joe, jezik je živi organizam i moguće ga je stvarati i usmjeravati, zašto bi koristili tuđice ako možemo imati svoj izraz za nešto, naravno narod će odlučiti o tome da li će se određeni izrazi koristiti, jer standard određuje uporaba, ako je riječ u uporabi ona vremenom postaje standard. meni osobno je daleko prihvatljivije koristiti slavenske nazive, nego turske, grčke, engleske i sl. , naravno ako je to moguće, ako netko želi drukčije, kao što se to radi primjerice u srbiji, bože moj, na volju vam, vi stvarate vlastite jezičke standarde...

Uz dodatak da je hrvatski jezik kroz povijest okrenutiji jezičnom purizmu od, primjerice, srpskoga, u kojemu je uvijek vladala visoka razina prihvaćanja tuđica, internacionalizama i riječi stranoga podrijetla. To je jedna od značajnih razlikovnih osobina tih dvaju jezičnih sustava.

Sama činjenica da toliko grakću o našim "novokovanicama" zapravo i najbolje govori da je to izvrsna stvar.

i u hrvatskom jeziku ima tuđica, dakako manje nego u srpskom, u stvari ne postoji jezik koji nema pokoju tuđicu, ali zašto ne pokušavati izbjeći tuđice, koliko god je to moguće...

Amen !

Ma jasno, shvatio sam tvoju poantu, ne moraš dodatno pojašnjavati, naravno da tuđice nisu metastaze na jeziku...

Nisam ja za tuđice uopšte već za slobodu govora , jer ako je jezik prirodna i spontana stvar onda ono što smisli i prevede neki jezikoslovac nije nikako prirodno i živo , a naročito nije ako ga postavlja za prvotnu standardnu reč u odnosu na onu staru koja je tuđica.
Ne možeš imati svoju reč već je ta reč uradak nekog jezikoslovca i on je nameće kao glavnu jer on tako misli a ne narod , a narod se nije plebiscitarno izjasnio hoće li je ili neće , znači tu onda nema prirodnosti ni živosti.

Ovo ti govorim jer u hrvatskom jeziku ima još mnogo tuđica(neznatno manje nego u srpskom) pa ih niko nije sve preveo niti uredio "po našem" , znači ne može se selektivno prilaziti tuđicama , ono jedan deo prevesti a druge ako ne možemo ostavićemo ih dalje u upotrebi.

Evo ti primera gde je kod vas dovedeno da se ne može nešto prilagoditi hrvatskonm jeziku.

Nazive za gradove danas pišete u originalu i smejete se kad Srbi napišu Njujork , a onda kad pitam zašto ne pišete za glavni grad Italije Roma umesto Rim , svi kažu da se taj stari naziv učestalio i to je to.
E onda ja pitam kad će se učestaliti nazivlje za New York tj.da se prilagodi za hrvatski jezik tipa Novi Jork,...?!

Onda , kad neki Srbin napiše arhaički oblik za evropu Jevropa mnogi od Hrvata se smeju , a uopšte ne razmišljaju o nazivu mora koje udara njihovu obalu , a to je Jadransko more a ne Adriatic mare niti Adriatijsko more , već Jadransko sa sve početnim "j".

Prevođenje tuđica imalo je najviše smisla u 19. i početkom 20.veka kad je većina ljudi bila nepismena i kad ništa od svetskih novina nije dolazila brzo zbog nedostatka brze komunikacije , pa su sami jezikoslovci bukvalno preduhitrili prodiranje tuđice svojim slavjanskim zamenama , pa niko to nie ni primećivao.

