HercegBosna.org

Glazbenik

doc je napisao/la:

Imaš taj esej?

Orwell je bio strašan u tom obliku spisateljstva...

Evo ga:
http://www.npr.org/blogs/ombudsman/Politics_and_the_English_Language-1.pdf

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6998

Za one koje zanimaju njeki važniji tekstovi o hrvatskome jeziku, preporučio bih sljedeće.
Tko nije pročitao, ima što, da stekne jasniju sliku, ter da ne ostane samo kod prepucavanja i dokazivanja.....

Nije nerazumljivo ni dosadno, važno je, a nema daveža s filološkim detaljima.
Možete ih, uglavnom, spremiti u pdf-u:

Ivan ******** : Pretvorba hrvatskoga iz crkvenog u književni jezik

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=cla ... zik=136112

Recenzija, Prikaz

Dubravka Sesar: HRVATSKI JEZIK I SERBOKROATIZAM ILI CAR JE GOL. Leopold Auburger: Hrvatski jezik i serbokroatizam. Maveda i HFDR, Rijeka, 2009., 304 str.

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=cla ... ezik=99198

Mario Grčević : Ponovno o »istočnohercegovačkoj štokavštini« i kroatističkim stranputicama

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=cla ... zik=113654

Mario Grčević: Dubrovačka književnost ni u kojem smislu nije sastavni dio srpske književnosti

http://www.matica.hr/vijenac/516%20-%20 ... BEevnosti/

Branka Tafra ; Petra Košutar : Nova periodizacija povijesti hrvatskoga književnoga jezika

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=cla ... zik=116824

Von Polenzova, u predhodnom tekstu spomenuta, višesvezačna studija o njemačkom bit će nadmašena ovom o hrvatskom:
http://www.croatica.hr/

Zadar1993

Hrobi već dva dana čitam ove linkove i svaka čast :klanjam

.
Razvaljivanje serbokroatističkih gluposti i presizanja na hrvatsku jezičnu i književnu baštinu.

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6998

Glazbenik je napisao/la:

Tomislav Krasnec
OBJAVA: 17.2.2014 | 12:00

Izbacimo drveni jezik iz vijesti i informacija o Europskoj uniji

Kad čitam i slušam vijesti iz EU, vidim strah od jednostavnog izražavanja

Nakon višemjesečnih mjerljivih rezultata članstva Hrvatske u Europskoj uniji namjera nam je pokazati na koji način istinski europska politika nastavlja igrati važnu ulogu u budućnosti prilagođavanja hrvatskog jezika izazovima dinamičnog modernog doba i proširenog političko-ekonomskog konteksta te koliko je logično očekivati doprinos hrvatskog jezika jasnijem izražavanju na razini institucija EU. Uf! Eto, bilo je teško, ali u prvoj rečenici otkriveno je koja je tema ove kolumne.

Ako ste se probili kroz tu rečenicu, svaka vam čast. Ako niste, ne brinite se. Jer poanta je ove kolumne upravo to: jezik kojim se institucije EU svakodnevno služe u komunikaciji s javnošću je nerazumljiv, dosadan i drven. Mnogi novinari, ni ne razmišljajući o tome, preuzimaju taj jezik čim nogom stupe u Bruxelles, ali meni u ušima još odzvanja nešto što mi je pokojni Krsto Cviić rekao u jednom intervjuu 2007.: “Piši što jednostavnije. Moraš znati što želiš reći, ali onda to kaži bez umatanja u neku tobože učenu formu. Reci točno onako kako jest, s najmanjim mogućim brojem riječi i naprosto idi dalje”.

Veliki Chris Cviić, hrvatsko-britanski novinar i publicist, u našem razgovoru o stanju u hrvatskom novinarstvu 2007. iznio je jednu neočekivanu tezu. U Hrvatskoj su bile potrebne godine i godine da se novinari i pisci, kako je rekao, oslobode prevelikoga i zapravo negativnog utjecaja Miroslava Krleže. A to je, po Cviiću, upotreba previše riječi, razbacivanje pojmovima i stranim izrazima. Po Cviiću, u vrijeme komunizma postojao je strah od otvorenog, direktnog pisanja i moralo se opširnim opisima samo aludirati na neke stvari koje se nisu mogle otvoreno reći. Kad se pojavila sloboda govora, pod utjecajem krležijanskog stila mnogi su u Hrvatskoj razvili nešto što je Cviić nazvao strahom od jednostavnog izražavanja.

Kad smo vodili taj razgovor, dakle 2007., Cviić je imao osjećaj da “to krležijansko zastranjivanje” prolazi te da se “i kod nas sada zbilja piše onako kako se uči i u Economistu” (Cviić je bio suradnik tog uglednog tjednika od 1969. do 1990. godine). Ali kad danas čitam i slušam vijesti iz Europske unije, često vidim taj strah od jednostavnog izražavanja. Primjer: “Tražitelji posla mogu se osloniti na potporu budućeg proračuna EU-a kojim se pruža velik doprinos otvaranju radnih mjesta”. Zaista je nevjerojatno kad institucije ili, još gore, novine pokušavaju prodati nekome tako pisane vijesti. Biste li jeli u restoranu koji poslužuje pseću hranu? Iz istog razloga vjerojatno ne biste željeli gutati vijesti pisane drvenim jezikom.

