Zamislite što je bila talijanska kuhinja bez paradajza.

U gornjem videu kažu da su koristili sok od mrkve, i sa tim polijevali tjesteninu.

Ajvar, punjene paprike ili fiš paprikaš tradicionalna hrana Slavena i Mađara? Paprike isto došle iz Amerike.

Po Bosni i Panoniji se zadnjih par stoljeća najviše sadio kukuruz, zamislite gladi po tim blatnjavim močvarama kad je jedino pšenica uspijevala. Čitava populacija ovisila o tako krhkoj biljci, vrsti trave. Čime su životinje hranili, kad nije bilo kukuruza? To je bio užas jedan.

Ovi u Južnoj Americi nisu puno napredovali na tehnološkom razvoju, mada su imali lijepe i čvrste kamene gradove, od metalurgije bakar koji nije baš pogodan i čvrst, kotač isto nisu koristili, ali nikad nisu bili gladni, imali su vrlo razvijenu poljoprivredu, razvili su 3000 vrsta krumpira za sve moguće vrste klime i nadmorske visine, masovno su koristili i umjetno kemijsko gnojivo (fosilizirane depozite ptičje kakice).

Je li se zna zašto nisu imali kotač? Izgleda neke stvari se ne podrazumijevaju i kotač je genijalan izum? Ili je razlog jednostavniji nisu imali konje.

Nisu imali konje nego ljame, i teren im možda nije bio previše ravan, ali problem je i što ne trebaš samo okrugli disk napraviti, nego ti trebaju cijela kola. A ako prije kola nisi vidio, nije trivijalno doći do ideje.

Većina otkrića fenomena u fizici, kao što je činjenica da kotrljanje ima daleko manji koeficijent trenja od vučenja po podu, ustvari nema direktnu primjenu koja je odmah bolja i lakša.

U sirovom obliku ti fenomeni su beskorisni, ustvari gori od starih tehnologija koje su ili direktnije primjenjive (na jednostavniji način se mogu koristiti) ili već razrađene.

Svi ti nedostupniji fizikalni fenomeni koji su se kronološki otkrivali, imaju sve kompliciraniji nacrt za osnovnu primjenu a koja neće biti neka skalamerija.

Postoji određena cijena nužnog dodatnog usavršavanja i dotjerivanja, barijera, koju valja premostiti i tek tada dotični fenomen pokazuje svoj sjaj, bolju efikasnost i profit u odnosu na alternativne tehnologije, tipično je to tada bilo da uvjeriš nekog kralja da je to dobro i korisno, no ako nije efikasnije, ispast ćeš samo dvorska luda i zabavljač.

Recimo, da se ti izgubiš u šumi, je li bi počeo praviti kotač? Pored toga, 1 nije dovoljan, nego trebaš 4, osovinu, mazivo, itd. pri tome mali odmak od savršenstva kruga uzrokuje totalnu neupotrebljivost (zamisli bicikl kojemu je kotač nepravilni izubijani ili elipsasti krug), u biti tek kad napraviš taj kompletni mehaniči stroj, tek tada kotač pokazuje svoju korist, u kontekstu jednog dijela mašine.

U sirovom obliku, znači recimo kugle, valjka ili diska, je beskoristan.

Pretpostavljam da su svi počeli preko cilindara, trupaca koji su se podmetali ispod teških kamenih blokova, što su ovi možda i primjenjivali kod piramida, ali radilo se o jednokratnoj potrebi, tako da nisu razvili kola.

Na sličan način se znalo da voda kada se zagrije, pravi paru koja ekspandira, i time se toplinska energija pretvara u mehaničku. To je osnova parnog stroja i Grci su za to znali i koristili kao igračku https://en.wikipedia.org/wiki/Aeolipile .
No, valja na dotičnom fenomenu dodatno mukotrpno raditi da se napravi nešto što je efikasnije od npr. ljudske snage.

Struju kad su otkrili i počeli eksperimente s elektricitetom, prvih par desetljeća je bila beskorisni fenomen, akademska razonoda plemića.

