstvenicima koji imaju porezni dug još jednom produžiti rok u kojem će moći podnijeti zahtjev i uz nisku kamatu refinancirati sve svoje porezne dugove nastale do 31. siječnja ove godine.

Vlada je donijela i novi zakon o zaštiti potrošača po kojem je najbitnija promjena da više nitko neće smjeti naplaćivati opomenu za dugove. Potrošači će sada moći platiti svoj stvarni dug, ali više neće trebati plaćati i naknadu za dugovanje.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić jedina je glasala protiv izmjena zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju.

– Ovo izjednačavanje zvanja i naziva na temelju obrazovanja u vrlo različitim institucijama i s vrlo različitom kvalitetom možda je malo prenaglo. Ako je moguće, predložila bih da se još jednom razmotri ovako predložen drastičan skok u izjednačavanju zvanja – rekla je Vesna Pusić.

Ministar obrazovanja Željko Jovanović rekao je da je to izjednačavanje zvanja ranije usuglašeno s akademskom zajednicom i rektorskim zborom, a premijer Zoran Milanović kazao je da ovaj prijedlog nije ubačen "preko plota", da je prošao sve koordinacije, ali da ipak dopušta da postoji određen propust.

– Nemam problema da se ide s amandmanima i izmjenama. Zakon ide u dva čitanja u Sabor i imat ćemo priliku da se nešto promijeni. Zato molim da trenutačni prijedlog ipak podržimo – rekao je premijer.


Na Markovu trgu moći će prosvjedovati najviše 1500 ljudi

Vlada je donijela konačni prijedlog Zakona o javnom okupljanju na Markovu trgu kojim će se prosvjednicima dopuštati prosvjedovanje na trgu. Najviše 1500 ljudi moći će prosvjedovati na trgu, i to od 8 sati ujutro do 22 sata. Prosvjednici neće moći prići bliže od 10 metara zgradi Hrvatskog sabora i Banskih dvora te bliže od 20 metara zgradi Ustavnog suda. To zapravo znači da prosvjednici neće moći prosvjedovati na sjevernoj strani trga iza crkve sv. Marka.

Novost je i da će se osiguravati prosvjed osobama s invaliditetom tako što će im se posebno osigurati ulaz iz Kamenite ulice.

Zakon stupa na snagu 15. srpnja ove godine.

Agencije za određivanje kreditnog rejtinga prikupljaju podatke na temelju kojih će odlučivati o hrvatskoj sudbini. Standardna je to praksa u radu bonitetnih kuća, koje redovito komuniciraju s domaćim analitičarima i predstavnicima svjetskih institucija na lokalnoj razini, ali je uvijek povezana s revidiranjem kreditnog rejtinga. Agencije žele znati što se događa s izmjenama Zakona o radu, ima li pomaka u reformama, kako će se mijenjati kolektivni ugovori i puni li se dobro državni proračun. Kako reforme nisu pokrenute, a Zakon o radu neće se, barem prema svježim informacijama, mijenjati, za agencije će najvažnije biti kretanje proračunskih prihoda i rashoda.

Podaci za lipanj i srpanj

Svibanj je prvi mjesec u kojem su dramatično loše brojke iz travnja utjecale na usporeno punjenje proračuna, a agencije neće reagirati dok ne prikupe podatke iz lipnja, a možda i srpnja, doznajemo od izvora dobro upućenog u temu. Podsjetimo, ukupni prihodi proračuna bili su samo 150 milijuna kuna veći nego u prošlom svibnju, a porezni prihodi pali su za više od pola milijarde kuna. Iako je PDV povećan dva posto, u svibnju se skupilo samo 100 milijuna kuna više nego lani. Prema računici analitičara, PDV je povećanjem stope trebao donijeti minimalno 8% rasta, što bi značilo novih 251 milijun kuna više nego lani.

Vruća jesen

Ako se nastavi usporavanje prihoda u proračunu, u što vjeruje većina ekonomista, Hrvatskoj ozbiljno prijeti pad kreditnog rejtinga već na početku rujna. U ovom trenutku može nas spasiti jedino turistička sezona, koja bi povećanjem potrošnje donijela veće prihode od PDV-a, a samim time i omogućila kratkoročno zadržavanje kreditnog rejtinga na razini BBB-. Da bi se to ostvarilo, turistička sezona morala bi biti jako dobra, a mnogi analitičari istaknuli su više puta da bi zbog krize moglo doći do pada potrošnje domaćih i stranih gostiju. Uprte oči agencije imaju i u pregovore sa sindikatima jer od Vlade očekuju da ostvari najavljene uštede u javnom sektoru. Rušenje kreditnog rejtinga na jesen značilo bi da Hrvatska više nije u stanju reprogramirati svoje obveze. To je izuzetno opasno jer u 2013. i 2014. moramo otplatiti više od 30 milijardi kuna kredita, obveznica i kamata. U ovom trenutku Hrvatska plaća spread od 5 do 5,4 posto na svoje euroobveznice, a cijena zaduženja od 6,25 posto na petogodišnje izdanje dovoljan je znak da bi se u slučaju rušenja rejtinga kamata za državu popela iznad 8 posto, odnosno za desetke baznih poena za gospodarstvo i građane.

da, svjedoci kažu da mu je navodno majka srpkinja jer je to izjavljivao u logoru kad je molio srbe da ga poštede, da je on njihov...

da, svjedoci kažu da mu je navodno majka srpkinja jer je to izjavljivao u logoru kad je molio srbe da ga poštede, da je on njihov...

Kako piše dubrovnikpress.hr ministar Hajdaš Dončić kazao je kako se Hrvatska strana, strahuje upustiti se u izgradnju koridora kroz Neum zbog - fundamentalista. Navodno je sada vrlo izgledno kako će se povezivanje dubrovačkog područja s ostatkom Hrvatske ipak riješiti trajektima.

Kojih fundamentalista? HERA ili bradonje?

Ne otvaram index.

Bradonje.

To bi trebalo objasniti svima, mada ljudima postaje sve jasnije. Dakle, zagovornici Pelješkog mosta ne čine to da bi izolirali Neum, ili Hercegovinu općenito.

Sarajevo koliko sam shvatio želi neke elemente suverenosti nad Lukom, što je nedopustivo.

Zašto? Nemamo luka?

To bi trebalo objasniti svima, mada ljudima postaje sve jasnije. Dakle, zagovornici Pelješkog mosta ne čine to da bi izolirali Neum, ili Hercegovinu općenito.

Neumljani nemaju baš ništa od te brze ceste. Nema tu prilaza. Samo će im komplicirati život pa će morati zaobilaziti autima.

hrvatska se mora spojiti preko svog teritorija, makar tunel kroz more.