HercegBosna.org

Junuz Djipalo

Citat:

Hrvatski interesi

Postoji li rastezljivija fraza od „hrvatskih interesa“? Pristaje svemu: proizvodnji automobila,
gradnji golf igrališta, nestašlucima bračnih parova u spavaćoj sobi, pa i poznavanju stranih
jezika ili cijenama jela u saborskom restoranu, mirovinama nekad razuzdanih umjetnika.

Nekako mislim da je vrijeme da donesemo neke
standarde hrvatskih interesa. Za početak da se odlučimo
je li hrvatski interes (jednina) ili su hrvatski interesi (množina),
uvijek treba počet od detalja, ne valja stvari preskakat.

No nije se uvijek moglo šprdat s hrvatskim interesima, tamo negdje početkom devedesetih
je postalo jasno što su interesi skupine građana Jugoslavije koja je sebe prvo nazivala
Jugoslavenima, a ubrzo nakon toga Srbima, imali su i argumente za svoje interese u vidu
strojnica i pokojeg migića ili malog tenkića, tada, valjda kao rijetko kad u povijesti su Hrvati
znali što im je interes: ne gledanje trave odozdo!

No što kad vuka nema i stado ne osjeti opasnost, odnosno barem ne osjeti jasno na etničkoj
ili državnoj razini. Što su tad hrvatski interesi (?) jer oni bi ipak trebali biti interesi stada
hrvatskog naroda ili stada države Hrvatske.

Ne znam koliko god se potrudim objasniti i odgovoriti i dalje imam osjećaj da nisam
došao do kraja, odgovori su brojni i ne može se reći da nisu točni ali su nekako necjeloviti.

No taj virus zvani hrvatski interesi se počeo širit uspješnije od svinjske gripe, danas i
kumice na Jelačić placu naglas razmišljaju dok vraćaju kusur kupcima sira i vrhnja: Da li su
hrvatski interesi interesi hrvatske države ili hrvatskog naroda?

Kakva je budućnost hrvatskih interesa, te dvije tako lijepe riječi?

No, kad razmislim malo, svatko od nas se zapravo ponekad bori za hrvatske interese, a
ponekad i protiv njih.

Junuz Djipalo

Nažalost nismo svi u istoj poziciji. Za početak, iz koje perspektive promatramo:

1.) Hrvata ukupno;
2.) Hrvata RH;
3.) Hrvata BiH;
4.) Hrvata koje obuhvaća Banovina;
5.) Hrvata koji se nalaze na području koje je bilo pod kontrolom HVO-a u zadnjem ratu;
6.) Hrvata Hercegovine, Završja;
7.) Kombinirano (navesti zašto);

MRSHO

Glasao sam za Hrvate BiH - to je konačni cilj kojeg treba graditi na onome što nam već sad de jure pripada - područja koja su pred Dayton bila pod kontrolom HVO.

Glazbenik

Junuz Djipalo je napisao/la:

Nažalost nismo svi u istoj poziciji. Za početak, iz koje perspektive promatramo:

1.) Hrvata ukupno;
2.) Hrvata RH;
3.) Hrvata BiH;
4.) Hrvata koje obuhvaća Banovina;
5.) Hrvata koji se nalaze na području koje je bilo pod kontrolom HVO-a u zadnjem ratu;
6.) Hrvata Hercegovine, Završja;
7.) Kombinirano (navesti zašto);

Zašto je tema na podforumu Hrvatska, a ne Politika?

1.) Govoreći o perspektivi trebalo bi pojasniti može li se istovremeno imati više perspektiva?
Mislim da je odgovor da.

2.) Koja perspektiva, ako ih je više, treba imati prednost?
Ona koja odražava interes većeg broja Hrvata? Da.

3.) Bi li Hrvati u BiH trebali voditi politiku na temelju svojih interesa, što znači neovisnu o politici RH (premda bi harmoniziranje dviju politika bilo idealno)?
Mislim da je odgovor da. Zato ću glasovati za broj 3.)

