Zanima me štogod o prezimenu Pavković. Po nekim glasinama vuku korijene iz Crne Gore... U kakvoj su relaciji Pavkovići iz Hercegovine s onima iz Hrvatske (zaleđe Mosora, Otočac, Kordun, Žumberak)?

Zanimaju me informacije o prezimenu Mandura, iz okolice Žepča, općina Maglaj. Od kuda dolaze na te prostore? Mi smo u Slavoniji, ali djed je od tamo. Veliko hvala i lijepi pozdrav :))

Poštovanje

E ovako imam 18 godina i živim u Hrvatskoj a svi znamo zašto ;)
Inače sam iz Konjica, odnosno otac mi je iz Kostajnice a majka iz Ćelebića i prezivam se Stojanović pa me zanima vise o mom prezimenu i mjesto odakle sam ja jer ne zelim da moja djeca zaborave odakle sam ja stvarno, dosta gledam po internetu i dosta znam sa ocem isto pričam o tom ali ne volim s njim pričati o tom jer vidim kako tesko o tom razgovara, pa sam mislio ako neko zna nešto vise o mom prezimenu da mi odgovori

Hvala

Porijeklo kostajničkih Stojanovića je malo komplicirano, pa ću pokušati dati što jasnije objašnjenje.

Prvi poznati predak Stojanovića je Stojan Sipić koji se javlja 1743. godine na biskupskom popisu katolika Bosne Srebrene. Selo Kostajnica je na tom popisu zapisano zajedno s obližnjim selom Bukovice, ali iz kasnijih podataka je jasno da ovaj Stojan živi u Kostajnici. 1768. godine, biskupski popis u selu Kostajnica(ovaj put popisano samo) bilježi Ivana Sipića. On je vjerojatno sin Stojana, jer se čini da bi 25 godina bilo premalo da mu bude unuk.

Jedan od sinova ovog Stojana se već oko 1750. bilježi pod prezimenom Stojanović.

S druge strane, 1827. godine, matice krštenih bilježe Juru Sipića i navode da mu je drugo prezime Buzuk. Kasnije se staro prezime Sipić gubi a ostaje samo Buzuk.

Dakle, Buzuci i Stojanovići su ogranci i potomci Sipića. Prezime Sipić je nestalo krajem XIX stoljeća, ali to je bio dugotrajan proces. Stojanovići su se dosta dugo pisali s dvostrukim prezimenom Sipić-Stojanović, ali čak i Buzuk-Stojanović(jer su i svi Buzuci naravno potomci Stojana Sipića).

O daljoj starini Sipića je teško govoriti. Iako je u Kreševu čitavo vrijeme turske vlasti postojao samostan koji posjeduje bogat arhiv, kreševske matice(a Kostajnica je bila dio stare župe Kreševo) postoje samo od oko 1750. godine. Može se jedino primjetiti da 1743. godine u čitavoj Bosni nema nigdje drugdje prezimena Sipić osim u Kostajnici, pa očito u to vrijeme nisu mogli biti skorašnji doseljenici.

Mandure i Mandurići na prostoru žepačko-maglajsko-zavidovićkog kraja su jedan rod. Doselili su iz okolice Posušja u drugoj polovici XVIII ili prvoj polovici XIX stoljeća. Došli su najprije u selo Papratnicu kod Žepča, a onda u nekom trenutku prešli u Matinu. Tako se recimo 1879. godine bilježe Ante i Stjepan Mandurić iz Papratnice koji su dali novac za izgradnju crkve u Žepču.

Najstariji poznati član ovog roda je Petar Mandurić koji je 1743. zabilježen u selu Čitluk(ne grad Čitluk kod Mostara) kod Posušja.

Ljudi s prezimenom Pavkovkić nisu svi istog porijekla. Hercegovačkim Pavkovićima je matica u Mostarskom Blatu. U selima Dobrkovići i Pribinovići(općina Široki u oba slučaja) se spominju 1743. godine. Pravoslavnim Pavkovićima u Lici je matica selo Osredci kod Srba, ali ne znam kakvog su porijekla. Postoje opširni popisi stanovništva Like iz 1702. i 1709. godine, ali Osredci su bili pod Turcima do 1791. Samo prezime se ne pojavljuje u ostatku Like 1702. i 1709. pa su vjerojatno ili zatečeni od strane Austrije u Osredcima, ili su oko 1791. naseljeni iz Bosne.

