Hrvati, je li upotreba nominativa kao vokativa kod vas stvar dijalekta ili ima neki standard?

Npr. ona iz Petog dana kaze "Petar, sta ti mislis?" Dakle, ne "Petre"? To je pretpostavljam zagorski govor?!

S druge strane "Moj Ivane pobratime mio..." Dakle ima vokativ.

Ne tako.

Sanja, što misliš o ovome?
Sanjo, što misliš o ovome?

Kajkavskim govorima često manjka vokativ.

https://hrcak.srce.hr/file/255961



Veliku krivnju za to snosi državna televizija koja iskrivljuje standardni oblik, u smislu da nominativ rabe u situacijama kad bi triba bit vokativ.
Nominativizacijon su pogođena osobna imena.

Pa se događa "Gospodine Milanović, recite nam...". Tu se događa da jednu imenicu izgovoridu u pravon vokativu "gospodine", a drugu nominativon.
Tribalo bi "gospodine Milanoviću".

Nika ženska imena pogođena su da ih ne izgovaradu kako bi tribalo u vokativu, najpoznatiji je slučaj imena Marije. Pa joj se obraćadu "Marija..." a pravilno bi bilo "Marijo..." što je ostalo u molitvi (Zdravo, Marijo).

Ima nikih češće izgovorenih imenica koje su nominativno izgovorene. N.pr. "Mama...". U Zagori ekipa čuva nominativ, reć ćedu "Mamo...", niki otoci kažedu "Ma...".

No sva bi se ota iskrivljavanja mogla ispraviti kad bi državna televizija pazila na točnost govorenja. Osobito bi bilo važno da pazidu na standardni hrvatski u promičbenom programu, no ondi je totalni užas. Govoridu nikin bastardiziranin jezikon iskrivjene sintakse ("Mazda automobili", umisto "automobili Mazda"), padeža, rekcija (n.pr. "u svijetu" umisto "na svijetu"), posvojnih oblika ("u svim Lidl prodavaonicama" umisto "u svim Lidlovim prodavaonicama") di je ka' u engleskon.

Dio nije baš tako.
Vokativ je normalan u slučajevima Ivane itd., no "Marijo" od Marija je nakaradno, zapravo smiješno. Ili Jelko, od Jelka (OK, to je rijetko ime).

Općenito, ženska imena u vokativu djeluju komično.

Ocekivao sam suprotan odgovor od ovog kojeg sam dobio od Sokolica.

Sto znaci da sam ocekivao da je pravilo da se kod vas vokativ gubi, narocito kad su imena u pitanju, a polako i kad je rec o drugim imenicama.
Npr. Stulic kate "Uh, covek, moj zivot je bedrok". Ili kazete "Buraz, kako si?".
Ali izgleda da je to samo sleng.

Dakle, mislio sam da tezite nekom ruskom resenju. Kod njih je zvateljnaja forma - vokativ ista kao imeniteljni - nominativ, razlika je samo u naglasavanju kad se izgovara.

brother, help me - брат, помоги мне
boy, help me - мальчик, помоги мне

Uz jedan sjajan, verovatno jedini izuzetak!

God, help me - Боже, помоги мне

Koliko bila izvesna pojava da se nominativ koristi kao vokativ, u srpskom se ponekad vokativ upotrebljava kao nominativ. Desteracka poezija, naravno.

Vino pije Kraljvicu Marko,
pola pije, pola Sarcu daje!
..........

Neko bjese Strahinjicu bane,
iz malene Banjske kraj Kosova.

Što ćemo onda s ovom hrvatskom narodnom vjerskom pjesmom:

Slavenske riječi s različitim značenjem od jezika do jezika. Na poljskom je zachód zapad, na češkom zahod. Poljaci veoma često u svakodnevnom govoru rabe izraz kurwa. Kurwa ovo, kurwa ono, svaka peta riječ. Pitao sam što to znači i nisu znali dočarati, može značiti bilo što. Kad je lijep dan, lijepo vrijeme, od oduševljenja diveći se kažu kurwa.

Ukrainian уродливий (urodlývyj) - “beautiful”, but Russian уродливый (uródlivyj) - “ugly”
Ukrainian черствий (čerstvýj) - “stale”, but Czech čerstvý - “fresh”
Ukrainian пічка (pička) - “oven”, but Serbo-Croatian pička - “cunt” (vulgar)
Ukrainian запам’ятати (zapamjatáty) - “to memorize”, but Russian запамятовать (zapám’atovat’) - “to forget”
Ukrainian неділя (nedil’a) - “Sunday”, but Russian неделя (nedel’a) - “week”
Ukrainian безпечний (bezpečnyj) - “safe”, but Russian беспечный (bespečnyj) - “careless”
Russian позор (pozór) - “shame”, but Czech pozor - “attention”
Russian понос (ponós) - “diarrhea”, but Serbo-Croatian ponos - “pride”
Bulgarian гора (gora) - “forest”, but Russian гора (gorá) - “mountain”
Bulgarian право (pravo) - “directly forward”, but Russian, Ukrainian право (pravo) - “right”
Bulgarian дупка (dupka) - “pothole”, Ukrainian дупка (dupka) - “booty” (diminutive for “butt”)

Čerstve vonjave pečivo. In slovak it means “fresh aromatic pastry”, but in ukrainian - “stale cookies that small awful” (черстве воняє печиво)

In Polish “uroda” means beauty, in Russian the same word (just spelled in Cyrillic) means ugliness. And not just slight ugliness (for this is a different word) but terrible ugliness, the highest level of monstrous ugliness.

STOL is a chair in Slovenian and a table in Serbo-Croat,

GRAH is peas in Slovenian and beans in Serbo-Croat.

Polish - Russian / Polish meaning - Russian meaning
angielski - ангельский / English - angelic
bezpieczny - беспечный / safe - carefree
czajka - чайка / lapwing - seagull
czas - час / time - an hour
czaszka - чашка / skull - teacup
dywan - диван / carpet - couch (sofabed)
głaz - глаз / rock - an eye
gruz - груз / rubble - load
kit - кит / putty - whale
kraj - край / country - ridge (but also country)
lubieżny - любезный / lustful - polite

Poslidica medija, osobito RTV-a s državnon koncesijon.
Jude se dovodi u situaciju da se stididu svog mistneg govora.
Pa ga dugo ne rabidu i vrimenon ga se stididu jer zvuči neobično i komično.
A sve radi dodvoravanja nikemu neodređenemu, u ime tega za bit "svitskiji" i "urbaniji".
Krivnju snosidu i otuđeni izvorni govornici naričja koji poklapadu svoje zemjake i obeshrabriju ih govorit kako izvorno govoridu u svomen kraju.
Tu su onda i "pravogovoreći" priser*tori koji ismijavadu osobe koji izvorno govoridu.

No, niki kraji se jako držidu. Dok, bar u RH, glavnostrujaši su uvireni da "nitko živ tako ne govori", drugdi je to vrlo živ govor.