4.) Mislim da je za mene najkompliciranije sljedeće pitanje:

Ako 100% Hrvata u BiH ima jedan interes, a vjerojatnost njegova ostvarenja je 10%, a

ako 80% Hrvata u BiH ima drugi interes, a vjerojatnost njegova ostvarenja je 80%,

koliko iznosi prihvatljiva kolateralna šteta tj. koliko se Hrvata smije žrtvovati da bi se postigao cilj koji je dosežan?

Naime, ako neki cilj nije ostvariv, a cijeli je narod njegov talac, on postaje uteg za dalji razvoj naroda.

Ili pojednostavnjeno, ako imam ruku koju je zahvatila gangrena trebam li je amputirati kako bih nastavio sa zdravim životom ili cijeli život trebam posvetiti malo vjerojatnom cilju ozdravljenja gangrenozne ruke?

Ja bih je amputirao, ali nisam siguran da bi se svatko odlučio za takvo rješenje.

MRSHO

Inače, opći interes je "živ organizam". To dokazuje i promjena odnosa i interesa RH prema Hrvatima u BiH.

Sve ovisi u kakvoj se poziciji nalaziš. Mi kad uspostavimo svoju autonomiju (kakvu takvu) na području kojeg smo kontrolirali pri kraju rata krećemo iz nove pozicije, nove odskočne daske jer ni to stanje nije zacementirano. Ako se sa te daske pametno i pravovremeno odrazimo možemo doskočit još za stepenicu više (formirat još pokoju općinu sa našom većinom), a u suprotnom slučaju možemo čak past sa odskočne daske kao npr. Bošnjaci Mostara (na lokalnoj razini)...

Junuz Djipalo

Tema je na PDF "Hrvatska" da imamo što manje padobranaca sa politike, posebno nehrvata koje ovo ne bi trebalo zanimati.

Po potrebi je lako zamoliti modove da prebace na prikladnije mjesto.

Mnoštvo je pitanja gdje se sudara većina Hrvata i manjina Hrvata, posebno u BiH, recimo Buško jezero, Aluminij, jednodnevni izleti.

Naravno da smo uvijek za interese cijelog naroda, ali, kad dođe stani-pani pa moramo birat koju perspektivu odabrat, vjerujem da većina ovdje može prepoznat koja mu je perspektiva najvažnija.

Ideja s amputacijom ruke radi oporavka zdravog tkiva je Mesićeva, pa i Sanaderova, općenito hrvatskih ultradesničara proteklih godina.

Nije mi način kako treba rješavati stvari.

Što se tiče "amputacija" prvo trebamo dokazat da su jedino moguće rješenje, a nakon toga i što je pametno "amputirat" i po kojem kriteriju. Recimo ekonomski je ludost odcaparit Vitez a recimo neotcaparit Tomislavgrad.

Meni se isto čini, da barem za Hrvate BiH, ili iz BiH treba bit dominantna perspektiva Hrvata BiH. A neka me neko demantira.

Zato što smo raspršeni po cijeloj zemlji, i ionako imamo malu brojnost koja daje malu političku snagu za dostizanje političkih ciljeva, ako smo podijeljeni na one iz RS i Federacije, na one iz Bosne ili Hercegovine, na one koji su pro BiH ili za BiH, usitnimo snagu toliko da nismo u stanju ni člana predsjedništva izabrat nego nam ga drugi biraju, iako da smo homogeni to ne bi mogli.

A sad bih da vidimo što konkretno jest hrvatski interes (nadalje Hrvata BiH)?

Glazbenik

MRSHO je napisao/la:

Inače, opći interes je "živ organizam". To dokazuje i promjena odnosa i interesa RH prema Hrvatima u BiH.

