A navodno je bila bojazan da bi se time podijelila župa posuška kad bi druga crkva u gradu bila na drugom mijestu, pa stoga pratrima nije bilo u interesu!tako nešto...

Jedan od najbesmislenijih i meni neshvatljivijih poteza u Posušju bio je onaj s izgradnjom nove župne crkve nadomak stare.

Pa brate mili, bar ima mjesta dolje u onom polju, a i grad se širi prema tamo...

KRATKA POVIJEST ŽUPE POSUŠJE



Zaštitnica župe službeno je Bezgrješno Začeće B.D.M., a običejno Uznesenje B.D.M na nebo. Župa je osnovana 1735. Župa broji oko 9.200 župljana i jedna je od četiri najveće župe u Hercegovini. Uz grad Posušje obuhvaća sljedeća naselja: Rastovaču, Čitluk, Osoje, Tribistovo, te dijelove Vinjana i Batina. U ovoj župi je pokrenuto osnivanje Hercegovačke franjevačke provincije 1843. Prva župna kuća je izgrađena 1823. a izgradio u je fra Jerko Marojević. Crkvu je gradio fra Filip Čutura punih 8 godina (1872. -1880.). Prvi zvonik sagrađen je 1906. ali ga je iste godine srušio grom (bio je odvojen od crkve). Nakon 6 godina (1912) niknuo je novi zvonik, najljepši u Hercegovini, izgrađen u gotskom stilu i zaštitni je znak Posušja do dana današnjega. To je djelo fra Gabre Grubišića. Godine 1871. od Posušja se odvojila župa Vira, a 1887. župa Posuški Gradac.

Nova župna kuća je sagrađena 1937. - 1938. godine za vrijeme fra Pave Šimovića. Za njegovo vrijeme napravljen je i bazen iz kojeg je doveo vodu u župnu kuću te u 4 vanjske slavine u blizini crkve. Crkva je nakon rata bila u vrlo lošem stanju i tako je bilo sve do 1963. kada je počela temeljita obnova crkve. Tada je, za vrijeme fra Didaka Ćorića, crkva produžena nekoliko metara, nadograđena je velika apsida, nadograđene su 2 veće prostorije (sa sjeverne strane služi kao sakristija a s južne služi kao molitvena dvorana). 1995. započeta je s izgradnjom nova crkva nova s velikom kriptom.Uz crkvu se nalazi i pastoralni centars više učionica i prostorija za rad s različitim grupama, te velika polivalentna dvorana s 200 sjedišta. U podrumu Franjevačke rezidencije u tijeku je izgradnja muzeja i etnografskoga prostora pod nazivom »U kući oca mojega«. Župa i Franjevačka rezidencija posjeduju i veliko parkiralište za 300 automobila.



Uz to uređeno je i višenamjensko igralište na parkiralištu. U župi postoji samo jedna filijalna crkva u Tribistovom koja je posvećena svetome Leopoldu Bogdanu Mandiću.

Ti svećenici puni love.

Jeli nam lijep muzej?

Bok, pozdrav iz Hrvatske. Zanima me postoji li na ovoj temi netko tko živi blizu sestre Ljubice Kovač i ima printer, da mi napravi jednu uslugicu, nije ništa teško. :) Eto, ako ima netko takav, neka mi se javi na pp. Hvala. :)

Predstavljamo : Face stranica "Nisi posušanka?A pa ne može svatko biti savršen! :))" Nakon što smo dokazali da se poššani znaju šaliti na svoj račun predstavljajući stranicu na vejzbuku "Krvi ti pajdo ta nisi i ti iz Poššja" na kojoj posušani i posušanke objavljuju viceve i šale o sebi odlučili smo vam predstaviti i fejs stranicu „Nisi posušanka? A pa ne može svatko biti savršen! :))“

Ova stranica u trenutku pisanja ovoga teksta ima oko 1 300 lajkova a na stranici se objavljuju šale, vicevi i slike najlipušeg grada na svitu, Poššja.

Donosimo vam nekoliko šala i statusa sa ove fejs stranice.

Kako se zove Posušanka u BMW-u 3?
Šećer u kocki



Posuški auto recept za uspjeh kod cura---Gdje svi koče,vi puknite nižu...!!!.

DJEVOJKA:Hladno mi je
DECKO:Evo još 5 minuta i vraćam ti jaknu !

Zašto su srbi loši meteorolozi ?
-Jer nisu predvidjeli OLUJU....

