riječ je sasvim OK. a stvar tvojih opanaka je što ti se ne dopada.

Apsolutno, u potpunosti odgovara svim normama u hrvatskom jeziku, počevši od tvorbene.

Osim toga, riječ nije zamijenjena, niti postoji ikakvo tijelo u RH koje bi moglo "zamijeniti" jednu riječ drugom u hrvatskom jeziku, kako neki površni diletanti to zamišljaju, karikiraju ili se isprdavaju s tom mogućnošću.

Ta je riječ prije godinu-dvije predložena i nagrađena nagradom dr. Ivan Šreter na natječaju časopisa Jezika za najbolju novu hrvatsku riječ, a vrijeme će tek pokazati hoće li ona postupno biti usvojena i prihvaćena u jeziku ili ne.

P.S. Lik je kronično frustriran i iskompleksiran hrvatskim jezikom, jednostavno ga treba ismijavati.

upravo to ... u glavu im je netko ugurao da kod nas vlada nekakav strogi jezični purizam ... ala jezični fašizam.



yup.

Ja iskreno ne bih imao ništa protiv strogog jezičnog purizma .

Sadržaji na pojedinim slavenskim jezicima u The European Library:

Russian (8,014,977)
Czech (3,945,755)
Polish (1,833,348)

Slovenian (708,382)
Croatian (567,955)
Slovak (473,618)
Ukrainian (158,732)
Bulgarian (124,630)

Serbian (35,087)
Belarusian (33,012)
Macedonian (27,542)

Bosnian (5919)

Upper Sorbian (200)
Kashubian (177)
Lower Sorbian (84)

http://www.theeuropeanlibrary.org/tel4/discover/languages

Može li netko preporučiti najbolji, najautorativniji tezaurus hrvatskog jezika? Guglanje mi baš i nije pomoglo.

Pronašao sam, to je otprilike to, mada ne bi loše došao ni rječnik antonima.

http://www.superknjizara.hr/?page=knjiga&id_knjiga=41349



2008 je izišlo tiskano izdanje, a evo sada i digitalnog:

http://planet9.hr/catalog/document/b5pcdz9/Rjecnik%20sinonima%20hrvatskoga%20jezika-%C5%A0ari%C4%87,%20Ljiljana;%20Wittschen,%20Wiebke/

Gdje možemo pokrenuti peticiju da hrvatsku riječ "djelovanje" zamijenimo sa "dejstvovanje", premoćna je i multidimenzionalna!

Zašto, djeluje izrazito srpski, a uz to je i duža. Nepraktično.
No, s druge strane za prevaziđeno bih odmah potpisao peticiju , ta baš fali

Ne bu išlo.

A ni ovo ne bu išlo.

Prevladano?

Može, ali to nije to, prevaziđeno to spaja i sa zastarjelim, tako da nisu u potpunosti sinonimi. par puta mi se dogodila situacija da sam baš bio prisiljen upotrijebiti "prevaziđeno"

Riječ je o starijoj tehnologiji, koju smo prezavišli ?
Prevaziđeno je srbizam :

Nadiđeno.

Auuu jezičara i leksikomana na čelu sa Hrobojem i Cehom...i još imaju snage pričati koja je reč hrvatska a koja srpska , i koja je dobra a koja loša.

Djelovanje i dejstvovanje su jednako hrvatske reči kao i sve ostale , jer svaka reč je nečija čim se uvreži u narodu.
Međutim reč "dejstvovanje" je iznikla i staroslovenskog iliti bolje rečeno iz ruskoslavenskog i slavjanoserbskog kao i mnoštvo drugih reči koje su ušle u hrvatski jezik i naravno srpski takođe , ali dečačići misle da je ona srpska i nikako logična za hrvatski jezik(ma šta to značilo).

Djelovanje i dejstvovanje je iz istog korena , znači:

Dejstovanje je od reči djelo od koje je nastala reč "djelstvo" , e onda se gubi "j" , a slovo "l" prelazi u "J" , i dobija se dejstvo(vanje).

Prevaziđeno je takođe isti slučaj , reč koja je ušla iz ruskog u srpski i hrvatski jezik , al' sticajem okolnosti nije se puno održala kog Hrvata pored drugih ruskoslovnskih reči koje su takođe ušle u hrvatski jezik , ali je ipka ima sasvim dovoljno da se kaže kako je i to hrvatska reč čisto zato što se UPOTREBALJAVA od strane Hrvata.