Sve ovisi u kakvoj se poziciji nalaziš. Mi kad uspostavimo svoju autonomiju (kakvu takvu) na području kojeg smo kontrolirali pri kraju rata krećemo iz nove pozicije, nove odskočne daske jer ni to stanje nije zacementirano. Ako se sa te daske pametno i pravovremeno odrazimo možemo doskočit još za stepenicu više (formirat još pokoju općinu sa našom većinom), a u suprotnom slučaju možemo čak past sa odskočne daske kao npr. Bošnjaci Mostara (na lokalnoj razini)...

Odlično formulirano.

Glazbenik

Junuz Djipalo je napisao/la:

Tema je na PDF "Hrvatska" da imamo što manje padobranaca sa politike, posebno nehrvata koje ovo ne bi trebalo zanimati.

Dobar argument.

Junuz Djipalo je napisao/la:

Po potrebi je lako zamoliti modove da prebace na prikladnije mjesto.

Mnoštvo je pitanja gdje se sudara većina Hrvata i manjina Hrvata, posebno u BiH, recimo Buško jezero, Aluminij, jednodnevni izleti.

Točno. Nema sumnje.

Junuz Djipalo je napisao/la:

Naravno da smo uvijek za interese cijelog naroda, ali, kad dođe stani-pani pa moramo birat koju perspektivu odabrat, vjerujem da većina ovdje može prepoznat koja mu je perspektiva najvažnija.

Ideja s amputacijom ruke radi oporavka zdravog tkiva je Mesićeva, pa i Sanaderova, općenito hrvatskih ultradesničara proteklih godina.

Nije mi način kako treba rješavati stvari.

Što se tiče "amputacija" prvo trebamo dokazat da su jedino moguće rješenje, a nakon toga i što je pametno "amputirat" i po kojem kriteriju. Recimo ekonomski je ludost odcaparit Vitez a recimo neotcaparit Tomislavgrad.

Mesić nije ultradesničar. No, s amputacijom dolazimo već do prve točke razilaženja.

U svakom slučaju, slažem se da je amputacija krajnja mjera i nepoželjna, ako ju je moguće izbjeći. No, na ovo pitanje ćemo se vjerojatno još vraćati.

Junuz Djipalo je napisao/la:

Meni se isto čini, da barem za Hrvate BiH, ili iz BiH treba bit dominantna perspektiva Hrvata BiH. A neka me neko demantira.

Oko toga se sva trojica slažemo.

Junuz Djipalo je napisao/la:

Zato što smo raspršeni po cijeloj zemlji, i ionako imamo malu brojnost koja daje malu političku snagu za dostizanje političkih ciljeva, ako smo podijeljeni na one iz RS i Federacije, na one iz Bosne ili Hercegovine, na one koji su pro BiH ili za BiH, usitnimo snagu toliko da nismo u stanju ni člana predsjedništva izabrat nego nam ga drugi biraju, iako da smo homogeni to ne bi mogli.

A sad bih da vidimo što konkretno jest hrvatski interes (nadalje Hrvata BiH)?

Mislim da bi trebalo dotaknuti pitanje pitanje konstitutivnosti Hrvata na cijelom teritoriju BiH. Nas trojica se možemo, vjerojatno, složiti da bi trebalo zadržati konstitutivnost na cijelom teritoriju, budući da smo se odlučili za opciju 3.)

No, po potrebi ja mogu kao advocatus diaboli, iznijeti argumente za redukciju konstitutivnosti. No, toga se bolje dotaknuti kasnije.

Za sada, na tragu odluke da nas zanima interes svih Hrvata u BiH, ja bih postavio pitanje kakav obrazovni sustav na hrvatskom jeziku HNS treba tražiti i što je prioritet - jedan sustav za cijelu BiH ili samo neovisan hrvatski sustav na području Federacije BiH, budući da je MRSHO spomenuo autonomiju kao odskočnu dasku za dalje.

Ako mislite da je važnije prvo dogovoriti se o izbornoj reformi, slobodno preusmjerite raspravu.

