HercegBosna.org

pjosip · **Pridružen/a:** 03 svi 2009, 13:10 **Postovi:** 4396

joe opet zatrolava temu...

joe enter

Zaviša je napisao/la:

Ovde sam proveo mnogo lepih dana. Iza SV. Jeronima ima neka Neronova nekropola tu smo igrali fudbal. :smajl007

Što se tiče tih "poluveraca" ima ih u Dušanovom zakoniku i oni nisu katolici jer se mi katolici decidno pominjemo kao jeretici u zakoniku.

Te teorije o nekakvim protestantima dva veka ranije????

Ali mogu biti veoma lako Manihejci. Nisam se nikad interesovao ali imao sam jednog prijatelja iz Zagreba, zvao se Faruk Salihodžić i bio je rodom iz begovske porodice sa Plava. Završio je visoke škole i na arapskom jeziku je čitao. On mi je pričao da su Manihejci bili preplavili Bosnu pa da su čak imali pandam papi negde u Bosni.

Zaviša srpski sine i lukavi Latinine , odakle manihejci u 17.veku pobogu?!
Ni ranije ih nije bilo već samo crkve bosanske što nema veze sa manihejcima.

Reci ti svome prijatelju Faruku da se drži svoga štetnorečivog sina Agare i da se ne meša u kjafiske marifetluke. :zubati

dudu

bit će da su poluvirci oni tvoji u Staroj Hercegovini, nekad katolici, pa postali pravoslavni, taman nekako u ta vremena kad je Kašić živio.

joe enter

dudu je napisao/la:

naprije da su ti poluvirci bili samo Kašićeva mašta koju je odbio od pravoslavnih, želeći ih pridobiti za katolike. valjda bi netko u 17. stoljeću zabilježio toliku vjersku skupinu koju on susreće na svojim putovanjima i koje ravnopravno stavlja sa katolicima, muslimanima i pravoslavnima.

Rekao sam već šta mogu biti poluvirci , to su pravoslavni koji su priznali papu i katoličko sveštenstvo , ali nisu u veru potpuno(pola) , što znači da nemaju katoličku liturgiju i obred već svoj stari.
Takoda je to verovatno neka vrsta unijatstva.

dudu

to je tvoja interpretacija, a ne zadana istina. nije valjda da ćeš proturječiti HAZU-u. ne samo njima, nego i samom sebi, pošto sam na forumu.hr iz 2010. naletio na tvoju "malčice" drukčiju interpretaciju. tamo si se svađao s muslimanima, pa si prilagodio verziju za njih. ti si srpska verzija Jacka trbosjeka iz Bostona. :zubati

joe enter

dudu je napisao/la:

to je tvoja interpretacija, a ne zadana istina. nije valjda da ćeš proturječiti HAZU-u. ne samo njima, nego i samom sebi, pošto sam na forumu.hr iz 2010. naletio na tvoju "malčice" drukčiju interpretaciju. tamo si se svađao s muslimanima, pa si prilagodio verziju za njih. ti si srpska verzija Jacka trbosjeka iz Bostona. :zubati

OK , niko ne protivureči HAZU. :zubati

Dosta više o poluvercima , vratimo se na jezik.

Znači Kašić je rekao da je slovinski jezik kojim govore Hrvati,Dalmatinci,Bošnjaci,Dubrovčani i Srbi i da je to sve isto i sami narodi , pa nije mogao da se odluči kojim da piše svoj ritual pa ga je nazvao naški jer svako svoj jezik hvali.
Isto je i danas samo je mnogo gluplje jer tad nisu imali dilemu da je sve to isti jezik , dok danas evo ti živ proglašavaš svoje hrvatske pisce budalama i neznalicama.

dudu

Hrvati poput Kašića su bili elita u ta vremena, ne postoje Srbi tog kalibra ni 100 godina prije njega, niti nakon njega, i zaista tko smo mi da mu proturječimo. međutim, s obzirom da je Kašić isusovac, njegov je interes širiti katoličanstvo na slične narode u našem susjedstvu. ako se ne varam on upravo spominje susjede kako muslimane, tako i pravoslavne.

Citat:

Bartol KAŠIĆ
Institutionum linguæ Illyricæ libri duo
(1604)

PREDGOVOR
(prijevod s latinskog)

Onima koji uče ilirski jezik.

