Mandure i Mandurići na prostoru žepačko-maglajsko-zavidovićkog kraja su jedan rod. Doselili su iz okolice Posušja u drugoj polovici XVIII ili prvoj polovici XIX stoljeća. Došli su najprije u selo Papratnicu kod Žepča, a onda u nekom trenutku prešli u Matinu. Tako se recimo 1879. godine bilježe Ante i Stjepan Mandurić iz Papratnice koji su dali novac za izgradnju crkve u Žepču.

Najstariji poznati član ovog roda je Petar Mandurić koji je 1743. zabilježen u selu Čitluk(ne grad Čitluk kod Mostara) kod Posušja.

Ljudi s prezimenom Pavkovkić nisu svi istog porijekla. Hercegovačkim Pavkovićima je matica u Mostarskom Blatu. U selima Dobrkovići i Pribinovići(općina Široki u oba slučaja) se spominju 1743. godine. Pravoslavnim Pavkovićima u Lici je matica selo Osredci kod Srba, ali ne znam kakvog su porijekla. Postoje opširni popisi stanovništva Like iz 1702. i 1709. godine, ali Osredci su bili pod Turcima do 1791. Samo prezime se ne pojavljuje u ostatku Like 1702. i 1709. pa su vjerojatno ili zatečeni od strane Austrije u Osredcima, ili su oko 1791. naseljeni iz Bosne.

Za Pavkoviće u Trogirskoj Zagori ne znam porijeklo.

Pozdrav,

zanima me što znate o porijeklu prezimena Boro iz Popova ( prije je već forumaš bor11 pitao za Bore, ali nije precizirao od kud )

Unaprijed hvala

Sa obzirom da se rimuje sa zadnjm upitom, a baš me i interesira - imaš li podatke za prezime Moro (općina Stolac)?

Radilo se upravo o tim Borama. Bore su u Čavšu dosta dugo, najmanje od druge polovice XVIII stoljeća. 1792. se u Čavšu bilježi domaćinstvo Josipa Borića s 11 članova. Ovaj popis(stavio sam ga gore) je općenito tipičan zato što župnik dodaje nastavak -ić na prezimena koja ga nisu imala. Ovdje se sigurno radi o Borama jer imamo potvrde ovog roda u Čavšu kroz XIX stoljeće.

Ljubo Mićević je oko 1930. među Borama zabilježio tradiciju da su doselili iz Majkova kod Dubrovnika. Tu je i priča o nekom vlastelinu, djevojci koju je htio obljubiti, podvali od strane Bora i bijegu u Hercegovinu, ali ta priča nema neke vrijednosti.

U samim Majkovama nema Bora danas, niti su zabilježeni u povijesnim izvorima. Bora ima u selu Štedrica nešto zapadnije od Majkova, i vjerojatno se tradicija odnosi na taj kraj. Ilija Sindik je oko 1900. istraživao porijeklo stanovništva tog kraja i on navodi da su prema maticama, Bore(prezime se ovdje piše kao Bore a ne Boro) došli 1827. godine. Predak im je došao na ženinstvo, a Sindik bilježi da je došao iz Bistre kod Imotskog. Ja mislim da je ovo tiskarska greška i da se radi o Imotici a ne Imotskom. Imotica je selo par kilometara sjeverno od Štedrice, na samoj granici s BiH. Nisam uspio locirati toponim Bistra, a ni Bore se ne pojavljuju u matičnim knjigama Imotice. Bore se u stvari uopće ne pojavljuju u popisu Dubrovačke Republike iz 1673., pa je čitava ova priča zamršena. U svakom slučaju u Dubrovačko Primorje nisu mogli doći iz Imotskog, jer se 35 godina ranije javljaju u Čavšu, što znači da ako su došli iz Primorja, morali su tamo živjeti mnogo prije 1827.

Haha, lijep ulet.

I oni se prvi put javljaju u verziji s -ić na kraju. Đuro Morić je glava domaćinstva s 6 članova u Poplatu 1792. Dedijer kaže da su More porijeklom od Koraća iz Velje Međe. Koraći su vjerojatno nekad živjeli u Veljoj Međi, jer ih spominje tradicija nekoliko tamošnjih rodova(Bogdani su navodno dobili njihovu zemlju), međutim ih nema u maticama koje počinju još 1711.

Datoteka ispod ove poruke je popis katoličkih domaćinstava u župi Gradac koja pokriva donji dio neumske općine. Popis je napravljen negdje sredinom XVIII stoljeća, najvjerojatnije 1763. godine. Popis se čuva u arhivu župe Gradac, a prvi ga je objavio Vlajko Palavestra u GZM u Sarajevu 1962. Taj popis sadrži neke greške, a osim toga nije u originalnoj već u modernoj ortografiji. Prijepis koji ovdje objavljujem dao mi je rođak, a on ga je dobio od Dr. Domagoja Vidovića koji radi na Odjelu za onomastiku i etimologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Dr. Vidović se inače bavi istraživanjem porijekla rodova iz Makarskog Primorja i šireg kraja s kojim je MP povezano.