Mislim da onaj drugi prefiks "vaz(s)" je ključ problema jer ih podseća na pravoslavce.

Nadiđeno!!

Koja smejurija od prevoda , Hroboje je u naletu kreativnosti , svega mi.

Prevladano je čist ok.

Zanimljivo pitanje.

Koliko je pregršt?
Pregršt nečega.

Šaka.

Ni ja nisam znao. Gledao HRT ili?

naša je savladati, savladano?

ne koristim nikad to prevaziđeno, niti znam što toćno znači


PS-Vlado je na srpskom Zaviša?

Pripremila sam ručak, a na ručak je došla i gospođa Tuđman. On je bio sav uštrikan, uspravan, mrk, ozbiljan, nosio je dolčevitu, vidjelo se da je general. Bila sam dosta suzdržana prema njemu. Razgovarali smo o tome kako se živi u Hrvatskoj, pa sam ga pitala: "Doktore Tuđman, kakve su plate u Hrvatskoj?" "Što?! Odakle si ti?! Tko si ti?! Kakve plate?! Kakav je to srbizam?! uzvratio je na moje bezazleno pitanje. Zamislite, čovjek koji vam dođe u kuću, na ručak, i pita odakle sam ja, tko sam ja?! Moram priznati tada je na mene ostavio dojam jednog krutog, autoritativnog čovjeka, i nije mi se svidio. Poslije je pohvalio moju juhu i rekao Ankici da od mene uzme recept. Najprije me "popljuvao" što ne govorim hrvatski, a onda hvali moju juhu, što me zbunilo. Oni su ostali kod nas sedam-osam dana i kako je vrijeme prolazilo, i on je na mene ostavio dojam toplog, neposrednog čovjeka, koji doduše nije trošio riječi na neke nevažne stvari. Uglavnom je govorio o Hrvatskoj, o situaciji u Hrvatskoj, o svojim vizijama razvoja političke situacije u Europi. On je već tada, što me zaprepastilo, govorio da se događaju velike stvari i da mi imamo šanse; da mi moramo kao narod iskoristiti priliku i vidjeti što se tu da učiniti za Hrvatsku. Mene je to odmah podsjetilo na ono Šuškovo; da će pasti komunizam, da ćemo imati svoju državu. Pomislila sam evo, našala se dva luđaka, a komunizam neće srušiti nitko, nema šanse, prisjeća se Đurđa Šušak.



Moraš voljeti tog čovjeka.

Tomislav Krasnec
OBJAVA: 17.2.2014 | 12:00

Izbacimo drveni jezik iz vijesti i informacija o Europskoj uniji

Kad čitam i slušam vijesti iz EU, vidim strah od jednostavnog izražavanja

Nakon višemjesečnih mjerljivih rezultata članstva Hrvatske u Europskoj uniji namjera nam je pokazati na koji način istinski europska politika nastavlja igrati važnu ulogu u budućnosti prilagođavanja hrvatskog jezika izazovima dinamičnog modernog doba i proširenog političko-ekonomskog konteksta te koliko je logično očekivati doprinos hrvatskog jezika jasnijem izražavanju na razini institucija EU. Uf! Eto, bilo je teško, ali u prvoj rečenici otkriveno je koja je tema ove kolumne.


Ako ste se probili kroz tu rečenicu, svaka vam čast. Ako niste, ne brinite se. Jer poanta je ove kolumne upravo to: jezik kojim se institucije EU svakodnevno služe u komunikaciji s javnošću je nerazumljiv, dosadan i drven. Mnogi novinari, ni ne razmišljajući o tome, preuzimaju taj jezik čim nogom stupe u Bruxelles, ali meni u ušima još odzvanja nešto što mi je pokojni Krsto Cviić rekao u jednom intervjuu 2007.: “Piši što jednostavnije. Moraš znati što želiš reći, ali onda to kaži bez umatanja u neku tobože učenu formu. Reci točno onako kako jest, s najmanjim mogućim brojem riječi i naprosto idi dalje”.