Osnove ilirskoga jezika koje mnogi priželjkivahu, samo možda prebrzo, iako u pojedinim dijelovima nesavršene, prema mojim sposobnostima, zbilja s radošću i predano sastavih. Nikoga, naime, dosada nije bilo, koliko znam, koga bih kao autora mogao slijediti i čija bi pravila o ilirskom govoru slovima zapisana već bila objavljena. Osim toga ne bih zacijelo ni mogao kao prvi zdušno prionuti poslu oko ovoga djela da nisam bio dobio naredbe od onih kojima se suprotstavljati ne priliči. Zbog čega pak oni odlučiše da se neki izabrani iz naše družbe trebaju potruditi oko studija da temeljito nauče ovaj jezik te da se napišu barem osnove istoga jezika, lako će razumjeti svatko, kako mislim, komu je jasno u kakvu se položaju kod Ilira u ovo vrijeme nalazi kršćanska stvar. Naime, ili zbog dugotrajna i bijedna položaja u suodnosu s neprijateljima katoličke vjere ili zbog velike oskudice učenih i revnih pastira, namnožiše se gotovo nebrojiva neznanja u posvemašnjoj tami, a da i ne govorim o drugim zlima što iz tame nastaju, tako da mnogima od njih ni one prve osnove kršćanske vjere nisu dosta poznate.

Stoga ravnatelji naše družbe mudro odlučiše da oni koji se drže podobnima da ih podučavaju, nauče najudomaćeniji jezik onoga naroda kojim se govori u većini krajeva. Nije, naime, izgledalo da to odgovara namjerama naše ustanove, jer se mnogi od naših ljudi neprestano šalju na daleki istok i zapad i trude se da upoznaju različite dijalekte onih naroda, kako bi s onima koji nikada prije nisu bili upućeni u kršćanske zakone lakše mogli razgovarati o blaženom životu, dok drugi narodi, gotovo susjedi, bivaju zanemarivani, i to oni koji ime kršćanske i praočinske vjere poznaju, ali zbog nepoznavanja stvari koje trebaju znati i činiti otpadaju od dostojanstva i slave svojih predaka. Tako nenjegovano drveće uskoro zarasta u neplodnu divljinu.

Radi toga sam, koliko je dopuštalo ograničeno vrijeme, pokušao pravila ovoga jezika o osam dijelova rečenice skupiti i određenim i razumljivim načinom prikazati, kako bi što lakše i brže dospjela do onoga komu su namijenjena; a to su oni koji su željni ovaj jezik naučiti. Ipak, ako ove osnove komu izgledaju podugačkima, njega molim da ne odstupi prebrzo od započetoga tečaja. Mnogo je toga izloženo i radi preglednosti, a mnoge druge stvari zbog sličnosti ne predstavljaju kakve nove teškoće pri učenju. Isto se tako nadam da će blagodatima ovih osnova, kakve god one bile, ako s istim marom na njihovu svladavanju budu uznastojali, kao što to običavaju činiti s latinskim i grčkim, uskoro i u proučavanju ovoga jezika ne manje uznapredovati. Zašto pak o onome što se zove rečenična konstrukcija nešto malo, i to samo općenito, iznosim, neće nikoga s pravom čuditi, ako zapamti da je ostalo ili u drugim jezicima koje on poznaje zajedničko, ili će to prije uporabom i vježbom negoli pravilima svladati, ili pak da nije moguće baš lako odjednom sve u znanstvenu teoriju uobličiti.

Zdravi bili. Rim, 17. travnja 1604.

tko je taj drugi narod, susjed, koji poznaje kršćansku vjeru, ali ne poznaje stvari?

Zaviša

Problem je što je rad i delo Bartola Kašića "proučavao" pater Valda Horvat, on je voleo u sve da ubaci nekakvu "poetsku fantaziju".
Bartol Kašić je neosporno najinteresantnijia ličnost, i treba znati da u Beograd on nije došao kao misionar nego da obiđe zajednicu koja je velika i jaka. O tome svedoči gimnazija koju su pod upravom Stefana Szinija u to vreme pohađalo 32 učenika. Kašić je u Beogradu napisao delo "Perivoj od Djevstva".
Inače posle odlaska pa povratka i burne istorije isusovaca u Beogradu prvi župnik je bio rođeni beograđanin Franjo Miroslavić.