Za Pavkoviće u Trogirskoj Zagori ne znam porijeklo.

Pozdrav,

zanima me što znate o porijeklu prezimena Boro iz Popova ( prije je već forumaš bor11 pitao za Bore, ali nije precizirao od kud )

Unaprijed hvala

Sa obzirom da se rimuje sa zadnjm upitom, a baš me i interesira - imaš li podatke za prezime Moro (općina Stolac)?

Radilo se upravo o tim Borama. Bore su u Čavšu dosta dugo, najmanje od druge polovice XVIII stoljeća. 1792. se u Čavšu bilježi domaćinstvo Josipa Borića s 11 članova. Ovaj popis(stavio sam ga gore) je općenito tipičan zato što župnik dodaje nastavak -ić na prezimena koja ga nisu imala. Ovdje se sigurno radi o Borama jer imamo potvrde ovog roda u Čavšu kroz XIX stoljeće.

Ljubo Mićević je oko 1930. među Borama zabilježio tradiciju da su doselili iz Majkova kod Dubrovnika. Tu je i priča o nekom vlastelinu, djevojci koju je htio obljubiti, podvali od strane Bora i bijegu u Hercegovinu, ali ta priča nema neke vrijednosti.

U samim Majkovama nema Bora danas, niti su zabilježeni u povijesnim izvorima. Bora ima u selu Štedrica nešto zapadnije od Majkova, i vjerojatno se tradicija odnosi na taj kraj. Ilija Sindik je oko 1900. istraživao porijeklo stanovništva tog kraja i on navodi da su prema maticama, Bore(prezime se ovdje piše kao Bore a ne Boro) došli 1827. godine. Predak im je došao na ženinstvo, a Sindik bilježi da je došao iz Bistre kod Imotskog. Ja mislim da je ovo tiskarska greška i da se radi o Imotici a ne Imotskom. Imotica je selo par kilometara sjeverno od Štedrice, na samoj granici s BiH. Nisam uspio locirati toponim Bistra, a ni Bore se ne pojavljuju u matičnim knjigama Imotice. Bore se u stvari uopće ne pojavljuju u popisu Dubrovačke Republike iz 1673., pa je čitava ova priča zamršena. U svakom slučaju u Dubrovačko Primorje nisu mogli doći iz Imotskog, jer se 35 godina ranije javljaju u Čavšu, što znači da ako su došli iz Primorja, morali su tamo živjeti mnogo prije 1827.

Haha, lijep ulet.

I oni se prvi put javljaju u verziji s -ić na kraju. Đuro Morić je glava domaćinstva s 6 članova u Poplatu 1792. Dedijer kaže da su More porijeklom od Koraća iz Velje Međe. Koraći su vjerojatno nekad živjeli u Veljoj Međi, jer ih spominje tradicija nekoliko tamošnjih rodova(Bogdani su navodno dobili njihovu zemlju), međutim ih nema u maticama koje počinju još 1711.

Datoteka ispod ove poruke je popis katoličkih domaćinstava u župi Gradac koja pokriva donji dio neumske općine. Popis je napravljen negdje sredinom XVIII stoljeća, najvjerojatnije 1763. godine. Popis se čuva u arhivu župe Gradac, a prvi ga je objavio Vlajko Palavestra u GZM u Sarajevu 1962. Taj popis sadrži neke greške, a osim toga nije u originalnoj već u modernoj ortografiji. Prijepis koji ovdje objavljujem dao mi je rođak, a on ga je dobio od Dr. Domagoja Vidovića koji radi na Odjelu za onomastiku i etimologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Dr. Vidović se inače bavi istraživanjem porijekla rodova iz Makarskog Primorja i šireg kraja s kojim je MP povezano.

Hvala na odgovoru. Zanima me ovaj popis koji spominjete da je 'stavljen gore' ne mogu pronaći. Pomoć.