U francuskom jeziku postoji izraz “la langue de bois”. Drveni jezik. To je izraz za pretenciozni, službeni jezik koji je lišen stvarnog sadržaja i smisla, ali zato zamaskiran floskulama i općenitim ili nejasnim pojmovima.

Jezik kojim se govori u institucijama Europske unije vrlo je često upravo drveni jezik ili “langue de bois”. Jezik u hrvatskoj politici i javnoj upravi u većini je slučajeva drveni jezik. Ali nije to specifičnost Hrvatske. Jezik u njemačkoj politici također je drveni jezik. Nijemci imaju strah od jasnog izražavanja zbog negativnog naslijeđa iz Drugog svjetskog rata. Britanski povjesničar Timothy Garton Ash obrazlaže da njemački jezik jednostavno ima previše duhova iz prošlosti i da je, zbog Hitlera, njemačka politička retorika svjesno oprezna, plitka i dosadna. Čitava njemačka politička klasa koristi nekakav dezinficirani lego-jezik, što je pojam kojim T. Garton Ash opisuje slaganje unaprijed izgrađenih šupljih fraza.

To bi se ležerno moglo reći i za većinu zastupnika u Europskom parlamentu, Saboru ili bilo kojoj županijskoj skupštini, gradskom ili općinskom vijeću u Hrvatskoj.

Drveni jezik oduvijek je postojao, samo ga treba prepoznati, osvijestiti potrebu da ga se izbaci iz javnog govora i da ga se zamijeni jednostavnim, razumljivim izražavanjem. Kada iz Bruxellesa stižu veleumne rečenice poput one na početku ili na sredini ovog teksta, ne dajte se impresionirati adresom iz koje stižu. To što su iz EU ne znači da moraju biti manje razumljive.

U poznatom eseju “Politika i engleski jezik” George Orwell piše da je neiskrenost veliki neprijatelj jasnog izražavanja. Kad postoji jaz između čovjekovih stvarnih i proklamiranih ciljeva, čovjek se instiktivno okreće dugim riječima i iscrpljenim frazama. Simon Kuper, jedan od najboljih europskih novinskih kolumnista, jednom je izjavio da je više naučio o pisanju iz 20-ak stranica tog Orwellova eseja nego iz svih godina svoga školovanja.

http://www.vecernji.hr/eu/izbacimo-drveni-jezik-iz-vijesti-i-informacija-o-europskoj-uniji-921539

Ovo jednostavno nije istina.

U raznim jezicima, koliko mogu pratiti, nema toga "drvenoga jezika". Naproti.

Prvo: među funkcionalnim stilovima se razlikuju novinski i književnoumjetnički. Novinarski vam je novinara, pa makar bili i face. Ti su tekstovi uvijek nekako plošni, površni i dosadni.
Možda je "kriva" narav engleskoga-o njem pišem- jezika koji je pretrpio stašan udarac normansko-francuskom osvojenjem u 11. st., i kad se oporavljao, od 15. st nadalje, to je činio leksičkim posuđivanjima- a ne "iz sebe" kao ruski, njemački, francuski,..

Sada dobar dio novinstva u SAD, bilo lijevo-liberalnoga, bilo "desnoga"- n.pr. Wall Street Journal, New York Times, Slate, Taki magazine, ..pun je fraziranja bez pokrića. To nije ni solidno novinarstvo, a nije ni književnost, nego razbacivanje doskočitim frazama u kojima se želi ispasti forsirano duhovit.

Krležin je stil u novinskim temama (Pogreb Jovana Dučića, Dijalog o Brest-Litovsku,.) genijalan, uopće nije isprazan, samo nije za šupljoglavce. To je književnost u novinarstvu, a ne jadno fraziranje nekih Tomića, pa i Ivkošića u slabijim trenutcima.

Naši su novinari slabije obrazovani od najboljih svjetskih, no i ti "najbolji svjetski" baš nisu neke mile gere. Najbolji je bio, tko ga se sjeća, Carl Gustav Stroehm, i to je pravo jasno novinarstvo pravoga ranga.

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6998

Zadar1993 je napisao/la:

Hrobi već dva dana čitam ove linkove i svaka čast :klanjam

.
Razvaljivanje serbokroatističkih gluposti i presizanja na hrvatsku jezičnu i književnu baštinu.

Ovo je zlatno doba hrvatskoga jezika, nikad nije bio bolji. Točno je da imamo dva velika "protivnika" u tom:

a) prevlast audio-vizualne kulture u svijetu, pa se mladi ljudi sve slabije izražavaju. To nije samo hrvatski, nego opći fenomen. Ne čitaju lektiru (internet), pa kad ih slušam kako razglabaju o filmovima i sportu i bilo čemu...to je jeadno. N eznaju složiti ništa više od "to je super", "film je bez veze" (zašto ? Odgovor- ?). Isto, tu je dominacije površne angloameričke popularne kulture, kao i noiz drugih stvari. Pozitivan će biti učinak sinkronizacije filmova- protiv čega sam prije bio- nu vidim da to imaju u EU svi, i doprinosi jačanju jezične svijesti i rječnika u prosječnika.

b) ostatci jugo-UDBAških struja koje se protive jačoj individualizaciji u pravopisu, rječniku i sintaksi (smeta ih uspornik mjesto glupog "ležećeg policajca), no ni njihova ne će vjekovati...

