Pa sad... moglo bi se preko njega dobiti državljanstvo.

A ako bude problema u komunikaciji, uvek je tu...

Ksenija je u svoje vrijeme bila prava ženska, putena, malo provokativna, sa stilom.

Vidi ti uljudbe bizantinske. No dobro, Dejo je sad jako dobar svakom purgeru koji drzi do sebe, kao jedan od istaknutih clanova titogorskog pokreta, kako bi to rekao veleuvazeni gosn. Aga.

P.S. Jos nisam prezalio tu tekmu. Do dana danasnjeg. Jedino me sjecanje na Kluiverta malo oraspolozi.

ma bjaž, umal nisam umro tad, dno osjećaj, najgori sportski ikad i neponovljiv zbog vremena i okolnosti. sjećam se dobro nevjerice u zadnjih pet minuta da ne vodimo.

Žena snova, čim me trpi ovakvog. Inače da ne bude zabune ona je gazda jer je genetski grlatija od mene. Ja pričam dosadno kao Josipović.
Ali i to ima svoje prednosti. Ljudi te doživljavaju kao bezopasnog pa ti u 4 oka povjere vrlo intimne stvari. Ne znam koristi li Josipović to.

Eh, ta vremena... A vratiće se Dejo u matično jato kad tad.

Hebga, da se Ladic oprostio nakon Francuske, bio bi Tito za sva vremena. Jos se sjecam kako petlja s onom loptom koja polako ulazi u gol.

Jedino sto mi se s tim moze mjeriti je Newcastle i finale rukometa 2009.

Nije crn al' je zgodan

E ne bude.

Bude, bude.

Joj kakva je to bila zalizana reprezentacija nekad...

i Turska naravno, međutim kako starim sve su umjerenije te emocije prema sportu. ono što se događalo 90-tih, sve velike pobjede i porazi mi iz današnje perspektive izgledaju kao neki san. drukčije se tada doživljavala reprezentacija, pa i čitav nogomet, disalo se s tim i živjelo za to. danas reprezentacija igra uglavnom u lošoj atmosferi, osim na velikim natjecanjima, a tamo je sve puno sponzora. da ne duljim.

Bio si mlađi. Kako Jura Stublić pjeva "boje su u nama". Sad je više sivo.

Jesu ovi ljubitelji športa dosadni, kad zapnu to bi do jutra trolovalo tematiku

Mislim da sam vec pisao. Meni je stvar u tome da su mi emocije prema sportu umjerenije opcenito otkad su igraci postali debelo mladji od mene. Mislim, kako netko kome je faca bio Rudi Völler moze imati isti zar kad igra Cristiano Ronaldo?

Pored toga, devedesetih je to sve doista imalo posebnu tezinu. Meni je tu neka prijelomnica Ivanisevicevo osvajanje Wimbledona. Nakon toga, jedino me rukometasi jos mogu taknuti u dusu, kao 2003. kad su osvetili frustracije od Masipa i Barcelone u Portugalu.

kolko sam pohvatao na ovom forumu obitavaju sve redom sretno oženjeni muškarci, a oni koji nisu vješto šute ili ne znamo da su uopće u braku. vi ste inspiracija za nas nadolazeće generacije i vječite neženje.

Gospodine Agatone, mada ne dijelim Vase misljenje u ovom slucaju, moje pohvale na koristenju pravilnog hrvatskog u pisanju rijeci shport.

P.S. Koja je uopce tema?

Gospođica Emt
Šalim se, gospođice Emt



Tema su miješani brakovi i sve mane i vrline istijeh

+1

Kad se setim kakvo je ludilo bilo za EuroBasket 1995. Sad sve dođe skoro svejedno... Osim ovima što religiozno prate Đokovića.

Sto, pa nije to bilo tako lose

E da, kad ste prevarili Litvance pa je jadni Sabonis lupao glavom u konstrukciju kosa od muke.

Znači Soros je ipak pomalo uspio ?

Zapravo se njega najviše sećam od čitave utakmice.

I dodele medalja naravno. To je bilo pre nego što smo počeli masovno da pizdimo na Hej Sloveni. A pored sankcija, rata i svega, basket je bio doživljaj.

Ja se sjecam Sashe Djordjevica koji je tad odigrao utakmicu zivota, mislim da je zabio 10 trojki, kako biste vi to rekli.

vi ste stvarno dominirali tada od 1995., pa do 2002. ili 2003., teško ponovljiva dominacija za bilo koga, tri naslova prvaka Europe i dva svjetska naslova, pobjeda protiv SAD-a na svjetskom u SAD-u, jedino mi nije u sjećanju ostao nijedan vaš nastup na OI, čini mi se da je bila neka bronca u Atlanti.