Junuz Djipalo

@MRSHO

Hm, koliko Hrvata BiH danas živi u području koje je bilo pod HVO kontrolom?

Koliki broj Hrvata u postocima od ukupnog broja obuhvaćamo ovim?

Oni hrvatski političari koji su izvan su uglavnom indiferentni prema takvom razvoju situacije jer time za sebe ništa posebno ne rješavaju, dapače sad koliko-toliko imaju utjecaja na politiku u Hrvata BiH, kada bi nastala takva jedinica u smislu entiteta mogli bi djelovat jedino kroz bošnjačke stranke a u tim za Hrvate nema mjesta, kad im ne trebaju. Dakle, automatski svi političari Hrvati ili oni koji imaju koristi od sadašnje situacije su protiv, a time se slabi cjelokupna pozicija Hrvata u BiH i svađamo se međusobno, umjesto da djelujemo zajednički.

Kad tome dodamo teritorijalnu nepovezanost te nemogućnost lakog razgraničenja, posebno u Mostaru i Vitezu, dva glavna grada u tom entitetu, jasno je zašto ga dosad nismo uspjeli napravit.

Ovako nešto ima smisla samo ako je riječ o kantonima u istom entitetu i/ili izbornoj jedinicu, tad ni razgraničenje nije problem (bar ne veliki), a ako Hrvati imaju utjecaj na entitet Federacije tad se imaju gdje uvalit i oni političari koji bi ostali bez pozicija, kao razni Topići ili Jeleči, Zubaci.

Kako bi izbjegli prozivanja Posavine, što je maksimum što se može za Posavinu trenutno napravit?

Je li nešto nedostaje ovom rezoniranju osim nenavijanja?

Glazbenik

Je li ovo osvrt na post na koji je napisao MRSHO? Više nas je na temi, pa treba naznačiti.

Junuz Djipalo je napisao/la:

Ovako nešto ima smisla samo ako je riječ o kantonima u istom entitetu i/ili izbornoj jedinicu, tad ni razgraničenje nije problem (bar ne veliki), a ako Hrvati imaju utjecaj na entitet Federacije tad se imaju gdje uvalit i oni političari koji bi ostali bez pozicija, kao razni Topići ili Jeleči.

Je li nešto nedostaje ovom rezoniranju osim nenavijanja?

Jeleč je i u vrijeme kad su predstavnici većine Hrvata bili zastupljeni na razini Federacije bio percipiran kao pijun u rukama Bošnjaka.

Nerealno je očekivati da će se Jeleča moći uhljebiti u hrvatskoj kvoti, jer on ima ideološke primjedbe na volju većine Hrvata u Federaciji, a prigovor na majorizaciju je upravo taj da se predstavnicima većine Hrvata uskraćuje sudjelovanje u vlasti na razini F BIH.

Dakle i da se majorizacija razriješi povoljno, nevjerojatno je očekivati da bi mu legitimni predstavnici Hrvata tko god bili, dali mjesto kad on njih kritizira upravo zbog onoga što jesu (zastupnici etnopolitičkog koncepta), začinjeno uobičajenim podmetanjima tipičnima za politikantstvo.

Junuz Djipalo

Ostalo je jasno. Ostaje ovo.

Glazbenik je napisao/la:

Mislim da bi trebalo dotaknuti pitanje pitanje konstitutivnosti Hrvata na cijelom teritoriju BiH. Nas trojica se možemo, vjerojatno, složiti da bi trebalo zadržati konstitutivnost na cijelom teritoriju, budući da smo se odlučili za opciju 3.)

No, po potrebi ja mogu kao advocatus diaboli, iznijeti argumente za redukciju konstitutivnosti. No, toga se bolje dotaknuti kasnije.

Za sada, na tragu odluke da nas zanima interes svih Hrvata u BiH, ja bih postavio pitanje kakav obrazovni sustav na hrvatskom jeziku HNS treba tražiti i što je prioritet - jedan sustav za cijelu BiH ili samo neovisan hrvatski sustav na području Federacije BiH, budući da je MRSHO spomenuo autonomiju kao odskočnu dasku za dalje.