Realno, od 1990:

a) nismo dosta promijenili pravopis, no mislim da ćemo ga konačno stabilizirati kroz koju godinu, i to uz izmejen o kojima sam govorio (red je da izbjegnemo sva ta jednačenja, pa da imamo podforum, podkategorija, poredka, svjedočba, odpisati,..)

b) dosta smo napravili, a suma sadšnjega će biti totalni prkaz koji uključuje i povijesnu gramatiku, na http://www.croatica.hr/ Izdali smo nevjerojatno puno, pšto nikada ne bismo u Jugoslavijama. Samo pogledajte ovaj prijegled filoloških djela, i nadnevke prijetisaka:
http://knjige.ihjj.hr/knjige/
http://www.hrvatskiplus.org/index.php?o ... &Itemid=48
http://www.hrvatskiplus.org/index.php?o ... &Itemid=48

No, valja reći da je pravo pohranište u knjigama, a manje u filološkim djelima (kojima svaka čast).
.
Tako imamo genijalne prijevode s arapskoga (Daniel Bučan), Mate Maras je fenomenalno prevdeo s talijanskoga, francuskoga i engleskoga (Michelangelo, Dante, Rabelais, Shakespeare, Milton, De Quincey, Beowilf,..), Mirko Tomasović uglavnom s talijanskoga i portugalskoga (Tasso, Camoens,..), Stamać s njemačkoga (Goethe, Nothova "Semiotika"), Mislav Ježi sa sanskrta i nešto grčkoga (Vede, Upanišade, fragmenti Grka,..), Zdeslav Dukar s grčkoga (Plutarh, tragedi,..), Ladan s latinskoga, grčkoga, njemačkoga, islandskoga (Augustin, Aristotel, 4 evanđelja, Descartes, Lagerkvist, Niebelunzi,..) itd. itd.

Isto, imao niz remek djela na području esejistike, poezije, kritike, poligrafije, memoaristike, manje romana (Tomislav Ladan, Dubravko Detoni, Petar Gudelj, Irena Vrkljan, Vesna Krmpotić, Viktor Žmegač, S.P. Novak, Mirko Kovač, Slobodan Novak, Luko Paljetak,...).

U razdoblju od oko 1950. do 1990., bili smo, osim Krleže i Ladana, uglavnom slabi, s njekoliko iznimaka koji su se tek brusili.

A sad tekstove, bilo stručne, bilo opisne, koji pokazuju gdje smo i što smo ...-ali kratke, samo s naputcima na knjige, eventualno...

Tekstovi o hrvtskome jeziku uoči ulaska u EU

http://www.matica.hr/kolo/374/r/Tema%20 ... C%20sutra/

Luis Camoens: Luzitanci (tekst Tomasovića o prevođenju)

http://www.matica.hr/knjige/1033/

Kako sam prepjevao Luzitance

http://www.matica.hr/media/uploads/knji ... itance.pdf

Mirko Tomasović: Raspre i rasprave

http://www.matica.hr/knjige/847/

Odjeljak "Jovan Splavić, "ponovljen"

http://www.matica.hr/media/pdf_knjige/8 ... %20009.pdf

Mario Grčević: Jernej Kopitar kao strateg Karadžićeve književnojezične reforme

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=cla ... ezik=68919

Mate Maras: Prijevod Miltona

http://www.profil-mozaik.hr/izgubljeni-raj/PR/144707

http://www.matica.hr/vijenac/397/Pohrva ... 20Miltona/

Mario Grčević: Hrvatski udjel u Karadžićevu prijevodu Novoga zavjeta

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=259501

Hrvatski jezik je normiran i moderan jezik od šesnaestoga stoljeća

http://hrvatski-croatian.blogspot.com/2 ... deran.html

prema Krasićevoj knjizi: Počelo je u Rimu

http://www.politikaplus.com/novost/3927 ... kih-jezika

Recenzija Josipa Silića:

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=cla ... ezik=98471

Ako već želite i knjiga, imate zadnju Katičićevu knjigu za spremanje:
Radoslav Katičić: Hrvatski jezik, 2013

http://lib.freescienceengineering.org/v ... ?id=932297

Zadar1993

Hvala Hrobi :klanjam

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24223

Jako dobri linkovi, dobro će mi doći u par rasprava

Hunter

Čitam pre neki dan Večernjak, bila neka anketa... kaže "glasajte" pa sam ostao zbunjen da li se u Hrvatskoj glasuje ili glasa?

Srpski Knindza

Ja mislim da su neki padeži opšti haos kao recimo u reči ručak - ručkovi. Šta nije ručci lepše?

Glazbenik

Važniji hrvatski rječnici (po stoljećima)

1501.-1600. = 3
1601.-1700. = 7
1701.-1800. = 14
1801.-1900. = 24
1901.-2000. = 108
2001.-2014. = 52

1901.-1918. XXXXX (5)
1918.-1941. XXXXX XXXX (9)
1941.-1945. XXXXX (5)
1945.-1990. XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XX (47)
1990.-2000. XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XX (42)
2000.-2014. XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XX (52)

U 24 godine hrvatske demokracije izdana su čak 94 hrvatska rječnika, a u 45 godina komunizma svega 47 rječnika od kojih dio ima hibridne nazive.
Nisam ubrojio ponovna izdanja čime bi situacija bila još povoljnija za protekle 24 godine.

