HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 19 ožu 2024, 05:59.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 553 post(ov)a ] 
Stranica 1, 2, 3, 4, 5 ... 23  Sljedeća
Autor/ica Poruka
 Naslov: Znate li što jedete?
PostPostano: 27 stu 2011, 20:14 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 14:45
Postovi: 32012
Dok sam bio dijete,imali smo kravu...Malo gledam današnji sustav uzgoja,bez vođenja krave na ispašu dok se igra nogomet,kao u nekadašnja vremena...Bože sačuvaj.

ŽIVOTINJSKO BRAŠNO - "CRKOTINSKO BRAŠNO"

Životinjsko ili stočno (koštano) brasno se tako zove ne zato što je namijenjeno za ishranu životinja, nego zato što se proizvodi od leševa životinja. To je "brašno" od zivotinja, a ne zivotinjsko brasno. Dakle, "stocno brasno" ne znaci brasno za stoku, nego brasno od stoke. Nije ni to slucajno, da je ovome brasnu dato tako nejasno ime. Stoga samo radi jasnoce, u daljem tekstu cu ga nazivati "crkotinsko brasno".

Postavlja se pitanje - da li je ono sto ljudi zovu meso i sto jedu, zaista meso? Mora se priznati da spolja gledano zaista izgleda kao meso, medjutim unutra ima svega drugog vise nego mesa. Proizvodjaci "mesa" su godinama bez smetnji vlasti varali narod, da bi dosli do profita. Novac je bio u pozadini cele ove price. Cilj je bio da se stvori odraslo govedo spremno za klanje, u roku od 6 meseci, umesto za dve godine. Jedini nacin da se to postigne, jeste da se zivotinji daju gotovi zivotinjski proteini kao hra na. I zaista, goveda su narasla za 6 meseci do velicine koju normalno dosegnu za dve godine. Goveda koja su hiljadama godina jela iskljucivo biljnu hranu, dobijala su samlevenu hranu od mrtvih zivotinja. Po nemackom zakonu, ako ugine neko govedo ili ovca, ono ne sme da se zakopa niti spali. Mora da se dovede veterinar, plati se neka taksa i zivotinja se odvozi u fabrike koje melju leseve. Melje se zajedno krv, salo, kosti, sve. Isto tako, ako u zooloskom vrtu ugine krokodil ili neka druga zivotinja, ona zavrsava na istom mestu. Svi psi i macke koje ubiju zbog bolesti, starosti ili agresivnosti, takodje dospevaju u ove fabrike. Onda se ta samlevena smesa kuva u ogromnim kotlovima da bi se unistili mikroorgani zmi. Kuva se na temperaturi od 121oC, pod pritiskom od 3 bara, i zatim preradjuje. Tako se dobija zivotinjsko ili "crkotinsko brasno".
Svi su bili ubedjeni da je ovaj proces dovoljan da unisti sve uzrocnike bolesti iz ovih leseva. Mi danas znamo da to nije istina. Prione nije moguce unistiti ni na 1000oC! Goveda koja su bila BSE pozitivna spalili su na 1000oC, a u pepelu ovih zivotinja jos uvek su bili aktivni uzrocnici ove bolesti! Dakle, kuvanje ne pomaze, pecenje ne pomaze. Postoji hipoteza da visoka temperatura ove degenerisane prione cini jos opasnijima.

UZGOJ STOKE I KLANJE

Kako uopste danas nastaju goveda? Veterinar prodje sa jednim velikim spricom, oplodi oko 600 krava. Tele koje se rodi, odmah se odvaja od krave. Majke ne sme ni da ga pogleda, ni da ga olize. Ako krava polize svoje tele, celi njen mlecni sistem se menja u pravcu dojenja teleta. Medjutim, to se ne dogadja ako radnici odmah odnesu tele. Materinski instinkt se onda ne pokrece, a endokrini sistem tako radi da proizvodi veliku kolicinu mleka. Ne vise 10 litara, nego 40 litara. Tele dobija kao zamenu za majcino mlek o, takozvano "mleko" koje se pravi od mrtvih zivotinja. To se zove "zivotinjsko mleko", ali nemojte da vas taj izraz zavara kao "stocno" brasno. To je u stvari "crkotinsko mleko". Naravno, tele onda ne raste 2 godine, nego raste 8-12 meseci i onda bude zaklano. U ovom procesu na svakom koraku se odstupilo od zakona prirode. Profit i samo profit je jedina etika moderne prehrambene industrije.