Da, da i onda je svizac zamotao čokoladu.
Jezik je živa stvar koja se ne gleda po govoru raje, već onih malo obrazovanijih.
Probaj pročitati neki stručni priručnik pa će ti biti jasnije.
Uostalom, neke riječi su dobre, a neke loše. Primjer zrakoplov & zrakomlat.
Prva je dok je druga

joe nije ovo takmičenje, meni osobno uopće ne smeta način na koji govore srbi ili kako se govori u srbiji, rekoh, svatko stvara svoj jezički standard. naravno da jezikoslovci stvaraju riječi, naravno i ostali pa i sami građani kroz različite slengove, ali da li će biti prihvaćene o tome ipak odlučuju građani, tj. uporaba tih riječi, ako se koriste postaju standard.
ponavljam meni osobno su prihvatljiviji slavenski nazivi, prihvatljivija mi je tisuća od hiljade, nogomet od fudbala, dvorište od avlije, plot od tarabe itd., ali dopuštam da netko ne misli tako, i da ima drukčijih mišljenja.

imam jednu zanimljivu anegdotu iz života. naime ženini roditelji su iz okolice dvora, i jednom prilikom kad su došli kod nas punac mi reče "zete nisi pokosio ovu avliju", na to je punica reagirala riječima "seljačino sto godina živiš u sisku a nisi naučio reći dvorište", pa je nakon nekoliko minuta i sama rekla"zete ove tarabe bi trebalo obojiti". na to smo se svi pukli smijati, reko "marija neće jezik nego pravo, taraba je oko avlije, a plot oko dvorišta"....

@pahuljice

Uskršnji ili uskrsni?

Donesen ili donešen...

Pitao sam jednog profu, nije mi znao odgovorit.

Nisam pahuljica, ali mi se da odgovarati na ovo pitanje pa ću se preobraziti u "pahuljičara".

Dakle, uskrsni i donesen.

E moj Pessimuše jesi li svestan šta pišeš?!

Gde živi hrvatski jezik i gde mu je ulica i kuća?! , ko mu je tetka a ko svekrva?! , jel ima plavu kosu ili smeđu?!

Ti govoriš o hrvatskom jeziku kao da je čovek pa nešto odlučuje.

Ne može hrvatski jezik biti okrenutu nečemu(purizmu) , već samo jezikoslovci koji su motivisani politikom i svojom blesavošću i ko zna čime već.

Nego aj ti knjigu u šake pa onda sviraj qurcu , ovako ti je sve džabe jer si sam pokazao da si fejk i da imaš obraza o nečem govoriti a nisi pročitao.

Još i bacaš fore na moj račun i nemaš srama nimalo , ali i ostali tvoji podržavatelji su isti , nijedan od njih nije pročitao ništa više do jednog članka na nekom portalu , to je za vas teret i veliki posao , a i sve ti objasne kritičari sa portala tako da šta ćeš čitati kad ima ko za tebe to da uradi i da ti izgradi mišljenje i stav.

Vernici i nacionalisti su najneobrazovaniji ljudi , oni su ljudi ne od jedne knjige nego od dve i to pogrešne , i još ih nisu ni pročitali do kraja.
Te dve knjige su "Biblija" , i ona tipa "Prava istina o četnicima,ustašama,******,..."

Najbitnije za hrvatski jezik je da nam nikada stranci ne određuju jezičnu politiku. To je unutarnje pitanje hrvatskog naroda i nitko se izvana nema što miješati u to. Mi odlučujemo, mi se pitamo, ostali marš u krasan ***. Tuđinci nemaju što o tome komentirati, misliti ili tražiti. Praksa tuđinskog miješanja u hrvatski jezik postoji samo ovdje, u ovoj nesretnoj zemlji premreženoj bivšim Jugoslovenima i oklevetanoj do srži kroz milijardu laži u zadnjih 200 godina. U svim ostalim društvima ovako nešto bio bi prvorazredan skandal, ako je uopće zamislivo da je to moguće.