Ja razumem tekstove Kašićeve ali treba imati u vidu da ja poznajem sve slovenske jezike a Poljski mi je drugi jezik, služim se Češkim, i Slovačkim a pomalo prevodim sa Ruskog. Živeo sam dugo u dalmaciji pa je normalno da razumem dijalekt a Bartol je bio iz dalmacije.

joe enter

dudu je napisao/la:

Hrvati poput Kašića su bili elita u ta vremena, ne postoje Srbi tog kalibra ni 100 godina prije njega, niti nakon njega, i zaista tko smo mi da mu proturječimo. međutim, s obzirom da je Kašić isusovac, njegov je interes širiti katoličanstvo na slične narode u našem susjedstvu. ako se ne varam on upravo spominje susjede kako muslimane, tako i pravoslavne.

Citat:

Bartol KAŠIĆ
Institutionum linguæ Illyricæ libri duo
(1604)

PREDGOVOR
(prijevod s latinskog)

Onima koji uče ilirski jezik.

Osnove ilirskoga jezika koje mnogi priželjkivahu, samo možda prebrzo, iako u pojedinim dijelovima nesavršene, prema mojim sposobnostima, zbilja s radošću i predano sastavih. Nikoga, naime, dosada nije bilo, koliko znam, koga bih kao autora mogao slijediti i čija bi pravila o ilirskom govoru slovima zapisana već bila objavljena. Osim toga ne bih zacijelo ni mogao kao prvi zdušno prionuti poslu oko ovoga djela da nisam bio dobio naredbe od onih kojima se suprotstavljati ne priliči. Zbog čega pak oni odlučiše da se neki izabrani iz naše družbe trebaju potruditi oko studija da temeljito nauče ovaj jezik te da se napišu barem osnove istoga jezika, lako će razumjeti svatko, kako mislim, komu je jasno u kakvu se položaju kod Ilira u ovo vrijeme nalazi kršćanska stvar. Naime, ili zbog dugotrajna i bijedna položaja u suodnosu s neprijateljima katoličke vjere ili zbog velike oskudice učenih i revnih pastira, namnožiše se gotovo nebrojiva neznanja u posvemašnjoj tami, a da i ne govorim o drugim zlima što iz tame nastaju, tako da mnogima od njih ni one prve osnove kršćanske vjere nisu dosta poznate.

Stoga ravnatelji naše družbe mudro odlučiše da oni koji se drže podobnima da ih podučavaju, nauče najudomaćeniji jezik onoga naroda kojim se govori u većini krajeva. Nije, naime, izgledalo da to odgovara namjerama naše ustanove, jer se mnogi od naših ljudi neprestano šalju na daleki istok i zapad i trude se da upoznaju različite dijalekte onih naroda, kako bi s onima koji nikada prije nisu bili upućeni u kršćanske zakone lakše mogli razgovarati o blaženom životu, dok drugi narodi, gotovo susjedi, bivaju zanemarivani, i to oni koji ime kršćanske i praočinske vjere poznaju, ali zbog nepoznavanja stvari koje trebaju znati i činiti otpadaju od dostojanstva i slave svojih predaka. Tako nenjegovano drveće uskoro zarasta u neplodnu divljinu.

Radi toga sam, koliko je dopuštalo ograničeno vrijeme, pokušao pravila ovoga jezika o osam dijelova rečenice skupiti i određenim i razumljivim načinom prikazati, kako bi što lakše i brže dospjela do onoga komu su namijenjena; a to su oni koji su željni ovaj jezik naučiti. Ipak, ako ove osnove komu izgledaju podugačkima, njega molim da ne odstupi prebrzo od započetoga tečaja. Mnogo je toga izloženo i radi preglednosti, a mnoge druge stvari zbog sličnosti ne predstavljaju kakve nove teškoće pri učenju. Isto se tako nadam da će blagodatima ovih osnova, kakve god one bile, ako s istim marom na njihovu svladavanju budu uznastojali, kao što to običavaju činiti s latinskim i grčkim, uskoro i u proučavanju ovoga jezika ne manje uznapredovati. Zašto pak o onome što se zove rečenična konstrukcija nešto malo, i to samo općenito, iznosim, neće nikoga s pravom čuditi, ako zapamti da je ostalo ili u drugim jezicima koje on poznaje zajedničko, ili će to prije uporabom i vježbom negoli pravilima svladati, ili pak da nije moguće baš lako odjednom sve u znanstvenu teoriju uobličiti.