Važnije hrvatske gramatike (po stoljećima)

1601.-1700. = 3
1701.-1800. = 15
1801.-1900. = 47
1901.-2000. = 25
2001.-2014. = 7

1901.-1918. = 3
1918.-1941. = 7
1941.-1945. = 1
1945.-1990. = 10
1990.-2000. = 4
2001.-2014. = 7

Glazbenik

Prijevodi na hrvatski jezik (po vremenskom slijedu).

José Ortega y Gasset (1883.-1955.)
1941. Pobuna masa
1944. O ljubavi
1993. Tema našeg vremena
1996. Dehumanizacija umjetnosti
2002. Razmišljanja o Quijoteu
2002. Oživljavanje slike
2002. O ljubavi
2003. Pobuna masa
2004. Što je filozofija
2007. Dehumanizacija umjetnosti i drugi eseji
2008. Meditacije o Quijoteu
2009. Studije o ljubavi
2009. Misija sveučilišta

Carl Schmitt (1888.-1985.)
1943. Pojam politike i ostale razprave
1999. Teorija partizana
2005. Pojam politike
2007. Politički spisi

Ivan A. Bunjin (1870.-1953.)
1926. Mitjina ljubav
1934. Gospodin iz San Franciska
1935. Selo
1943. Život Arsenjeva
1974. Život Arsenjeva
1993. Treći Tolstoj
1993. Prokleti dani
1993. Gorki
1994. I. Bunjin (Sabrana djela)
1997. Kći
1999. S majmunom

Knut Hamsun (1859.-1952.)
1919. Urednik Lynge
1919. Glad
1922. Nitkov
1927. Ruža
1930. Gospođa Ivana
1940. Krug se zatvara
1943. Skitnice
1944. August
1961. Misterije
1975. Glad
1983. Blagoslov zemlje
1986. Po zaraslim stazama
2000. Zavodnik i druge priče
2001. Zavodnik i druge priče
2002. Blagoslov zemlje
2005. Festina lente
2007. Glad
2009. Victoria
2009. Po zaraslim stazama
2009. Pan
2011. Misteriji

Gabriele D'Annunzio (1863.-1938.)
1923. Triumf smrti
1929. Zvona
1940. Solus ad solam
1942. Posljednja trijada
1970. Užitak
1986. Sin požude
2003. Antologije
2004. Talijanski futurizam
2004. Giovanni Episcopo
2005. Morske hore
2009. Sotonski čas
2010. Nevini
2011. Mondeni brevijar

Glazbenik

Maurice Barrès (1862.-1923.)
1923. Vrt na Orontu
1924. Neprijatelj zakona
1933. Ljubav u zemlji Thule
2001. El Greco mi jasno pokazuje tajnu Toleda
2007. Vrt na Orontu

Géza Gárdonyi (1863.-1922.)
1926. Onaj silni treći
1929. Anuška će u opatice
1983. Egerske zvijezde
2011. Božji robovi
2013. Pripovijesti

Oswald Spengler (1880.-1936.)
1991. Čovjek i tehnika
1998. Propast Zapada

Carl von Clausewitz (1780.-1831.)
1997. O ratu
2010. O ratu

Hilaire Belloc (1870.-1953.)
2010. Eseji jednog katolika
2012. Velike hereze
2012. Stari i novi neprijatelji Katoličke crkve
2012. Kako je nastala reformacija

Glazbenik

Platon (5.-4.st.pr.Kr.)
1897. Platonov i Xenophontov Symposion
19xx. Obrana Sokratova
19xx. Fedon
1902. Platonov Protagora
1908. Platonov Lahet
1912. Platonov Fedon
1915. Obrana Sokratova
1915. Djela Platonova
1922. Platonova Obrana Sokratova i Kriton
1943. Država, državnik
1957. Zakoni
1974. Zakoni
1975. Protagora, Sofist
1976. Kratil
1977. Državnik
1977. Država
1979. Fileb
1981. Platonov i Xenophontov Symposion
1982. Vježbanje u dijalektici
1991. Platonova Politeia
1995. Odredbe
1996. Hipija Manji
1996. Fedon
1996. Eros i Filia
1997. Menon
1997. Hipija Manji
1997. Fedar
1997. Država
1998. Ion, Lahet, Meneksen
2000. Obrana Sokratova
2001. Država
2002. Parmenid
2004. Država
2005. Prepjev Platonova Parmenida
2009. Obrana Sokratova
2009. Država
2010. Fedon
2012. Obrana Sokratova

Glazbenik

Nikolaj A. Berdjajev (1874.-1948.)
1935. Sudbina čovjeka u savremenom svijetu
1936. Naziranje Dostojevskog na svijet
1937. Komunizam i kršćani
1984. Ja i svijet objekata
1985. Duh i realnost
1989. O vrijednosti kršćanstva i nevrijednosti kršćana
1991. Novo srednjovjekovje
2005. Smisao povijesti
2005. Samospoznaja
2006. Ruska ideja
2007. Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu

Evgenij I. Zamjatin (1884.-1937.)
1930. Mamaj
1931. Tamo gdje je vrag rekao laku noć
2003. Mi
2013. Izbor iz djela

Nikolaj O. Losskij (1870.-1965.)
2002. Vrijednost i biće

Pitirim A. Sorokin (1889.-1968.)
1924. Ideologija agrarizma
2007. Društvena i kulturna dinamika
2014. Društvena kultura i dinamika

Miguel de Unamuno (1864.-1936.)
1929. Magla i tri uzorite novele
1930. Don Kihotov grob
1990. Kako se piše roman
1992. Poetski dnevnik
1997. Glazba
1998. Agonija kršćanstva
1999. Poetski dnevnik
1999. O tragičnom osjećanju života u ljudi i u naroda
2000. Magla
2002. O tragičnom osjećanju života
2004. Ljubav i pedagogija
2005. Pjesnička (o)poruka
2007. Život Don Quijota i Sancha
2007. Agonija kristijanizma
2008. Tri poučne novele i jedan prolog
2010. O tragičkom čuvstvovanju života
2010. Kako nastaje roman
2011. Tetka Tula
2013. Ogledalo smrti

Glazbenik

Selma Lagerlöf (1858.-1940.)
1917. Jerusalim
1917. Blago gospodina Arnea
1919. Legende o Isukrstu
1930. Legende o Kristu
1931. Rajski bunar
1944. Gösta Berling
1945. Anna Svaerd
1992. Legende o Kristu
1994. Legende o Kristu
1994. Gösta Berling
1995. Legende o Kristu
1996. Legende o Kristu
1997. Legende o Kristu
1999. Sveta noć
1999. Legende o Kristu
2000. Legende o Kristu
2001. Božićne priče
2001. Legende o Kristu
2001. Legende o Kristu
2001. Legende o Kristu
2002. Legende o Kristu
2003. Legende o Kristu
2004. Legende o Kristu
2008. Legende o Kristu
2010. Legende o Kristu
2010. Helga
2011. Povijest jednog imanja
2011. Pastorovo zlato
2013. Jeruzalem

Hunter

Dva primera iz večernjaka:

1.The Economist o Lijepoj našoj: Bolesna Hrvatska. Veliki nered

Ugledni britanski tjednik piše o stanju hrvatske ekonomije u kontekstu nedavnog summita u Dubrovniku, gdje su se okupili predsjednici zemalja regije i njemačka kancelarka Angela Merkel, te zaključuje kako Hrvatska “nije dobro”

Zar reč "ekonomija" nije izbačena iz hrvatskog jezika i zamenjena rečju "gospodarstvo"?

Evo konkretnog primera: http://www.business.hr/ekonomija/linic-stanje-u-gospodarstvu-je-kriticno

2. spremni za upotrebu - Hrvatsko ratno zrakoplovstvo počelo s korištenjem dva MIG-a iz Ukrajine

Zar reč "upotreba" nije izbačena iz hrvatskog jezika i zamenjena rečju "uporaba"?

Evo konkretnog primera: http://www.nanopinion.eu/ro/node/382

Da li neko može da mi objasni o čemu se ovde radi? Koje su reči hrvatske a koje nisu?

Kamov

Hunter je napisao/la:

Dva primera iz večernjaka:

1.The Economist o Lijepoj našoj: Bolesna Hrvatska. Veliki nered

Ugledni britanski tjednik piše o stanju hrvatske ekonomije u kontekstu nedavnog summita u Dubrovniku, gdje su se okupili predsjednici zemalja regije i njemačka kancelarka Angela Merkel, te zaključuje kako Hrvatska “nije dobro”

Zar reč "ekonomija" nije izbačena iz hrvatskog jezika i zamenjena rečju "gospodarstvo"?

Evo konkretnog primera: http://www.business.hr/ekonomija/linic-stanje-u-gospodarstvu-je-kriticno

2. spremni za upotrebu - Hrvatsko ratno zrakoplovstvo počelo s korištenjem dva MIG-a iz Ukrajine

Zar reč "upotreba" nije izbačena iz hrvatskog jezika i zamenjena rečju "uporaba"?

Evo konkretnog primera: http://www.nanopinion.eu/ro/node/382

Da li neko može da mi objasni o čemu se ovde radi? Koje su reči hrvatske a koje nisu?

Ekonomija nije gospodarstvo. Gospodarstvo je u srpskom jeziku privreda.

Glagolska imenica korištenje može se zamijeniti imenicama upotreba, uporaba i poraba ili glagolskim imenicama upotrebljavanje, rabljenje i služenje. Tako je pravilno i: upotreba mobitela, uporaba mobitela i služenje mobitelom.

Hunter

Kamov je napisao/la:

Hunter je napisao/la:

Dva primera iz večernjaka:

1.The Economist o Lijepoj našoj: Bolesna Hrvatska. Veliki nered

Ugledni britanski tjednik piše o stanju hrvatske ekonomije u kontekstu nedavnog summita u Dubrovniku, gdje su se okupili predsjednici zemalja regije i njemačka kancelarka Angela Merkel, te zaključuje kako Hrvatska “nije dobro”

Zar reč "ekonomija" nije izbačena iz hrvatskog jezika i zamenjena rečju "gospodarstvo"?