Veliki Chris Cviić, hrvatsko-britanski novinar i publicist, u našem razgovoru o stanju u hrvatskom novinarstvu 2007. iznio je jednu neočekivanu tezu. U Hrvatskoj su bile potrebne godine i godine da se novinari i pisci, kako je rekao, oslobode prevelikoga i zapravo negativnog utjecaja Miroslava Krleže. A to je, po Cviiću, upotreba previše riječi, razbacivanje pojmovima i stranim izrazima. Po Cviiću, u vrijeme komunizma postojao je strah od otvorenog, direktnog pisanja i moralo se opširnim opisima samo aludirati na neke stvari koje se nisu mogle otvoreno reći. Kad se pojavila sloboda govora, pod utjecajem krležijanskog stila mnogi su u Hrvatskoj razvili nešto što je Cviić nazvao strahom od jednostavnog izražavanja.

Kad smo vodili taj razgovor, dakle 2007., Cviić je imao osjećaj da “to krležijansko zastranjivanje” prolazi te da se “i kod nas sada zbilja piše onako kako se uči i u Economistu” (Cviić je bio suradnik tog uglednog tjednika od 1969. do 1990. godine). Ali kad danas čitam i slušam vijesti iz Europske unije, često vidim taj strah od jednostavnog izražavanja. Primjer: “Tražitelji posla mogu se osloniti na potporu budućeg proračuna EU-a kojim se pruža velik doprinos otvaranju radnih mjesta”. Zaista je nevjerojatno kad institucije ili, još gore, novine pokušavaju prodati nekome tako pisane vijesti. Biste li jeli u restoranu koji poslužuje pseću hranu? Iz istog razloga vjerojatno ne biste željeli gutati vijesti pisane drvenim jezikom.

U francuskom jeziku postoji izraz “la langue de bois”. Drveni jezik. To je izraz za pretenciozni, službeni jezik koji je lišen stvarnog sadržaja i smisla, ali zato zamaskiran floskulama i općenitim ili nejasnim pojmovima.

Jezik kojim se govori u institucijama Europske unije vrlo je često upravo drveni jezik ili “langue de bois”. Jezik u hrvatskoj politici i javnoj upravi u većini je slučajeva drveni jezik. Ali nije to specifičnost Hrvatske. Jezik u njemačkoj politici također je drveni jezik. Nijemci imaju strah od jasnog izražavanja zbog negativnog naslijeđa iz Drugog svjetskog rata. Britanski povjesničar Timothy Garton Ash obrazlaže da njemački jezik jednostavno ima previše duhova iz prošlosti i da je, zbog Hitlera, njemačka politička retorika svjesno oprezna, plitka i dosadna. Čitava njemačka politička klasa koristi nekakav dezinficirani lego-jezik, što je pojam kojim T. Garton Ash opisuje slaganje unaprijed izgrađenih šupljih fraza.

To bi se ležerno moglo reći i za većinu zastupnika u Europskom parlamentu, Saboru ili bilo kojoj županijskoj skupštini, gradskom ili općinskom vijeću u Hrvatskoj.

Drveni jezik oduvijek je postojao, samo ga treba prepoznati, osvijestiti potrebu da ga se izbaci iz javnog govora i da ga se zamijeni jednostavnim, razumljivim izražavanjem. Kada iz Bruxellesa stižu veleumne rečenice poput one na početku ili na sredini ovog teksta, ne dajte se impresionirati adresom iz koje stižu. To što su iz EU ne znači da moraju biti manje razumljive.

U poznatom eseju “Politika i engleski jezik” George Orwell piše da je neiskrenost veliki neprijatelj jasnog izražavanja. Kad postoji jaz između čovjekovih stvarnih i proklamiranih ciljeva, čovjek se instiktivno okreće dugim riječima i iscrpljenim frazama. Simon Kuper, jedan od najboljih europskih novinskih kolumnista, jednom je izjavio da je više naučio o pisanju iz 20-ak stranica tog Orwellova eseja nego iz svih godina svoga školovanja.

http://www.vecernji.hr/eu/izbacimo-drveni-jezik-iz-vijesti-i-informacija-o-europskoj-uniji-921539

Imaš taj esej?

Orwell je bio strašan u tom obliku spisateljstva...