Kotač samostalno je beskoristan, koristan je samo kao dio mašine (npr. konjska kola ili mlin), a ne možeš zamisliti i imati viziju te mašine ako nemaš prethodno iskustvo igranja s kotačima. A zašto bi pravio kotač ako mu ne znaš nikakvu upotrebu, a sam je beskoristan u izoliranom obliku.

To je gotovo paradoks.

Nisu imali ni čavle od čvrstog metala poput željeza, nije lako spajati komade drveta s drvetom. Kola su uređaj s pomičnim dijelovima, prvi primitivni izumi su svi iz jednog komada, samo različitih oblika, ali statični, kao npr. motika, zdjela, koplje, kip božanstva (nasuprot knjige s listovima, katapulta ili mlina). Jedino im se nakit sastojao iz više pomičnih djelova, i to su jedino znali raznorazne lance pravit, kao jedini način spajanja. Spajanje više dijelova je problematično jer je sve to labavo i trese se, lako se razjebe i raspadne. Svi izumi s pomičnim dijelovima su primitivne mašine i zahtijevaju određenu finesu, matematičku preciznost, elegantna rješenja itd.

Velik je problem i to što nisu imali pismo i akademiju, pa se znanja nisu prikupljala i prenosila, nego bi vjerojatno konstantno otkrivali jedne te iste stvari i znanje se nanovo gubilo i otkrivalo. Lokalni izumitelji bi u slobodnom vremenu ili dokonosti možda izumili nešto samo za sebe, i onda umrli.

Osobno mislim da se upotreba kotača i tamo vjerojatno izumila 100njak puta u nekom obliku, svaki put netko za osobnu upotrebu (valjanje nekih cilindara) ili kao igračku, i s njegovom smrti bi nestala i dotična igračka, a dotični nije to razvio kao proizvod i zato se korištenje nije rasprostranilo i nema traga u arheologiji.

Iako kotač ne izgleda kao nešto za što ti treba akademija da se znanje toga očuva, pravljenje kvalitetnih kola je ipak tehnološki pothvat, i ipak to što nisu imali pismo pokazuje da su im se razna znanja konstantno gubila i nanovo otkrivala.
Bez zapisivanja, gubiš sva iskustva prethodnih stotina godina i desetina generacija, i daleko lakše ti se uvlače u običaje pogrešna vjerovanja, netočne informacije i praznovjerja (kao kod nas "propuh').

Praktički, i najpametniji njihovi ljudi su imali samo iskustvo svog života, i nešto sitno narodne mudrosti i tehnologije koja se jedva prenosi usmeno. A Egipćani i Grci su čuvali iskustvo 100 generacija.

Južna amerika je tu baš zanimljiva, sličan razvoj kao i ostatak svijeta, gradovi kao u europi i prvim civilizacijama istoka, piramide kao u egiptu, i onda su samo odjednom počeli stagnirati. Do ranog srednjeg vijeka su držali neki paritet ali onda naglo zaostaju.

Pitanje je bilo zašto su civilizacije Amerika propale a slične civilizacije u Europi su procvale i vladaju svijetom.
Na kraju se sve svodi na geografiju, prirodu i klimu. Kako je Amerika pružena u pravcu sjever jug, velike su klimatske razlike između Venezuele, Paname, Meksika i Kanade recimo. Svako od tih područja ima drugačiju floru i faunu i teže se širiti. Usjevi koji su uspjevali na jugu nisu na sjeveru i obrnuto. Također amerike nisu imale tako velike životinje kao Europa i Azija. Mi smo dobili snažne konje koje smo odmah iskoristili, kao i krave i volove dok su indijanci imali samo ljame alpace i druge još sitnije životinjice. Nisu imali tako dobru "mehanizaciju" kao mi.

Dobar je primjer Rimskog carstva za ovo, kako je Rim vladao područjem koje se više pružalo zapad-istok lako se prenosilo životinjske i biljne vrste recmo iz Grčke u Španjolsku s obzirom da je donekle slična klima. Tako su i vinovu lozu raširili po cijeloj Europi a prije uopće nije rasla u većini krajeva.