On : Jesi ljubomorna?
Ona : Nisam!
On : 100%?
Ona : Da!
On : Mogu li dobiti jedan poljubac?
Ona : Nek ti ga da ona kurva što ti je lajkala sliku!

Prilazi dečko djevojci i kaže: "Kad te vidim osjećam kao da sam 3 metra iznad neba"
a ona će: "Kad ti dodje moj momak bićes 3 metra ispod zemlje"

Dečko šalje curi sms:
- Molim korisnika da se uda za mene
Cura odgovara:
- Poštovani korisniče, na svom računu nemate dovoljno novaca za ovu opciju :P

Volim reklame na hrvatskim televizijama. Taman se otuširam, pojedem i pospremim sobu dok ne završe..

Od POSUŠJA su lipše samo POSUŠANKE!!! :))

Oni su lipi, oni su zgodni, oni su sexy...oni su POSUŠANI! :))



Nekoliko fotografija koje se nalaze na ovoj stranici

Isječak iz novina

Posuški Spider-man u akciji spriječavanja nepravilnog parkiranja

Ulaz u posušku Srednju školu zimi....akcija srednjoškolaca

Spomenik braniteljima

Stara posuška crkva

Ljuba Gospina i njen Vrano

Nekropola stećaka na Ričini

Stari most na Ričini
Stranicu možete posjetiti na slijedećem linku Nisi posušanka? A pa ne može svatko biti savršen! :))

sestra ima broj tel.nazovi informacije..

U ponedjeljak, 30. siječnja, u Posušju će se održati premijera dokumentarnoga filma "3 dana". Taj film prikazuje hrabri otpor hercegovačkoga puka najezdi vojske tadašnje JNA na Pologu.

Iz kojeg je doba ovaj stari most na Ričini ?

Groblje Ričina jest najveće i najpoznatije groblje u posuškoj općini. Nalazi se oko 2 km zapadno od samog grada Posušja uz glavnu cestu koja vodi prema Tomislavgradu. U tursko vrijeme na blagdan Svete Ružice na tom mjestu dogodio se stravični pokolj kada su Turci pobili cijeli puk za vrijeme svete mise.

Ime Posušja – bez obzira na sva tumačenja imena Posušje, u posljednje i ranija vremena, očito je da je ime Posušje hrvatskog korijena i da označuje sušni kraj, što je i bilo temeljno obilježje ovog kraja kroz stoljeća.

Pretpovijesno doba
Kameno doba - Iz razdoblja starijeg (paleolitik) i srednjeg (mezolitik) kamenog doba, iz doba pračovjeka izrazito lovca i sakupljača divljih plodova, na prostoru općine Posušje nisu pronađeni tragovi čovjeka.
U razdoblju mlađeg (neolitik) kamenog doba u južnoj Europi se znatno promijenio način života čovjeka, postao je ratar i stočar, gradi stalna naselja, javlja se keramika. Iz ovog razdoblja, i to iz njegovog starijeg podrazdoblja, na prostoru općine Posušje, postoje ostaci čovjeka, potječu sa lokaliteta Vukove njive, Iličinova lazina, Prataruše i Žukovička pećina u Viru. U mlađem neolitiku na ovim je prostorima dominirala hvarsko-lisičićka kultura a njeni ostaci na prostoru općine Posušje pronađeni su na lokalitetima: Brig uz Bagarušu, Mostina (Batin), Sridnji Brig (Gradac), Uža (Gradac i Vrijovički brig (Gradac). U razdoblju Bakra (2400 – 1800. pr. Kr.), u Hercegovini je prevladavala tzv. «vrpčasta keramika», takvoj su pripadali lokaliteti: Nečajno i Trostruka gradina između Posušja i Gruda.
Metalno doba – Raspad neolitskih skupina i početak novog, metalnog doba, u našim je krajevima, uvjetovan u prvom redu velikom seobom Indoevropljana koja se desila u zadnjim stoljećima III. i na prijelazu u II. milenij prije Krista. Ova velika seoba se, kao i ostale i prije i kasnije, također odvijala u valovima, pa je njen treći i posljednji val, dovršio zauzimanje prostora između Save i Jadranskog mora. Od tog trenutka miješaju se kulture starosjedilaca i doseljenika, nastaju novi tipovi naselja, gradine, i izrazito zatvorene društvene zajednice. Kao tipičan primjer takve brončanodobne kulture, izdvaja se, u ovim krajevima dominantna «Cetinska kultura» uglavnom u srednjoj Dalmaciji, i u nekim segmentima dosta joj slična «Posuška kultura», rasprostranjena uglavnom po Hercegovini, Duvanjskom polju, srednjoj i dijelu sjeverne Dalmacije.
U brončano je doba, može se slobodno reći, bujao život na prostoru općine Posušje u prilog čemu svjedoče i brojni lokaliteti i naselja iz ovog razdoblja na prostoru Općine, njih čak 32.