Ako mislite da je važnije prvo dogovoriti se o izbornoj reformi, slobodno preusmjerite raspravu.

Izborna reforma je manje-više jasna, izborne jedinice koje omogućavaju izbor legitimnih Hrvata. Lider je odavno riješio taj problem, težinski je podijelio glasove za Hrvate po područjima, recimo u TK glasovi za Hrvate vrijede 2 dok u ZHŽ vrijede 10 itd.

Školski program bi trebao bit jednak u svim školama na hrvatskom jeziku, u cijeloj BiH, mislim da i tu imamo konsenzus.

Dakle, prva dva hrvatska interesa već imamo.

1.) Promjena izbornih pravila kako bi se legitimni Hrvati birali;

2.) Jedan hrvatski program u cijeloj BiH;

Konstitutivnost? Koliko nam je ta riječ doista bitna kad su je svi isprostituirali?

MRSHO

Junuz Djipalo je napisao/la:

Hm, koliko Hrvata BiH danas živi u području koje je bilo pod HVO kontrolom?

Kako bi izbjegli prozivanja Posavine, što je maksimum što se može za Posavinu trenutno napravit?

Mislim da od današnjeg okvirnog broja BH Hrvata na tom području živi nešto više od 80% svih.

Što se tiče Posavine, aktivno sudjelovat sa vlastima Srpske, pokazat Posavcima da hrvatski politički vrh pokušava naći kompromis za područje Posavine unutar RS,

a na Posavcima je da oni privatnim zalaganjem također pokažu da imaju interes za svoja mjesta. Do sad se baš i nisu izkazali...

Znači opći interes koji bi Posavinu uvijek držao na nekom posebnom mjestu, pa makar ona ostala u RS. Recimo nazvati je: "područje od posebne (entitetske) skrbi".

Junuz Djipalo

Glazbenik je napisao/la:

Jeleč je i u vrijeme kad su predstavnici većine Hrvata bili zastupljeni na razini Federacije bio percipiran kao pijun u rukama Bošnjaka.

Nerealno je očekivati da će se Jeleča moći uhljebiti u hrvatskoj kvoti, jer on ima ideološke primjedbe na volju većine Hrvata u Federaciji, a prigovor na majorizaciju je upravo taj da se predstavnicima većine Hrvata uskraćuje sudjelovanje u vlasti na razini F BIH.

Dakle i da se majorizacija razriješi povoljno, nevjerojatno je očekivati da bi mu legitimni predstavnici Hrvata tko god bili, dali mjesto kad on njih kritizira upravo zbog onoga što jesu (zastupnici etnopolitičkog koncepta), začinjeno uobičajenim podmetanjima tipičnima za politikantstvo.

Dakle, zaključak je da već ako se izbori izborna jedinica ti ljudi postaju višak, i Hrvatima i Bošnjacima.

Samim tim neprijatelji promjene sadašnjeg stanja.

Hrvatski interes u ovom slučaju je neutralizirat ih, a kako kad ih ne obuhvaća etnoteritorijalni koncept?

A oni čine smokvin list kojim se onemogućava ravnopravnost Hrvata i nastavlja loša pozicija.

Jedino dogovorom s Bošnjacima mislim?

Je li hrvatski interes neka vrsta dogovora s Bošnjacima?

Glazbenik

Junuz Djipalo je napisao/la:

Izborna reforma je manje-više jasna, izborne jedinice koje omogućavaju izbor legitimnih Hrvata. Lider je odavno riješio taj problem, težinski je podijelio glasove za Hrvate po područjima, recimo u TK glasovi za Hrvate vrijede 2 dok u ZHŽ vrijede 10 itd.

Školski program bi trebao bit jednak u svim školama na hrvatskom jeziku, u cijeloj BiH, mislim da i tu imamo konsenzus.