Zdravi bili. Rim, 17. travnja 1604.

tko je taj drugi narod, susjed, koji poznaje kršćansku vjeru, ali ne poznaje stvari?

Pa koji narod?!

Ako su samo Srbi kako ti verovatno misliš onda je njegovo delo napisano na srpskom jeziku jer njih treba dovesti pravoj veri i njima je namenjeno , jer to mu je bio i zadatak.

Mešutim nije tako nego svi oni koji su nabrojani u uvodu Rituala Rimskog a nis dobri u veri , znači unutršanjost zapadnog Balkana.

Matija Divković u isto vreme piše Nauk krsatjanski iz istih razloga kao i Kašić , a to delo je takođe na jeziku našem.

E aad ja tebe pitam kome je namenjen Nauk Krstjanski pisan narodnim jezikom i zašto ga piše ćirilicom?!

dudu

Divković piše molitvenike namjenjene katolicima u Bosni, stoga je i razumljivo da ih piše na bosančici koja je prilagođena narodnom govoru, nego na latinici.

Vii · **Pridružen/a:** 11 stu 2011, 15:14 **Postovi:** 3428

Kod Joe Entrara se primjećuje tipična srpska propaganda, prožvakana tisuću puta, "Hrvati su pokatoličeni Srbi, hrvatski jezik je srpski". Entrar, jesi čitao Načertanije?
Sve ono što kod Srba izaziva bijes (od strane hrvatskoga puka) je dobro i za pohvalu.

Zaviša

joe enter je napisao/la:

Zaviša je napisao/la:

Ovde sam proveo mnogo lepih dana. Iza SV. Jeronima ima neka Neronova nekropola tu smo igrali fudbal. :smajl007

Što se tiče tih "poluveraca" ima ih u Dušanovom zakoniku i oni nisu katolici jer se mi katolici decidno pominjemo kao jeretici u zakoniku.

Te teorije o nekakvim protestantima dva veka ranije????

Ali mogu biti veoma lako Manihejci. Nisam se nikad interesovao ali imao sam jednog prijatelja iz Zagreba, zvao se Faruk Salihodžić i bio je rodom iz begovske porodice sa Plava. Završio je visoke škole i na arapskom jeziku je čitao. On mi je pričao da su Manihejci bili preplavili Bosnu pa da su čak imali pandam papi negde u Bosni.

Zaviša srpski sine i lukavi Latinine , odakle manihejci u 17.veku pobogu?!
Ni ranije ih nije bilo već samo crkve bosanske što nema veze sa manihejcima.

Reci ti svome prijatelju Faruku da se drži svoga štetnorečivog sina Agare i da se ne meša u kjafiske marifetluke. :zubati

Dušanov zakonik pominje "poluverce", a imaš ovde na 240 strani interesantan detalj: http://www.historiografija.hr/hz/1961/H ... _LUCIC.pdf

Faruk je preminuo i duša mu je u dženetu.
Kako je govorio 5-6 jezika između ostalih i Turski, uvek mi govorio : "Da bi Srbi upoznali svoju istoriju, treba da iškoluju nekoliko studenata da znaju dobro turski jezik i pošalju ih u Instambul, tamo ima sve zapisano".

dudu

Zaviša je napisao/la:

joe enter je napisao/la:

Zaviša srpski sine i lukavi Latinine , odakle manihejci u 17.veku pobogu?!
Ni ranije ih nije bilo već samo crkve bosanske što nema veze sa manihejcima.