Željezno doba (8. st. pr. Kr. – 9. g. nakon Krista) je vrijeme završetka geneze i potpunog formiranja Ilirskih plemenskih zajednica, njihovih doticaja putem trgovine sa Italskim poluotokom, Grcima, i brojnim i krvavim ratovima sa Rimljanima. Prostor općine Posušje zasigurno je pripadao ilirskom plemenu Delmati. Delmati su bili izrazito stočarski i ratnički narod, čvrst kao kamen na kojem su živjeli, u nizu ratova tijekom II. i I. stoljeća pr. Kr., pružali su otpor velikoj Rimskoj državi. Ni velikom Gaju Juliju Cezaru nije pošlo za rukom poraziti ih, tek je to uspjelo, nakon velike muke, i tisuća palih rimskih legionara, prvom rimskom imperatoru Oktavijanu Augustu. Toliko su Delmati zadivili svoje protivnike Rimljane da su kasnije čitavu pokrajinu, mnogo veću od Delmatske zemlje, nazvali Dalmacijom.

Iz razdoblja željeza na prostoru općine Posušje postoji čitav niz gradina, tipičnih naselja Delmata, a preko današnjeg Posuškog i Virskog polja zasigurno je išao važan trgovački put od trgovačke luke Narona (Vid kod Metkovića) do glavnog Delmatskog centra Delminium u Duvanjskom polju. U prilog ovoj činjenici svjedoči novac «Drahma Dyrahija» pronađen u Viru, a ugledni arheolog Zdravko Marić je ustvrdio da se u Viru nalazi jedno od najvažnijih kulturnih nalazišta cijele delmatske zemlje. Drugi ugledni arheolog Borivoj Čović, područje je Posušja, svrstao u «centralno ilirsko područje».
Posušje u rimsko doba
Rimljani su kao praktičan narod, nakon što su zauzeli ove krajeve, svoja naselja razvijali u blizini prijašnjih ilirskih naselja. Naselja su povezivali svojim poznatim cestama čiji su rijetki ostaci danas vidljivi na prostoru općine Posušje. Kao siguran i potvrđen pravac dokumentirana je rimska cesta Gradac – Tribistovo – Poklečani – Petrovići. S druge strane po tvrdnjama arheologa Ballifa i Patscha, Vinjani su bili važno cestovno čvorište. Iz Vira, kao siguran ucrtan je cestovni smjer ispod Zavelima ka Vinici i dalje prema Aržanu.
U vrijeme Rima na prostoru čitave općine Posušje postoje naselja, utvrde i grobišta. Od naselja je, po svemu sudeći bio najvažniji Gradac, gdje su postojale dvije utvrde i naselje, te poznata kasnoantička kršćanska bazilika (IV. – V. stoljeće), dok je na prostoru Čitluka, u Dočićima, postojala rimska Vila Rustika. Na prostoru Čitluka, u blizini Orlovog kuka, također se nalazila rimska utvrda kao i u Plišivici na Vinjanima, dok je u Viru takva utvrda bila na lokalitetu Gradina iznad Glavice. U Tribistovu su se nalazile dvije rimske utvrde kao i u Sutini u Rakitnu, dok je u Petrovićima postojala utvrda i bazilika. Na prostoru Zagorja su pak pronađeni novci careva Konstantina I. i Valensa.