Dakle, prva dva hrvatska interesa već imamo.

1.) Promjena izbornih pravila kako bi se legitimni Hrvati birali;

2.) Jedan hrvatski program u cijeloj BiH;

Konstitutivnost? Koliko nam je ta riječ doista bitno kad su je svi isprostituirali?

Imamo interese, ali ima li HNS definiran način kako ih provesti?

Neću ulaziti u pitanje promjene izbornih pravila, ali ako je u Federaciji BiH obrazovanje u nadležnosti županija, a u RS-u pod njihovim Ministarstvom prosvjete i kulture: http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpk/Pages/default.aspx,
hoće li HNS tražiti fuziju svih hrvatskih županijskih ministarstava u jedno te preuzimanje nadležnosti nad programima na hrvatskom jeziku i u npr. Tuzlanskom kantonu te Kantonu Sarajevo?

Hoće li se zahtjev za jurisdikcijom nad programima na hravtskom jeziku postaviti i RS i tražiti prijenos nadležnosti?

Koji je povoljan trenutak za otvaranje pitanja prema RS-u - danas ili nakon reforme izbornog zakona?

Ima li HNS stav o tim stvarima? Ja ga nisam pronašao na: http://hnsbih.org/

Konstitutivnost na cijelom teritoriju znači ćirilicu na Širokom Brijegu, srpske simbole u Grudama, bošnjačke simbole u Domaljevcu-Šamcu, ali i pravo na javno finaciranje hrvatskog obrazovanja u Banjoj Luci, Derventi (Modranu), Sarajevu, Tuzli, Lukavac (D. Bistarcu), Maglaju (Mladoševici) itd..

Junuz Djipalo

MRSHO je napisao/la:

Mislim da od današnjeg okvirnog broja BH Hrvata na tom području živi nešto više od 80% svih.

Što se tiče Posavine, aktivno sudjelovat sa vlastima Srpske, pokazat Posavcima da hrvatski politički vrh pokušava naći kompromis za područje Posavine unutar RS,

a na Posavcima je da oni privatnim zalaganjem također pokažu da imaju interes za svoja mjesta. Do sad se baš i nisu izkazali...

Znači opći interes koji bi Posavinu uvijek držao na nekom posebnom mjestu, pa makar ona ostala u RS. Recimo nazvati je: "područje od posebne (entitetske) skrbi".

Trebali bi precizan podatak, dokaziv, valjda će neko od statističara bacit oko na temu.

Što se Posavine, i općenito RS tiče, stranke HNS-a su drastično podbacile. Što će reći da trenutno treba računat i na protivnike etnoteritorijalnog koncepta i kod Hrvata RS, dakle pridodajemo ih ovoj oportunističkoj ekipi iz Sarajeva i još pokojeg mjesta, kao i političarima koji su trenutno na pozicijama a nisu iz zamišljenog područja. Nije velika ta ekipa toliko ali je glasna i dovoljno jaka da blokira određene aktivnosti.

Kako njih neutralizirati kad nastankom hrvatskog entiteta gube i zadnju nadu da će bit svoji na svom?

Dogovorom sa Srbima o posebnom statusu tih područja, gdje bi vlasti RS-a pokazale ozbiljnu volju da se kuće obnove a i pokoju školu na hrvatskom otvorit. Ne vjerujem da će se ljudi vraćat i time ugrozit ijedan dio RS što bi bio argument njihovim velikosrbima. Mislim da je to trenutno maksimum za Posavinu.

Dakle hrvatski interes je ne sukobljavati se sa Srbima i bespotrebno dizat tenzije upravo radi Hrvata u RS.

Glazbenik

Junuz Djipalo je napisao/la:

Glazbenik je napisao/la:

Jeleč je i u vrijeme kad su predstavnici većine Hrvata bili zastupljeni na razini Federacije bio percipiran kao pijun u rukama Bošnjaka.