Jok, jezik se sam oblikuje i njime se nitko ne služi, on je entitet izvan ljudskog dosega, sam sebi dovoljan. Komunicira sam sa sobom, nastao je iz jedne točke i nikada ljudski faktor ni na koji način na njega nije utjecao, niti će utjecati. Ljudi se njime ne koriste u pismenoj i usmenoj komunikaciji, niti ga znanstveno izučavaju ili na bilo koji drugi način oblikuju.

Nisi ni svjestan kakve budalaštine drobiš, bolje se kani jezikoslovlja jer ti je odavno pukao kurton.


Davno si ti razobličen zatucanko da bih se bavio tobom i takvima...

E sad da vidimo kako su nekad Hrvati govorili "BRE"!!!

Andrija Kačić Miošić je voleo narodnu epsku poeziju pa je na osnovu nje pravio autorske pesme , evo jedne sa tematikom koje nema kod Srba.

11. STIPAN NEMANJIĆ I URICA, BANICA SRIJEMSKA

PISMA OD KRALJA STIPANA NEMANJE

Razboli se Nemanjić Stipane,
od jada se na ćordu naslonja;
ne boluje od teške balesti,
već od tuge, jada i žalosti.

Vele njemu gospoda slovinska:
»Što je tebi, svitla kruno naša?
Ali ti je sinak poginuo
bojak bijuć u zemlji madžarskoj?

Al su tebi Grci dodijali?
Ali su te bani odbignuli?
Ali te je zabalila glava
od groznice, bala velikoga?«

Odgovara Nemanjić Stipane:
»Prođ'te me se, slovinska gospodo!
Niti mi je sinak poginuo
bojak bijuć u zemlji madžarskoj,

nit su meni Grci dodijali,
niti su me bani odbignuli,
niti me je glava zabolila
od groznice, bola velikoga.

Ali mi je bolovat nevolja,
čini mi se, priboliti neću.
Po tri kralja na me udaraše,
udaraše, al me ne dobiše.

Kralj ungarski, grčki i bulgarski,
puno lita sa mnom bojak biše,
bojak biše i pomiriše se
i lipe mi dare prikazaše.

Ali ne kti mlada udovica
Madžarkinja, od Srima banica,
ne kti doći ni pokloniti se,
mito poslat, ni pomiriti se.

Nego pali sela i varoše
i otimlje moje banovine;
još mi ona bilu knjigu piše,
u knjizi me na mejdan pozivlje.

To su, bani, ljute rane moje,
od kojizih priboliti neću;
i onda bih jadan pribolio,
kada bih je živu uhvatio!«

Njemu vele slovinska gospoda:
»Bre, ne boj se, svitla kruno naša,
silnu ćemo vojsku sakupiti
i banicu živu uhvatiti.

Da bi bila iz gorice vila,
ali zmija iz primorskih stina,
kakvih imaš u vojsci delija,
oni će je lasno uhvatiti.«

Pak se skaču na noge junačke,
sakupiše vojsku nebrojenu,
otiđoše k ravnoj Ungariji,
prid njima je Nemanja Stipane.

Dočeka ih banica Urica
nasrid ravna polja od Srijema,
konja igra kano pašalija,
ćordu paše kano Madžarija.

Gledao je Nemanjić Stipane,
gledao je ter je besedio:
»Otkad sam se od majke rodio
i na bedru ćordu pripasao,

ja ne vidih boljega konjanika
ni lipšega u vojsci vojnika
od Urice, mlade udovice,
koja mene na mejdan pozivlje.

Već vas molim, mila braćo moja,
oko nami Bog i srića dade,
da njezinu vojsku dobijemo,
radite je živu uhvatiti.

Tko uhvati mladu udovicu
Madžarkinju, od Srima banicu,
dat ću njemu srimsku banovinu,
još i moju ćercu za ljubovcu.«

Kad vojnici kralja razumiše,
demiškinje ćorde povadiše,
položiše svoja kopja bojna,
poletiše niz to polje ravno.

Tu se teška krvca prolivaše,
teška krvca konjska i junačka!
Tu se biše po bijela danka,
al se ne zna, čiji mejdan biše.