Reci ti svome prijatelju Faruku da se drži svoga štetnorečivog sina Agare i da se ne meša u kjafiske marifetluke. :zubati

Dušanov zakonik pominje "poluverce", a imaš ovde na 240 strani interesantan detalj: http://www.historiografija.hr/hz/1961/H ... _LUCIC.pdf

Faruk je preminuo i duša mu je u dženetu.
Kako je govorio 5-6 jezika između ostalih i Turski, uvek mi govorio : "Da bi Srbi upoznali svoju istoriju, treba da iškoluju nekoliko studenata da znaju dobro turski jezik i pošalju ih u Instambul, tamo ima sve zapisano".

poluvjeraca ima na više fresaka u pravoslavnim manastirima, ali kakve to veze ima s Kašićem i 17.tim stoljećem?

bonislav · **Pridružen/a:** 06 lip 2009, 23:08 **Postovi:** 342

Sve nedoumice rješava naslovnica rječnika kojega je Karadžić koristio da stvori Prvi Srpski Rječnik:

http://www.croatianhistory.net/gif/lat/jambresic1.jpg

Croata. Crno na bijelo.

Zaviša

Kašić je lako mogao da dođe u dodir sa njima a za poterbe Propagande, imaš link, mada je moguće da se radi o ljudima koji primaju islam a još uvek je jako hrišćansko nasleđe, pa su polovični.

Glazbenik

joe enter je napisao/la:

Ovde sve ignoranti i lažovi.

Ja stavim najstarije pominjanje nečeg "ilirskog" on se pravi mutav 'ladno.

Jel srpski kralj Stefan Dečanski najidealniji kralj svih Hrvata ili nije?!

Prosto da čovek ne veruje , 'ladno me laže pored zdravih očiju i mozga.

Svi spomeni ilirskog imena za Srbe u srednjem vijeku dolaze od Grka i Bugara, pa tako i sve što si naveo.

Kao što je nama teško po govoru razlikovati Čehe i Slovake, tako je njima teško razlikovati po govoru Južne Slavene zapadno od Bugara.

Ilirsko ime koje rabe Habsburgovci od Leopolda I. pa dalje za Srbe od Srba nikad nije prihvaćeno i oni te habsburške latinske povelje redovito prevode ili dopunjuju riječju "rasijanskij" za Srbe i sve te reference na Ilire su kratkog daha i u stranom, pretežno austrijskom a ne srpskom, kontekstu.

Zaviša

bonislav je napisao/la:

Sve nedoumice rješava naslovnica rječnika kojega je Karadžić koristio da stvori Prvi Srpski Rječnik:

http://www.croatianhistory.net/gif/lat/jambresic1.jpg

Croata. Crno na bijelo.

Ne znam šta ovo dokazuje, to je štampano 100 godina posle smrti Bartola Kašića, ili skoro 140 godina posle njegove gramatike a on u gramatici piše: "Harvacchi=Sclavono, Harvatski=Sclavone, Harvat=Croato.

Pessimus dux

joe enter je napisao/la:

Šta sad deklamuješ bezvezne priče kad sam i tebe i Glazbenika ubio dokazima?!

Ja citiram vaše stare pisce i šta su oni mislili i pisali , ja dajem primer iz književnosti , a ne stavljam kao ti neke pamflete i članke nekih izpolitiziranih budala.

I dalje čekam tvoju reakciju o Kašićevom uvodu u Ritual Rimski i šta on kaže za pojam "slovinski" , i o najidealijem kralju svih ilirskih naroda Stefanu Dečanskom?!

Jel možeš da gukneš 'tico , ili ćeš da ignorišeš?!

Pa on citira, kao kad Jehovini svjedoci vade citate iz Biblije iz konteksta, doslovno ih tumače i glume neku učenost. :sega

Lik je postao luđi od tuzlanskog poštara. :ucelo

bonislav · **Pridružen/a:** 06 lip 2009, 23:08 **Postovi:** 342

Zaviša je napisao/la:

Ne znam šta ovo dokazuje, to je štampano 100 godina posle smrti Bartola Kašića, ili skoro 140 godina posle njegove gramatike a on u gramatici piše: "Harvacchi=Sclavono, Harvatski=Sclavone, Harvat=Croato.

Pa...Jambrešićev rječnik iz 1742. je iz one grupe rječnika na temelju kojih je Vuk Karadžić 80 godina kasnije napisao prvi srpski rječnik.

osa

zanimljivo da se spominju samo hrvatski pisci, pjesnici i znanstvenici u ovoj verbalnoj borbi, ima li srpskih iz tog vremena....