Isto tako pogledaj kakvu trgovinu je omogućio Mediteran.

Najveće svjetsko zatvoreno more, mirno, toplo, bez beštija koje će te pojesti, puno otoka, kratke stanice moguće svako malo. Levant, Egipat, Grčka, Rim.

Sjever-jug pravac je možda utjecao, mada se sjeverna Amerika čini sasvim dovoljno široka u pravcu istok-zapad, pa tamo nije bilo neke civilizacije.

Možda je jednim dijelom razlog zaostajanja što nisu imali konje i krave. Zašto praviti kotač i kola kada ih nema tko vući, ima smisla.

Nepostojanje pisma je već nevjerojatno. Kakav izgovor može biti da ne naprave pismo? Čini se već su pećinski ljudi crtali i pravili neko slikovno pismo, čuvali informacije. Sumerani 3400 god. p.n.e. imaju pismo. Evo čitam Asteci su imali pismo, pa i kalendar.

Kad se sve zbroji Stari svijet je u prednosti, jer je informacija mogla doći od Kine i Indije sve do Grčke i Rima. To je puno veće tržište. Zanimljivo bi bilo pročitati kakvo su mišljenje imali Kinezi o Rimljanima i obrnuto.

Europi je svakako pomogao i kontakt s Azijom.

Naravno prije je svega Bliski Istok kao kolijevka civilizacije, formalno Azija odnosno formalno Afrika (Egipat). Tu su primitomljene prve životinje, počela poljoprivreda i starosjedilački način života, razvijeno pismo, navodnjavanje, novac, metalurgija, primitivna medicina, astronomija i navigacija i taj kotač kojeg spominjemo...

A i iz dalekih dijelova Azije su došle razne stvari, od svinje koja je prvi put primitomljena negdje oko Malezije, baruta i kompasa do bazičnih saznanja geografije, običaja i političkih rješenja u tom dijelu svijeta.

Kinezi i Rimljani su međusobno trgovali mada nije bilo službenog kontakta nikada sli su se po posrednim pričama trgovaca i putnika poznavali.

Ljudi misle da je globlaizam od jučer, globalizam je proces od par tisuća godina ovo je sad samo kulminacije tog procesa.

I u Rimu si mogao jesti peciva od Egipatskog žita, Španjolska ili Grčka vina, sol iz Afrike, Svinje i krave iz germanije, ovce s bliskog istoka...

Dakle zaključak je ako u pješćanik staviš 2-3 civilizacije one će se tu i tamo pokušati istjrebiti ali će se natjecati, trgovati i napredovati dok će neka tamo zabačena napredovati sporije i nestati kad se sretne s drugim naprednijim civilzacijama.

Pa crtali jesu, imali su prikaze koji prikazuju priče, obično neke ratne, ali nisu znali kako zapisivati točne riječi i rečenice, npr. recept za nešto.

Mislim da su to prvi napravili Egipćani i Kinezi, s tim da su se egipatski hijeroglifi malo pomalo se razvili u zapisivanje glasova odnosno alfabet, dok kineski hijeroglifi do danas imaju jedan znak za svaku riječ.

Razlog zaostajanje Amerike su prije svega geografski.
Amerika je dosta manja od Euroazije i Afrike, više ljudi i veća površina, lakša komunikacija ujedno i lakša razmjena ideja i otkrića.
Uz to Stari svijet je imao i još neke prednosti poput plodnih nizina u velike rijeke u pogodnim klimatskim uvjetima gdje su nastale velike civlizacije.
Amerika je izdužena u pravcu sjever-jug što je još više otežavalo komunikacije.

Pa evo to možemo zamisliti, kako bi se na primjer Europa razvijala da je bila izolirani kontinent poput južne Amerike. Kada bi izumili ovo sve što je došlo iz Azije, vjerojatno onda kad i Inke.

Čak i da bi se matematika i pismo razvili treba ti kotač.