Posušje u Srednjem vijeku
U 7. stoljeću su se na povijesnoj pozornici pojavili Hrvati, osnivaju svoje prve kneževine, a zatim u vrijeme Tomislava i moćnu Kraljevinu Hrvatsku. Posušje je kao i čitava Hercegovina u ovo vrijeme pripadao Kraljevini Hrvatskoj o čemu između ostalog svjedoče i starohrvatski grobovi oko ranokršćanske bazilike u Gracu. Treba ipak upozoriti na mizerna istraživanja vezana za razdoblje ranog srednjeg vijeka u Posušju.
U kasnijim razdobljima, razvijenog i kasnog srednjeg vijeka, Posušje je uglavnom pripadalo velikaškoj obitelji Nelipića iz Sinja, a njihova vlast se vjerojatno nad ovim krajem povremeno mijenjala sa hrvatskom bosanskom vladarskom obitelji Kotromanića. Tako se i ime Posušje u pisanim dokumentima prvi put spominje 1378. godine u opisu sabora koji je sazvala Margareta, udovica plemića Ivana Nelipića kojeg je vlasništvo bilo i Posušje. Drugi put se
Posušje spominje 1403. godine u jednom dokumentu vezanom za trgovačke odnose Dubrovčana i Bosne. Značajan je treći spomen Posušja iz 1408. godine u jednoj povelji bosanskog kralja Ostoje gdje se Posušje naziva Župom. Tom prilikom kralj je Ostoja Posušje darovao plemićkoj obitelji Radivojevićima. Kasnije vrijeme vezano je za slabe bosanske kraljeve i moćnog hrvatsko-ugarskog kralja Žigmunda Luksemburškog, te za otpor hrvatskog plemstva prema istom kralju. Feudalna anarhija razdirala je hrvatske krajeve, pa su Turci prilično lako 1463. godine zauzeli Bosnu (zamislite Hrvati su u međusobnim svađama sami pozvali svog najvećeg krvnika i tako sami sebi presudili!).
Hercegovinu su Turci potpuno zauzeli 1482. godine padom Herceg – Novog, no, godina pada Posušja pod tursku vlast vezana je za godinu velike krbavske bitke, 1493. godinu.
Posljednje naselje Posušja koje je ujedno i posljednje u čitavoj Hercegovini palo pod Turke jest Vir. Branitelji Vira imali su dobro utvrđen lanac obrambenih utvrda iznad Vira i hrabro su se odupirali sve do 1513. godine.


Posušje Pod Turcima 1513. – 1878.
Prvi spomen Hercegovačkog sandžakata potiče iz jedne vijesti s kraja veljače 1470. godine, sa turskim osvajanjima širio se i prostor ovog sandžakata koji je bio u sastavu Rumelijskog ajaleta sve do 1580. godine kada je ušao u sastav tada novoosnovanog Bosanskog pašaluka i tako ostao do 1833. godine. Sandžake su Turci dalje dijelili na manje upravne oblasti, kadiluke i nahije. I u posuškom kraju zavedena je uprava kao i ostalim dijelovima Osmanskog carstva, sva zemlja postala je vlasništvo sultana koji ju je dijelio svojim zaslužnicima. Iz tog razdoblja potječe i ime naselja Čitluk. Posuški kraj je za kasnijih oslobodilačkih ratova tijekom 17. stoljeća, postao graničnim područjem između Turske i Venecije, i kao takav je zadobivao velike rane.

Raspitala sam se. "Stari most" na Ričini, kažu da je gradnja negdje iz 1951.godine,on je vrijedan zbog načina izrade(nisu ga gradili Turci).Inače, Ričina je vrlo je važan povijesni lokalitet ovoga kraja...
- crtica iz povijesti,

http://www.rb-donjahercegovina.ba/Defau ... 15&page=26

Hvala Sonja

Lijep i zanimljiv kraj, svakako vrijedi posjetiti ovo ljeto kad budem na turneji

Dobro nam došao

p.s. čuvaj se ..

Kako zamišljate Poššje za 20 godina, 50 godina? Koje projekte imate u glavi?

Posušje će slijedećih dana biti mjesto u kojem će gostovati jedan od najtraženijih i najvećih znanstvenika, inovatora i fizičara na svijetu. Svojim govorom o stvarnosti svijeta, o pomračenju uma i manipulacijama, o traženju Boga mnoge je zadivio i ostavio nadahnutima.



Ovaj genijalac je predavač na najuglednijim učilištima i savjetnik američkoga predsjednika. Za njegova gostovanja po svijetu i Hrvatskoj uvijek se traži karta više, a gostovanja u medijima su najgledaniji programski sadržaji.
Davor Pavuna će u posuškoj kripti održati predavanje u četvrtak 8. ožujka u 19,30 sati. Tema predavanje će biti: „Put, istina i život – očima znanstvenika“. Svakako dođite i ne propustite ovu divnu priliku! Interes za ovo gostovanje u cijeloj Hercegovini i susjednoj Dalmaciji je veliko i nadamo se da će biti u kripti mjesta za sve!

Tijekom posjeta Hercegovini Davor Pavuna će u petak, 9. ožujka, na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Mostaru u 11 sati u anfiteatru održati predavanje. Istoga dana, dakle u petak, bit će uživo gost u emisiji Agape na Radiopostaji „Mir“ Međugorje u 20,30 sati! Domaćini i organizatori ovoga pohoda su Zvonimir Ostojić i fra Mario Knezović.

Meni definitivno jedan od najdražih profesora