Lebowski · **Pridružen/a:** 13 sij 2012, 17:01 **Postovi:** 12217

Što se svađate, to je sve bio starobošnjački jezik prije 13 stoljeća dok se Srbi i Hrvati nisu odrekli bošnjaštva i postali Hrvati i Srbi. :kava

Glazbenik

Mario Grčević: Jernej Kopitar kao strateg Karadžićeve književnojezične reforme

Zahvaljujući takvim i sličnim postupcima, mnoge su riječi dobile
svoje »najstarije« potvrde u Karadžićevim radovima. Da se to ne odnosi
samo na pojedine riječi, pokazao je Franjo Galinec na temelju 60 poslovica
iz Della Bellina rječnika. Karadžić je mnoge objavio u knjizi Srpske narodne
poslovice, a Della Bellu kao svoje vrelo nije spomenuo: »Hrvatske narodne
poslovice Della Belline odonda se [...] javljaju u nauci samo pod imenom
Vukovim, dok je sam Della Bella kao stvarni autor [odnosno primarni
zapisivač] tih poslovica u Vukovu zborniku [Srpske narodne poslovice]
do danas ostao sasvim nepoznat, dakle podpuno anoniman književni
izvor.« (Galinec 1944:46).

***

Karadžić u Pjesnarici iz 1815. napominje da zbog sunarodnjaka u Srijemu
nije sve pjesme objavio na »hercegovačkom« (tj. na (i)jekavici) jer bi
mu oni predbacili da im nameće »hоrvatski jezik«.
P. Ivić to je pokušao protumačiti kao nekakvu šalu, tvrdeći da se tu
spominjanje hrvatskoga jezika odnosi na kajkavštinu.
Međutim, Karadžić se u pismu Kopitaru od
28.VI.1815. tuži na isti problem. U pismu umjesto naziva »horvatski jezik«
rabi pogrdni izraz »šijački« za koji Kopitaru tumači da njime Srijemci
»Horvaćane« (tj. njihov jezik) zovu, a da »Hercegovce« i ne poznaju
(Karadžić 1811—1821:243). U skladu s time Milovan Vidaković piše 1814.
kako u Srijemu i Banatu, kad čuju nekoga iz Slavonije i Hrvatske, ili iz Bosne
i Hercegovine govoriti (i)jekavski, odmah kažu »ovo je šijak! kako govori«.

***

Krajem 18. i početkom 19. stoljeća udario je J. Dobrovský svojim znanstvenim
zabludama čvrste temelje slavističkomu panserbizmu (usp. Grčević
1997a, b, c). Do početka 40-ih godina razvoj toga slavističkoga panserbizma
usmjeravao je Kopitar u skladu s potrebama svojega austroslavenskoga
projekta. Dok Kopitar još nije bio spoznao da projektom ne može
obuhvatiti Bugare, Karadžić je i Bugare ubrajao u Srbe: »Svi Serblji, od
Adrijatičeskoga do Crnoga mora, koė im drago oni vėre bili, svi su oni
ėdnako mome serdcu mili i dragi« (Karadžić 1814:42).

***

Pojedini stariji jezikoslovci poput J. Jiričeka smatrali su zbog ovdje opisanih
razloga da se u Srba u 19. stoljeću kao književni jezik prihvaća upravo
ono narječje koje su »književno izgradili« »predivni dubrovački pjesnici
i njihovi sljedbenici u Dalmaciji i Slavoniji« (Jiriček 1865:I).

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68919, str. 15-16, 23-24, 39, 45

Članak vrijedi pročitati u cijelosti.

osa

Lebowski je napisao/la:

Što se svađate, to je sve bio starobošnjački jezik prije 13 stoljeća dok se Srbi i Hrvati nisu odrekli bošnjaštva i postali Hrvati i Srbi. :kava

a novo bošnjački je uvaj s turskim i arapskim izrazima i slovom h....

Lebowski · **Pridružen/a:** 13 sij 2012, 17:01 **Postovi:** 12217

osa je napisao/la:

Lebowski je napisao/la:

Što se svađate, to je sve bio starobošnjački jezik prije 13 stoljeća dok se Srbi i Hrvati nisu odrekli bošnjaštva i postali Hrvati i Srbi. :kava

a novo bošnjački je uvaj s turskim i arapskim izrazima i slovom h....