Bez kotača nema trgovine na daljinu, a bez trgovine nema zapisivanja hrpe narudžbi (nećeš ih sigurno pamtiti na dugom putu), zapisivanja dugova, zarade, cijena itd.

Geometrija se razvila prva u Egiptu jer bi im svake godine Nil nakon poplava izbrisao granice između placeva zemlje, oni su i za Pitagorin poučak znali i PI na 6 decimala u vremenu kada u Bibliji Jahve naređuje da mu se napravi okrugli kotao polumjera 1 i opsega 3.

Što se tiče razmjene poljoprivridnih otkrića to je išlo s godina, tipa čovjek donese sjeme na jednu lokaciju, onda netko drugi na sljedeću, za nekoliko desetljeća-stoljeća eto ti tipa nekog voća ili otkrića iz Kine u Europi, pogotovo su taj proces ubrzavali trgovci.
S druge strane pismo se razvilo na dvije lokacije potpuno odvojeno u Kini i Mezopotamiji.

Sve činjenice podržavaju globalizaciju, tako da je moram pozdraviti i kao inicijativu danas. Osim ovog dijela sa imigrantima.

Ako netko zna, kako su se zemlje starog svijeta odnosile prema ilegalnim imigrantima?

Istina, ove prve civilizacije i gradovi EuroazijeAfrike su se razvile u dolinama velikih rijeka Mezopotamija, Nil, Ind, Jangce. Oni su ujedno prvi prepravljali i naučili mijenjati krajolik, kroz kroćenje rijeka, navodnjavanje, prve brodice itd.

Europa je do Grka bila jako primitivna, zaostajala za svijetom.

Recimo u 1500 godina PNE po Europi imaš praktički samo neke divljake, maksimalno nalaziš neke lonce loše kvalitete, zemunice itd.

Jako su se iznenadili nedavno, kada je otkriven ovaj objekt u šumi u Njemačkoj
https://en.wikipedia.org/wiki/Nebra_sky_disk



Vjerojatno je služio za ritualno određivanje datuma počinjanja usjeva.
Kao eto, znali su i mrvu astronomije.

Ukratko Stari svijet imao veću površinu u klimatski pogodnim uvjetima za razvoj civilizacije.
Opet Amerika nije niti toliko zaostajala u prvom tisućljeću, pogotovo u odnosu na Europu.
Ali njih onda zahvaća propast njihovih civilizacija dok se Europa naglo razvija.

Pa čak i za politička rješenja i političke ideje, ne treba ti izravni kontakt.

Jedno kraljevstvo prihvati uređenje od susjednog, zatim slijedeće, i tako lancem.

Glavni izvor plave boje u Europi i Egiptu je bio kamen lapis lazuli iz Afganistana, a da ovi nisu ni znali odakle dolazi. Dok god je nešto bilo korisno, poželjno i moglo se prodati, lako je to išlo iz ruke u ruku.

To jedino ako iz Europe izbaciš tipa Kretu

Ma dobro Grčku a pogotovo ove otoke prema Egiptu koja je praktički Levant ja ne računam u pravu Europu.

Nisu imali princip državljanstva.

Ako si znao jezik, izgledao kao oni i oblačio se kao oni, onda si bio njihov. Ako nisi, onda si uljez i stranac.

Trgovci su bili multilingualni, i oni su se mogli posvuda kretati i vjerujem da ih nitko nije dirao, pogotovo ove iz dalekih krajeva jer je njihov dolazak bila rijetka radost u to vrijeme, pogotovo za bogataše. Internet.

Mislim da su do 10. stoljeća otprilike držali paritet.

Ali zanimljivo je da su i oni krenuli od nule, i došli do skoro istovjetnih otkrića.

To je zato što su ta otkrića sva temeljena na nekom zakonu fizike (svojstva metala, ograničenja drveta, zakoni statike građevina) ili biologije (genetika usjeva i pripitomljavanja životinja), a ti zakoni su posvuda isti.

Npr. oblik piramide je jednostavno najstabilniji geometrijski oblik, dok su bakar i zlato bili raspostranjeni i tamo i ovamo.