Nerealno je očekivati da će se Jeleča moći uhljebiti u hrvatskoj kvoti, jer on ima ideološke primjedbe na volju većine Hrvata u Federaciji, a prigovor na majorizaciju je upravo taj da se predstavnicima većine Hrvata uskraćuje sudjelovanje u vlasti na razini F BIH.

Dakle i da se majorizacija razriješi povoljno, nevjerojatno je očekivati da bi mu legitimni predstavnici Hrvata tko god bili, dali mjesto kad on njih kritizira upravo zbog onoga što jesu (zastupnici etnopolitičkog koncepta), začinjeno uobičajenim podmetanjima tipičnima za politikantstvo.

Dakle, zaključak je da već ako se izbori izborna jedinica ti ljudi postaju višak, i Hrvatima i Bošnjacima.

Samim tim neprijatelji promjene sadašnjeg stanja.

Hrvatski interes u ovom slučaju je neutralizirat ih, a kako kad ih ne obuhvaća etnoteritorijalni koncept?

A oni čine smokvin list kojim se onemogućava ravnopravnost Hrvata i nastavlja loša pozicija.

Jedino dogovorom s Bošnjacima mislim?

Je li hrvatski interes neka vrsta dogovora s Bošnjacima?

Problem je što recimo 80% Hrvata glasa za etnopolitički (!) koncept, što nije isto s etnoteritorijalnim konceptom, ali je i takvo neprihvatljivo "višku".
Kako pomiriti 80% i 20% koji su za "građanski" koncept? Otvoreno pitanje.

Dio Hrvata koji bi ostali izvan etnoteritorijalne jedinice ipak glasa za etnopolitički koncept. Mogu potkrijepiti brojkama.

Po mom mišljenju hrvatski interes jest postići dogovor s Bošnjacima. U to ne sumnjam.

No, kojim sredstvima? Pod koju cijenu?

Što ako među Bošnjacima nema partnera voljnog za dogovor jer F BiH doživljavaju kao svoj entitet?

Što u tom slučaju?

Junuz Djipalo

Glazbenik je napisao/la:

Imamo interese, ali ima li HNS definiran način kako ih provesti?

Neću ulaziti u pitanje promjene izbornih pravila, ali ako je u Federaciji BiH obrazovanje u nadležnosti županija, a u RS-u pod njihovim Ministarstvom prosvjete i kulture: http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpk/Pages/default.aspx,
hoće li HNS tražiti fuziju svih hrvatskih županijskih ministarstava u jedno te preuzimanje nadležnosti nad programima na hrvatskom jeziku i u npr. Tuzlanskom kantonu te Kantonu Sarajevo?

Hoće li se zahtjev za jurisdikcijom nad programima na hravtskom jeziku postaviti i RS i tražiti prijenos nadležnosti?

Koji je povoljan trenutak za otvaranje pitanja prema RS-u - danas ili nakon reforme izbornog zakona?

Ima li HNS stav o tim stvarima? Ja ga nisam pronašao na: http://hnsbih.org/

Konstitutivnost na cijelom teritoriju znači ćirilicu na Širokom Brijegu, srpske simbole u Grudama, bošnjačke simbole u Domaljevcu-Šamcu, ali i pravo na javno finaciranje hrvatskog obrazovanja u Banjoj Luci, Derventi (Modranu), Sarajevu, Tuzli, Lukavac (D. Bistarcu), Maglaju (Mladoševici) itd..

Dobro uočeno.

Dakle hrvatski interes je podizanje nadležnosti obrazovanja na državnu razinu. I ćirilica u Širokom, koliko god to teško padalo.

BBC

De Džunuze. Sitruacija je dovoljno komplicirana i bez tvojih gluposti.

Glazbenik

Junuz Djipalo je napisao/la:

Dobro uočeno.

Dakle hrvatski interes je podizanje nadležnosti obrazovanja na državnu razinu. I ćirilica u Širokom, koliko god to teško padalo.