Hvala na odgovoru. Zanima me ovaj popis koji spominjete da je 'stavljen gore' ne mogu pronaći. Pomoć.

Pozdrav

Radi se o privitku ove poruke.

post439592.html#p439592

Pavo,
vjerujem da možete pomoći.
U kojem arhivu se može pogledati orginalni mirovni ugovor između Babonića i Gisingovaca iz 1278 godine kojim se regulira jurisdikcija nad određenim područjima tadašnje Slavonije?
U tom dokumentu se spominju mnoge hrvatske plemićke obitelji iz XIII stoljeća.
Postoji li na netu negdje elektronska forma kopije tog ugovora?

Unaprijed zahvalan:-)

Nisam siguran da postoji čitav prijepis, ali Lajos Thalloczy ovdje donosi imena iz tog ugovora.

https://rapidshare.com/files/139259481/Thalloczy.pdf

Cijenjeni gospodine Pavo, imate li kakvih podataka o Tvrtkovićima, Bošnjacima iz Goražda?



Što se može reći o prezimenima bošnjačkim iz Podrinja? Ima li kakvih posebnosti i zanimljivosti?


Hvala.

U oblasti Uskoplja ima puno prezimena Arežina.
U RS-u takodje.
Jedni su Hrvati, drugi Srbi.
Postoji li ikakav podatak o njihovom porijeklu.

G. Pavo, imate li kakvih informacija o podrijetlu Perkovića i Ćalušića- općina Tomislavgrad, župa Vinica?

Hvala Pavo,

Ovo što ste postavili jeste iz tog vremena ali se ne radi konkretno o navedenom ugovoru.
Dobio sam mail od prijatelja da se kompletan ugovor može naći na:

Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije = Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Sv. 6: Listine godina : 1272-1290 = Vol. VI. Diplomata annorum 1272-1290. continens / sabrao i uredio Tadija Smičiklas.
Izdavač : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1908. - VIII + 815 str. ; 26 cm.

Ehh sad, ako neko ima ovo na pdf-u bio bi pun pogodak. Alkarski!!

Kako mnogi tvrde ti zbornici su prava riznica povijesnih podataka.

Mislim da bi to trebalo biti ovo:

Pavo,

Sjećaš se igre iz djetinjstva "vruće-hladno"? :-)))
Na tragu smo!! Vruće!!

No, u ovom tekstu se spominje datum 20. travanj 1278 godine:

",,,Mirom sklopljenim 20. travnja 1278. godine u Dubici, pod pokroviteljstvom kralja Ladislava IV., Gisingovci su bili prisiljeni odustati od neprijateljstva i prijeći preko smrti bana Joakima Pektra. Babonići su smjeli zadržati osvojeni Steničnjak koji je postao njihovo glavno uporište, a Gisingovci su im još ustupili i naselje Petrinju i utvrdu Ozalj te prepustili upravu nad županijama jednim i drugom Psetom, Goricom, Gajem, Drežnikom i Novigradom."

Izvor:http://www.vecernji.hr/vijesti/krvava-cijena-casti-imanja-babonica-roda-gisingovaca-clanak-142750

Pogledaj u zborniku ima li što na datum 20. travanj 1278.?

Hvala puno:-))

Pozdrav Pavo. Ja sam Pandurević iz Bosanskog Šamca. Mi smo Hrvati, ali u Modričkoj općini(samo preko njiva) žive Pandurevići Srbi, a u Odžačkoj općini(samo preko rijeke) žive Pandurevići Hrvati. Čuo sam da nešto Pandurevića ima i u Derventi. Možeš li mi molim te reći odakle smo i jesmo li srpskog porijekla? U zadnjih 10 generacija koliko možemo nabrojati, svi se izjašnjavaju kao Hrvati, ali prezime zaista vuče na istok

Ma ti si bre Srbin katolik. Isto.kao što su Bošnjaci Panduri i Pandurevići Srbi islamske vjeroispovijesti.


Šala na stranu, nije li pandur isto što i policajac?

Nisam još čuo sam muslimane pandureviće. Ma volio bih znati odakle smo, jesmo li možda plave krvi

Mislim da smo konačno ulovili što tražimo.