Evo konkretnog primera: http://www.business.hr/ekonomija/linic-stanje-u-gospodarstvu-je-kriticno

2. spremni za upotrebu - Hrvatsko ratno zrakoplovstvo počelo s korištenjem dva MIG-a iz Ukrajine

Zar reč "upotreba" nije izbačena iz hrvatskog jezika i zamenjena rečju "uporaba"?

Evo konkretnog primera: http://www.nanopinion.eu/ro/node/382

Da li neko može da mi objasni o čemu se ovde radi? Koje su reči hrvatske a koje nisu?

Ekonomija nije gospodarstvo. Gospodarstvo je u srpskom jeziku privreda.

Glagolska imenica korištenje može se zamijeniti imenicama upotreba, uporaba i poraba ili glagolskim imenicama upotrebljavanje, rabljenje i služenje. Tako je pravilno i: upotreba mobitela, uporaba mobitela i služenje mobitelom.

Hvala na pojašnjenju.

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6998

Hunter je napisao/la:

Kamov je napisao/la:

Ekonomija nije gospodarstvo. Gospodarstvo je u srpskom jeziku privreda.

Glagolska imenica korištenje može se zamijeniti imenicama upotreba, uporaba i poraba ili glagolskim imenicama upotrebljavanje, rabljenje i služenje. Tako je pravilno i: upotreba mobitela, uporaba mobitela i služenje mobitelom.

Hvala na pojašnjenju.

Pa nije baš to. Hrvatske novine forsiraju hrvatsko-srpsko nazvilje gdje mogu, napose u posljednih nekoliko godina (ambasada prama veleposlanstvo, ekonomija - koje u ovom surječju znači isto što i gospodarstvo i sl.).

volvoks

Hroboatos je napisao/la:

Hunter je napisao/la:

Hvala na pojašnjenju.

Pa nije baš to. Hrvatske novine forsiraju hrvatsko-srpsko nazvilje gdje mogu, napose u posljednih nekoliko godina (ambasada prama veleposlanstvo, ekonomija - koje u ovom surječju znači isto što i gospodarstvo i sl.).

To je više pitanje toga što je in nego resrbizacije , u Jugoslaviji se pretežno koristio oblik privreda i to je i današnji prijevod riječi gospodarstvo na taj jezik, no i kod njih se u tisku više koristi ekonomija.
Iako je ekonomija primarno znanost i ovdje bi puno primjerenija bila riječ gospodarstvo, odnosno za Srbe privreda.

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6998

Dodao bih njekoliko napomena glede raznih stvari.

1. lijep je prijegled prevedenih važnih djela, valja samo napomenuti da ih ima znatno više, i to vrsnih prijevoda klasika koje ne imasmo u doba SFRJ (bolje-nikada). Sad, to su možda djela za sladokusce, no važno je imati kapitalna djela prevedena praktički sva. Šteta što je jedna od najboljih izdavačkih kuća, Demetra (demetra.hr), uza sva potpore, prisiljena prodavati preskupe knjige. Nu, samo da nabrojim neka važnija djela (dio sam i spomenuo):

* Montaigne: Sabrana djela
* Shakespeare: Sabrana djela
* Tasso: Oslobođeni Jeruzalem
* Camoens: Luzitanci
* Milton: Izgubljeni raj
* Beowulf
* Herodot: Povijest
* Conrad: Pobjeda, Očima zapada
* James: Poslanici
* Nietzsche: skoro sva djela, u Demetri (dosta slab prijevod, začudno)
* 1001 noć- kapitalno izdanje Demetre u više knjiga, jedan smo od rijetkih naroda koji će imati prevedenu cijelu 1001 noć
* Heidegger: niz knjiga, dobar prijevod, uglavnom Kirila Miladinova i drugih
* Flaubert: Bouvard i Pecuchet
* Darwin: Postanak čovjeka
* Kalevala
* Gospođa Murasaki: Priča o Genjiju
...
Budući da znam situaciju i izdavaštvu (koliko-toliko), rekao bih nješto.

1. prošlo je, uglavnom, doba sabranih i izabranih djela u više knjiga. U sutonu SFRJ izdali smo još Borgesa i Marqueza, no mislim da to više nema prođu. Slično je i s enciklopedijama- a ja sam odrastao na enciklopedijama-njima je vrijeme prošlo, iako je posljednja Opća enciklopedija u SFRJ bila pravo remek djelo s kojom se ne može usporediti ni novija hrvatska, ni niz drugih (n.pr. ni Britannica u nizu natuknica- dosta je samo pogledati češki jezik i teoriju relativnosti).

2. izdajemo toliko smeća, ljubića i krimića i sličnih stvari, da je to uistinu previše. Nisam protiv popularne literature, no navala smeća, uglavnom angloameričkoga, djeluje kao omekšivač mozga.

3. izašlo je brdo dobrih publicističkih i povijesnih knjiga- ode komunizam, pa eto...