I to su nam podvalili, zapravo je turski pokupio sve te riječi iz starobošnjačkog.

mirv · **Pridružen/a:** 12 svi 2009, 23:03 **Postovi:** 1434

Glazbenik je napisao/la:

Mario Grčević: Jernej Kopitar kao strateg Karadžićeve književnojezične reforme

Zahvaljujući takvim i sličnim postupcima, mnoge su riječi dobile
svoje »najstarije« potvrde u Karadžićevim radovima. Da se to ne odnosi
samo na pojedine riječi, pokazao je Franjo Galinec na temelju 60 poslovica
iz Della Bellina rječnika. Karadžić je mnoge objavio u knjizi Srpske narodne
poslovice, a Della Bellu kao svoje vrelo nije spomenuo: »Hrvatske narodne
poslovice Della Belline odonda se [...] javljaju u nauci samo pod imenom
Vukovim, dok je sam Della Bella kao stvarni autor [odnosno primarni
zapisivač] tih poslovica u Vukovu zborniku [Srpske narodne poslovice]
do danas ostao sasvim nepoznat, dakle podpuno anoniman književni
izvor.« (Galinec 1944:46).

***

Karadžić u Pjesnarici iz 1815. napominje da zbog sunarodnjaka u Srijemu
nije sve pjesme objavio na »hercegovačkom« (tj. na (i)jekavici) jer bi
mu oni predbacili da im nameće »hоrvatski jezik«.
P. Ivić to je pokušao protumačiti kao nekakvu šalu, tvrdeći da se tu
spominjanje hrvatskoga jezika odnosi na kajkavštinu.
Međutim, Karadžić se u pismu Kopitaru od
28.VI.1815. tuži na isti problem. U pismu umjesto naziva »horvatski jezik«
rabi pogrdni izraz »šijački« za koji Kopitaru tumači da njime Srijemci
»Horvaćane« (tj. njihov jezik) zovu, a da »Hercegovce« i ne poznaju
(Karadžić 1811—1821:243). U skladu s time Milovan Vidaković piše 1814.
kako u Srijemu i Banatu, kad čuju nekoga iz Slavonije i Hrvatske, ili iz Bosne
i Hercegovine govoriti (i)jekavski, odmah kažu »ovo je šijak! kako govori«.

***

Krajem 18. i početkom 19. stoljeća udario je J. Dobrovský svojim znanstvenim
zabludama čvrste temelje slavističkomu panserbizmu (usp. Grčević
1997a, b, c). Do početka 40-ih godina razvoj toga slavističkoga panserbizma
usmjeravao je Kopitar u skladu s potrebama svojega austroslavenskoga
projekta. Dok Kopitar još nije bio spoznao da projektom ne može
obuhvatiti Bugare, Karadžić je i Bugare ubrajao u Srbe: »Svi Serblji, od
Adrijatičeskoga do Crnoga mora, koė im drago oni vėre bili, svi su oni
ėdnako mome serdcu mili i dragi« (Karadžić 1814:42).

***

Pojedini stariji jezikoslovci poput J. Jiričeka smatrali su zbog ovdje opisanih
razloga da se u Srba u 19. stoljeću kao književni jezik prihvaća upravo
ono narječje koje su »književno izgradili« »predivni dubrovački pjesnici
i njihovi sljedbenici u Dalmaciji i Slavoniji« (Jiriček 1865:I).

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68919, str. 15-16, 23-24, 39, 45

Članak vrijedi pročitati u cijelosti.

Treba ga prevesti na najvažnije svjetske jezike i nositi svugdje gdje postoje katedre za BHS nakazu ili gdje se govori o hrvatskom jeziku uopće. Nikada se ne smije dopustiti da se hrvatski jezik utopi zajedno s ovim ostalima, koji su samo nametnici na hrvatskoj kulturi. Europa bi nas sigurno samo tako prodala da uštedi par centi na prijevodu, toliko nas voli, ali mi si to ne možemo dopustiti ni pod koju cijenu.

HercegBosna.org

Hrvatski jezik: opća tema

Online