Pozdrav

Radi se o privitku ove poruke.

post439592.html#p439592

Pavo,
vjerujem da možete pomoći.
U kojem arhivu se može pogledati orginalni mirovni ugovor između Babonića i Gisingovaca iz 1278 godine kojim se regulira jurisdikcija nad određenim područjima tadašnje Slavonije?
U tom dokumentu se spominju mnoge hrvatske plemićke obitelji iz XIII stoljeća.
Postoji li na netu negdje elektronska forma kopije tog ugovora?

Unaprijed zahvalan:-)

Nisam siguran da postoji čitav prijepis, ali Lajos Thalloczy ovdje donosi imena iz tog ugovora.

https://rapidshare.com/files/139259481/Thalloczy.pdf

Cijenjeni gospodine Pavo, imate li kakvih podataka o Tvrtkovićima, Bošnjacima iz Goražda?



Što se može reći o prezimenima bošnjačkim iz Podrinja? Ima li kakvih posebnosti i zanimljivosti?


Hvala.

U oblasti Uskoplja ima puno prezimena Arežina.
U RS-u takodje.
Jedni su Hrvati, drugi Srbi.
Postoji li ikakav podatak o njihovom porijeklu.

G. Pavo, imate li kakvih informacija o podrijetlu Perkovića i Ćalušića- općina Tomislavgrad, župa Vinica?

Hvala Pavo,

Ovo što ste postavili jeste iz tog vremena ali se ne radi konkretno o navedenom ugovoru.
Dobio sam mail od prijatelja da se kompletan ugovor može naći na:

Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije = Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Sv. 6: Listine godina : 1272-1290 = Vol. VI. Diplomata annorum 1272-1290. continens / sabrao i uredio Tadija Smičiklas.
Izdavač : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1908. - VIII + 815 str. ; 26 cm.

Ehh sad, ako neko ima ovo na pdf-u bio bi pun pogodak. Alkarski!!

Kako mnogi tvrde ti zbornici su prava riznica povijesnih podataka.

Mislim da bi to trebalo biti ovo:

Pavo,

Sjećaš se igre iz djetinjstva "vruće-hladno"? :-)))
Na tragu smo!! Vruće!!

No, u ovom tekstu se spominje datum 20. travanj 1278 godine:

",,,Mirom sklopljenim 20. travnja 1278. godine u Dubici, pod pokroviteljstvom kralja Ladislava IV., Gisingovci su bili prisiljeni odustati od neprijateljstva i prijeći preko smrti bana Joakima Pektra. Babonići su smjeli zadržati osvojeni Steničnjak koji je postao njihovo glavno uporište, a Gisingovci su im još ustupili i naselje Petrinju i utvrdu Ozalj te prepustili upravu nad županijama jednim i drugom Psetom, Goricom, Gajem, Drežnikom i Novigradom."

Izvor:http://www.vecernji.hr/vijesti/krvava-cijena-casti-imanja-babonica-roda-gisingovaca-clanak-142750

Pogledaj u zborniku ima li što na datum 20. travanj 1278.?

Hvala puno:-))

Pozdrav Pavo. Ja sam Pandurević iz Bosanskog Šamca. Mi smo Hrvati, ali u Modričkoj općini(samo preko njiva) žive Pandurevići Srbi, a u Odžačkoj općini(samo preko rijeke) žive Pandurevići Hrvati. Čuo sam da nešto Pandurevića ima i u Derventi. Možeš li mi molim te reći odakle smo i jesmo li srpskog porijekla? U zadnjih 10 generacija koliko možemo nabrojati, svi se izjašnjavaju kao Hrvati, ali prezime zaista vuče na istok

Ma ti si bre Srbin katolik. Isto.kao što su Bošnjaci Panduri i Pandurevići Srbi islamske vjeroispovijesti.


Šala na stranu, nije li pandur isto što i policajac?

Nisam još čuo sam muslimane pandureviće. Ma volio bih znati odakle smo, jesmo li možda plave krvi

Mislim da smo konačno ulovili što tražimo.