4. izdali smo i niz dobrih prijevoda za koje se ne zna. Primjer kojeg često navodim je sjajno djelo američko-francuskoga gerijatrijskoga genijalca Jacquesa Barzuna "From Dawn to Decadence" (pročitao sam ju na en.), a nisam znao da je prevedena na hrvatski- "Od osvita do dekadencije". Odlična knjiga i prijevod (Nikica Petrak). No, za to nije nitko živ čuo (izdavač Masmedija nema ni svoju kuću, nego je to nekakvi mračni ulaz kao u grupi TNT). Knjiga je inače bila 360 kuna, a na Interliberu sam ju, prijateljima, dobio za 100 kuna. To remek djelo čami neprodano- ljudi bi ju kupili, no nitko ne zna za njezino postojanje.

Naše oglašavanje na internetu čega imamo je katastrofalno. Sve online knjižare- SVE- su totalna truba.

5. posebna je priča oduran odnos prama "malim" izdavačima koji su bili- i ostali- praktički predvodnica u zanimljivim i bitnim naslovima. Socijalistički brontosauri zaštićeni su imbecilnim zakonima, dok su ovi mali platili ceh i dio ih je propao.

Primjer ?

Vrlo dobar izdavač Fabula nova počeo je izdavati kapitalno djelo velikoga Mircea Eliadea: Povijest vjerovanja i religioznih ideja. To su 3 knjige. Izdali prvu knjigu i - nema ih, vjerojatno bankrotirali. Ostala ta jedna knjiga.

Drugoga izdavača ne znam, no izdali prvi dio (od dva dijela) sjajne biografije Hitlera koju je napisao britanski povjesničar Ian Kershaw. Remek djelo. Od druge knjige- ni traga ni glasa. Za sada imamo Hitlera do 1938.

Moj bi opći zaključak bio da u važnim edicijama:

Stoljeća hrvatske književnosti
Vrhovi svjetske književnosti

zatim u izdavača koji izdaju iznimno važna djela iz povijesti, politike, popularne znanosti, filozofije, religije, kulture, znanstvene fantastike, psihologije, sociologije, umjetnosti, ... imamo skoro sve.

Od tzv. klasika iz kanona imaginativne književnosti do onih nefikcionalnih (mislim da na hrvatski nije preveden jedino Marxov "Kapital")- imamo skoro sve vrijedno.

Zamjerio bih, uza već rečeno, što nema pretiskavanja djela od pred 30-40 godina kojih jednostavno nema- mislim poglavito na Proustov cijeli roman, na neke klasike poput Stendhala i sl. Neke prijevode treba jezično dotjerati.

No, glavno je moje nezadovoljstvo zbog ciganske politike koja opterećuje entuzijastičke i sposobne male izdavače, kroz koje dolaze najzanimljiviji naslovi, a također što nema internetske prikazbe "što imamo na lageru".

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6998

Dame i gospodo Hercegbosanci, ako vam se da čitati što je vaš babo Hroboatos naklapao u zadnje vrijeme na meni simpatičnom forumu krstarice (svakako su liberalniji u moderiranju od forum.hr), i to o jeziku- tema: Čiji je naš jezik, evo vam. Ima dosta razglabanja i poveznica (njeke sam već zasebno dao), pa koga zanima evo. Dajem samo prvu stranicu obnovljenih naklapanja, pa ostale možete vidjeti klikanjem na sljedeće:

http://forum.krstarica.com/showthread.p ... ik/page102

snowflake · **Pridružen/a:** 02 sij 2011, 12:38 **Postovi:** 2763

Glazbenik je napisao/la:

Tomislav Krasnec
OBJAVA: 17.2.2014 | 12:00

Izbacimo drveni jezik iz vijesti i informacija o Europskoj uniji

Kad čitam i slušam vijesti iz EU, vidim strah od jednostavnog izražavanja

Nakon višemjesečnih mjerljivih rezultata članstva Hrvatske u Europskoj uniji namjera nam je pokazati na koji način istinski europska politika nastavlja igrati važnu ulogu u budućnosti prilagođavanja hrvatskog jezika izazovima dinamičnog modernog doba i proširenog političko-ekonomskog konteksta te koliko je logično očekivati doprinos hrvatskog jezika jasnijem izražavanju na razini institucija EU. Uf! Eto, bilo je teško, ali u prvoj rečenici otkriveno je koja je tema ove kolumne.

Ako ste se probili kroz tu rečenicu, svaka vam čast. Ako niste, ne brinite se. Jer poanta je ove kolumne upravo to: jezik kojim se institucije EU svakodnevno služe u komunikaciji s javnošću je nerazumljiv, dosadan i drven. Mnogi novinari, ni ne razmišljajući o tome, preuzimaju taj jezik čim nogom stupe u Bruxelles, ali meni u ušima još odzvanja nešto što mi je pokojni Krsto Cviić rekao u jednom intervjuu 2007.: “Piši što jednostavnije. Moraš znati što želiš reći, ali onda to kaži bez umatanja u neku tobože učenu formu. Reci točno onako kako jest, s najmanjim mogućim brojem riječi i naprosto idi dalje”.

Veliki Chris Cviić, hrvatsko-britanski novinar i publicist, u našem razgovoru o stanju u hrvatskom novinarstvu 2007. iznio je jednu neočekivanu tezu. U Hrvatskoj su bile potrebne godine i godine da se novinari i pisci, kako je rekao, oslobode prevelikoga i zapravo negativnog utjecaja Miroslava Krleže. A to je, po Cviiću, upotreba previše riječi, razbacivanje pojmovima i stranim izrazima. Po Cviiću, u vrijeme komunizma postojao je strah od otvorenog, direktnog pisanja i moralo se opširnim opisima samo aludirati na neke stvari koje se nisu mogle otvoreno reći. Kad se pojavila sloboda govora, pod utjecajem krležijanskog stila mnogi su u Hrvatskoj razvili nešto što je Cviić nazvao strahom od jednostavnog izražavanja.