Kada li je po podnevu bilo,
na Stipanu mejdan ostanuo:
njegova je vojska pridobila,
baničina teško izginula.

Kad to vidi Urica Madžarka,
biži jadna niz to polje ravno.
Za njom trču kraljeve delije,
ne bi li je živu uhvatili.

Al je ne bi vile dostignule,
kamoli će kraljeve delije!
U vodu je s konjem udarala,
na šarcu je ********* isplivala.

Pak pobiže priko Ungarije
i uteče, vesela joj majka!

Gospe Sinjska ako si u stanju uzmi Stipu, a vrati nam Franju.

[quote="joe enter"]E sad da vidimo kako su nekad Hrvati govorili "BRE"!!!

Andrija Kačić Miošić je voleo narodnu epsku poeziju pa je na osnovu nje pravio autorske pesme , evo jedne sa tematikom koje nema kod Srba.


Njemu vele slovinska gospoda:
»Bre, ne boj se, svitla kruno naša,


meni se čini da andrija citira "slovisnku gospodu", moj joe, pjesma nije jednostavno štivo, treba to znati interpretirati a bogami treba to i razumjeti....

nisu li Slovinci eufemizam za Hrvate? pitanje je retoričko.

Ne,ne,ne , obojica su vaši , i ovde je poenta u primeru jezika a ne osvrt na istorijske reference.

Ovo se nije odnosilo na tebe Dudane , već na Mirva i njegove ovčice koji misle da poznaju jezik i njegovo nasleđe.

Neka ljudi budu konačno informisani o bogastvu hrvatskog jezika , a ne samo da veslaju ovi "purići-ćurići" priču o leksiku i ostalim budalesanjima gde je lajt motiv neka paranoična odbrana od Srba,domaćih izdajnika i njihovih namera da UNIŠTE hrvatski jezik.

I fra Ivan Jukić kaže BRE , i to napisano sve na finom hrvatskom korienskom pravopisu!!




p.s
BTW i ti Dudane kažeš BRE , ali samo kad si kod tazbine pa se sjuriš u lokalni kafić da izbistriš glavu od punice sa rečima u glavi :"Kaj bre da delam više od ovolikog nutkanja hranom"!!

A onda po vlaški naglas se prodereš :"Konobar da bre to pivo više"!!

šta srbi to ne mogu biti, ili slovenci ili dobri bošnjani...

Aha , hoćeš reći da fra Andrija citira Nemanjiće?! , a Nemanjići kao Srbi su naravno govorili bre?!

Samo postoji problem , izgleda da su Nemanjići kao i fra Andrija bili ikavci koji su govorili bre!

Već zamišljam ćaću Stipana Nemanje kako kaže :"Sine Stipo što bre izdade našu katoličku viru , ti si bre sine slip pored očiju"!!

jezik se razvija, kao i sve drugo, očito da se bre nije kod hrvata uhvatilo, vidjeli ljudi da to nema veze s vezom, pa ne koriste....

Nisu , mada ima ponekad , ali u ogromnoj količini primera misli se na Srbe.

Ne skreći temu sa jezika.

zašto misliš da ljudi ne poznaju rad Kačića Miošića kad je to kod nas dio predmetne nastave u srednjoj školi, a još čudnije, zašto misliš da znaš više o hrvatskim autorima od nas samih? garantiram da nisi čitao "Razgovor ugodni naroda slovinskoga", ali kao tipični velikosrbin, nije ti problem baviti se skeniranjem i traženjem srpstva tamo gdje ga nema i nikad nije bilo.

ma fra andrije "pjeva", a pjesma je kako rekoh kompleksna, nije to roman, postoji pjesnička sloboda a nju treba shvatiti i staviti u kontekst, vremena, pjesnika i još koješta drugog....

a možda je fra andrija srbin katolik, kao recimo ruđer bošković, šta misliš....