Na državnoj razini ne bi smjelo postojati jedno ministarstvo, jer se može ponoviti situacija kao u F BiH.

Optimalan bi bio belgijski model, gdje postoje kulturne zajednice nadležne za obrazovanje => http://en.wikipedia.org/wiki/Government_of_the_French_Community.

Zašto o pitanju obrazovanja nema niti riječi u rezoluciji HNS-a? Bar su mogli poentirati na situaciji u TK i KS.

Možda je službeni stav da nam više odgovaraju županijska ministarstva obrazovanja u 3 hrvatske i 2 mješovite županije te autonomija za Žepče i Usoru, a da su i RS i bošnjački kantoni pretvrd orah?

MRSHO

A spuštanje autonomije školstva na lokalnu razinu, kao što je to primjer u ZDK odnosno Usori i Žepču?

No, s obzirom da na području RS nemamo svojih općina to bi pitanje trebalo uredit kroz neku kulturnu autonomiju, ipak smo konstitutivan narod i u tom enititetu i na to imamo pravo.

Junuz Djipalo

@Glazbenik

Vjerujem da je tako. Defanzivan stav koji dovodi do toga da se govori o 'segregaciji' a ne o skolama na hrvatskom u Zenici ili Travniku. To treba promijeniti.

Stvaranje jedinstvenog tijela na razini BiH, pa makar to bio odbor HNS-a, se cini kao bolje rjesenje. Ovo kao i cirilica, daje signal ljudima da se neko o njima brine, cak i ako nisu obuhvaceni etnoter. politikom.

Da li je hrvatski interes ostanak pucanstva na teritorijima koje nije drzao HVO?

Ako odu s tih podrucja obicno odsele negdje dalje a ne unutar BiH. Je li to korisno ili stetno?

MRSHO

Junuz Djipalo je napisao/la:

Ovo kao i cirilica, daje signal ljudima da se neko o njima brine, cak i ako nisu obuhvaceni etnoter. politikom.

To je to! Da se poslje Daytona uspostavila poveznica između RS-FBiH Hrvata, Posavci (i ostali Hrvati izvan FBiH) nebi imali osjećaj da su prodani a njihova područja prepuštena Srpskoj.

U novom preustroju ne smije se ponovit ta greška. Preko vrhovnog tijela svih Hrvata BiH (hipotet. HNS) treba ljude koji ostanu "out" vezati na našu Federalnu jedinicu, gospodarski, simbolički, emocionalno, kulturno... Srednjoškolcima omogućit studij u Orašju, Mostaru, Vitezu, financirati lokalne projekte, na potencialnom TV kanalu svakodnevno obuhvaćat i Hrvate van Federalne jedinice itd.

Možda čak osigurat recimo 5 mjesta u Saboru te Federalne jedinice za "out" Hrvate.

Junuz Djipalo je napisao/la:

Da li je hrvatski interes ostanak pucanstva na teritorijima koje nije drzao HVO?

Što se mene tiče jest. Inače će se još godinama prodavat priča o Karađić-Boban sporazumima i ostalim glupostima o prodaji i izdaji.

Gdje je volja podupirat maksimalno, kao što sam naveo u prvom odg.

Zadar1993

Moj glas opciji pod brojem 1. ove ankete , gdjegod Hrvati bili njihovi interesi su mi bitni .

Junuz Djipalo

Uzgred, cini se da smo prerano poceli gledat iz perspektive Hrvata BiH, gotovo je izjednacena sa svehrvatskom.

Interesantno je da niko Banovinu nije kliknuo.

MRSHO

Junuz Djipalo je napisao/la:

Interesantno je da niko Banovinu nije kliknuo.

Toliko o sarajevskoj tezi da je aneksija HB Republici Hrvatskoj (tj. Banovina) bila konačni cilj.

HercegBosna.org

Hrvatski interesi, što su?

Online