Kad smo vodili taj razgovor, dakle 2007., Cviić je imao osjećaj da “to krležijansko zastranjivanje” prolazi te da se “i kod nas sada zbilja piše onako kako se uči i u Economistu” (Cviić je bio suradnik tog uglednog tjednika od 1969. do 1990. godine). Ali kad danas čitam i slušam vijesti iz Europske unije, često vidim taj strah od jednostavnog izražavanja. Primjer: “Tražitelji posla mogu se osloniti na potporu budućeg proračuna EU-a kojim se pruža velik doprinos otvaranju radnih mjesta”. Zaista je nevjerojatno kad institucije ili, još gore, novine pokušavaju prodati nekome tako pisane vijesti. Biste li jeli u restoranu koji poslužuje pseću hranu? Iz istog razloga vjerojatno ne biste željeli gutati vijesti pisane drvenim jezikom.

U francuskom jeziku postoji izraz “la langue de bois”. Drveni jezik. To je izraz za pretenciozni, službeni jezik koji je lišen stvarnog sadržaja i smisla, ali zato zamaskiran floskulama i općenitim ili nejasnim pojmovima.

Jezik kojim se govori u institucijama Europske unije vrlo je često upravo drveni jezik ili “langue de bois”. Jezik u hrvatskoj politici i javnoj upravi u većini je slučajeva drveni jezik. Ali nije to specifičnost Hrvatske. Jezik u njemačkoj politici također je drveni jezik. Nijemci imaju strah od jasnog izražavanja zbog negativnog naslijeđa iz Drugog svjetskog rata. Britanski povjesničar Timothy Garton Ash obrazlaže da njemački jezik jednostavno ima previše duhova iz prošlosti i da je, zbog Hitlera, njemačka politička retorika svjesno oprezna, plitka i dosadna. Čitava njemačka politička klasa koristi nekakav dezinficirani lego-jezik, što je pojam kojim T. Garton Ash opisuje slaganje unaprijed izgrađenih šupljih fraza.

To bi se ležerno moglo reći i za većinu zastupnika u Europskom parlamentu, Saboru ili bilo kojoj županijskoj skupštini, gradskom ili općinskom vijeću u Hrvatskoj.

Drveni jezik oduvijek je postojao, samo ga treba prepoznati, osvijestiti potrebu da ga se izbaci iz javnog govora i da ga se zamijeni jednostavnim, razumljivim izražavanjem. Kada iz Bruxellesa stižu veleumne rečenice poput one na početku ili na sredini ovog teksta, ne dajte se impresionirati adresom iz koje stižu. To što su iz EU ne znači da moraju biti manje razumljive.

U poznatom eseju “Politika i engleski jezik” George Orwell piše da je neiskrenost veliki neprijatelj jasnog izražavanja. Kad postoji jaz između čovjekovih stvarnih i proklamiranih ciljeva, čovjek se instiktivno okreće dugim riječima i iscrpljenim frazama. Simon Kuper, jedan od najboljih europskih novinskih kolumnista, jednom je izjavio da je više naučio o pisanju iz 20-ak stranica tog Orwellova eseja nego iz svih godina svoga školovanja.

http://www.vecernji.hr/eu/izbacimo-drveni-jezik-iz-vijesti-i-informacija-o-europskoj-uniji-921539

Nema Krleža nikakve veze s tim. To su jednostavno odlike administrativnog i publicističkog stila. Jedini je problem što novinari kod nas nisu dovoljno vješti u prebacivanju teksta iz jednog u drugi.
A tu bi već moglo doći do pojednostavljivanja.
I da, takav jezik u određenoj mjeri jest lišen smisla, tj. služi se više pojmovnim jezikom i impersonalnim konstrukcijama, no to jest odlika administracije.
Daleko najgori jest jezik zakonskih tekstova. pravni jezik.

snowflake · **Pridružen/a:** 02 sij 2011, 12:38 **Postovi:** 2763

Ekonomija je znanost o gospodarstvu, gospodarskoj aktivnosti, a može biti i gospodarska aktivnost. U tom slučaju je sinonimna s riječju gospodarstvo, u onom prvom nije.
Također treba biti oprezan s riječima ekonomski i ekonomičan.
No to je već neka druga tema.
A osim ovog što je napomenuto, naši ljudi često zamjenjuju hrv. riječi jer im to naprosto zvuči svjetski.

snowflake · **Pridružen/a:** 02 sij 2011, 12:38 **Postovi:** 2763

Hunter je napisao/la:

Čitam pre neki dan Večernjak, bila neka anketa... kaže "glasajte" pa sam ostao zbunjen da li se u Hrvatskoj glasuje ili glasa?

http://www.zabranjeni.url/hrvatski-za-norm ... i-/361216/
http://www.educentar.net/Vijest/11339/S ... glasovati/

HercegBosna.org

Hrvatski jezik: opća tema

Online