Pozdrav!
Htio bih se također malo nadovezati na rod Grbac iz Gorskog Kotara, odnosno sela Zamost. Naime baka sa mamine strane mi je rodom iz Zamosta kod Broda na Kupi. I kada sam malo istraživao porijeklo Grbaca, dobio sam informaciju od njenog brata, da se predak Grbaca u Zamostu, doselio od jednog zaselka kod Rijeke. Vrag mi nije dao mira pa sam gledao stare Austro-Ugarske karte jer se na njima nalazi mnogo toponima. Uglavnom pronašao sam zaselak koji nosi ime Grbci kod Rijeke. Da li je predak Grbaca stvarno došao od tamo u Zamost, trebalo bi potvrditi daljnjim istraživanjem.

Također sam na jednom forumu pročitao da se jedan Grbac naselio prije mnogo godina (čitaj par stoljeća), odnosno da je došao negdje iz Istre. Te da je po njemu gdje se naselio to mjesto dobilo naziv Grbci. (danas kvart u Rijeci)


Evo i što kaže Mr. Vitomir Grbac, jedan od najdosljednijih živućih kastavskih Titovih antifašista kaže

Grbci su bili Ćići

»Prezime Grbac? Nisam se previše trudio da saznam daleke korijene, ali sam Grbaca našao posvuda; dok sam službovao u Bosni našao sam Grpce u Sarajevu, Tuzli, Prijedoru, ali nitko nije bio iz Kastavštine. Grbaca inače ima i dolje, južnije od Crikvenice. Jedna jedna od varijanti o Grbcima, selu u kojem sam ja rođen, a sada je u sastavu Grada Rijeke, je sljedeća: Grbci su u Grbce došli iz Ćićarije. Bili su Ćići, stočari, i zimi su imali velikih problema s hranjenjem stoke, a u našim krajevima je ipak toplije i nešto više hrane za stoku se našlo. Pored kuće u kojoj sam ja rođen bio je jedan dolac, jako pogodan da stoka bude u njemu, nema vjetra, nije jako hladno. Ljudi iz okoline bi dolazili kod njih po mlijeko ili po sir i rekli bi:»Idemo kod Grbac!«. Dakle, korijeni su sa Ćićarije, a poslije su Grbci odlazi i diljem bivše Jugoslavije i diljem svijeta. Moja rodna kuća je bila broj 59, sada je to drugi broj.

S mamom i sa mnom su živili nono Mate i nona Matilda, u drugom svjetskom ratu bili su u logoru Kampor na Rabu, gdje je nono i stradao, a nona je poslije bila i u logoru Gonars u Italiji. Nono je radio u Americi, prištedio nešto para i kupio kuću u Grbcima.

Evo još jednog teksta što mi je poslao jedan forumaš:
Moja nona je nosila djevojačko prezime Grbac, a rođena je u Lanišću (Ćićarija) u velikoj i dobrostojećoj obitelji. Šetnjom po laniškom groblju da se vrlo lako zaključiti da su Grbci bili velika i brojna obitelj na Ćićariji. Raseljavanjem stanovništva nakon prisilne kolektivizicaije poslije drugog svjetskog rata mnogi Grpci su došli u veće gradove, prvenstveno Rijeku i Pulu. Meni se čini najbliža istini ova priča da je nekad davno neki Ćić došao u blizinu Rijeke u potragu za dobrim pašnjakom, jer Ćići su inače živjeli polunomadskim životom i pri tome se i stalno nastanjivali na područjima na koje su dolazili sa svojim ćapima (stadima) ovaca.

Korijen prezimena Grbac leži u grbi, a poznata je stvar da je u prošlosti relativno velik broj ljudi bio grbav pošto medicina još nije poznavala metode za liječenje degenerativnih promjena na kralježnici.
Proučavajući prošlost Ćića došao sam do podataka da je velika većina Ćića naselila područje današnje Ćićarije koncem XV. stoljeća, nakon Krbavske bitke, a doveo ih je sa područja Like jedan od knezova Frankopanskih.

JureX da li si počeo pregledavati link na matice iz Broda na Kupi. Ja sam obradio u potrazi za Grbcima: rođeni 1858-1889, vjenčani 1858-1901 i trenutno pregledavam umrle 1858-1905. Te mi je još ostalo rođeni 1730-1776, rođeni 1815-1858. Ajde javi pa da usporedimo istraživanje.

Kensai,
iskreno, zasad se nisam baš potrgao u pretraživanju matica...
Grbaca ima i u Bujama, ali to je ogranak naših goranskih Grbaca. Zapravo, cijeli sjeverozapad Hrvatske (Gorski Kotar, Rijeka, Istra) ima dosta Grbaca.

Pavo,,,,,Hvala puno :-))

Inače posjeduješ sve one zbornike ili samo određene segmente??
Interesira me još nešto iz 1549.?

Pavo, ako imaš ovo molim te:

516 Laszowski, O. c. III, Monumenta spectantia historium Slavorum Meridionalium, 40, Zagreb 1917, str. 279–80.

517 O. c. str. 339.

Vezano je za Doroteju Blagajsku.