OTROV NA STOLU

Zamislite sada ovu sliku: Svi prerađeni leševi daju se jednoj kravi da ih jede. Ta krava ugine, ponovo je samelju i daju drugoj kravi da je pojede. Krava ponovo ugine, ponovo je pojede treća krava, i tako dalje. Pre nego sto to meso dospe na vas stol, moze da se dogodi da svaka celija mora najmanje 20 puta da umre i da se rascini. Grdno se varaju oni koji veruju da ne jedu ni salo, ni krv, ni crkotinu, i jos bezbroj nevidljivih stvorenja i uzrocnika bolesti kojima vrvi nas komad hrane. Mi i ne znamo sta nam je hrana - mi se hranimo gadostima ovoga sveta. Mi sa nasim neznanjem, inertnoscu i gluposcu, podupiremo jednu demonsku industriju smrti, bolesti i moralne propasti. Mi nismo u stanju da preuzmemo odgovornost za nasa tela i nase duse u vlastite ruke. Mi nismo u stanju da naucimo nasu decu u kakvom svetu mi zivimo i u kakvoj se opasnosti nalazimo. Osim prionskog smeca, u tom mesu su antibiotici i hormoni. Njima se zivotinje dopinguju da bi brzo dobile veliku masu. Preko 1500 tona hormona i antibiotika godisnje se daje stoci u Nemackoj preko crkotinskog brasna i u injekcijama. Preko 50% mesnih namirnica zarazeno je raznim klicama, bakterijama tuberkuloze, eserihije, salmonele... 70% otrovima i karcinogenima kao sto je dioksin. Jaja su puna salmonela! Informacije su dostupne i na internetu, pa svako od nas moze da vidi sta u stvari jede.


GENETSKI PROMENJENA HRANA
Jedan deo svojih goveda McDonald´s hrani sojom i kukuruzom, ali genetski promenjenom sojom i kukuruzom. Genetski promenjena soja i kukuruz su mnogo drugaciji od crkotinskog brasna, ali su takodje losi i opasni. Genetski manipulisana soja i kukuruz sadrze u sebi najmanje jedan opasan gen koji je najcesce gen za jedan od antibiotika. Taj antibiotik je otpad procesa genetske manipulacije i kasnije nije potreban. Koristi se da bi se izvrsila selekcija najboljih klonova u laboratoriji. Ovi proizvodi iz laboratori je odlaze na njivu, u stale, u radnje, i zavrse na stolu za rucak. Jedan naucnik madjarskog porekla je u Engleskoj pre 3 godine dokazao i objavio da kada se pacovi i misevi hrane genetski promenjenom sojom i kukuruzom, vrlo brzo oboljevaju - bukvalno im se raspadaju unutrasnji organi. Uzrok nije poznat, ali su svi hranjeni genetski manipulisanom sojom ili kukuruzom. Zbog toga je izgubio posao i zavrsio na ulici. Duga je lista onih koji su bili na tragu velikih manipulacija od strane industrije i savest im n e bi bila cista da su cutali. Ali kada su progovorili, bili su po kratkom postupku neutralisani. Okarakterisani su kao manijako-depresivni alternativci i izbacivani su na ulicu i u zaborav.


U Američkoj mesnoj industriji svake se sekunde ubije 289 životinja. To znači 17,340 u svakoj minuti, 1,040,400 u jednom satu i 24,969,600 u jednom danu! Širom svijeta godišnje se ubija 1,5 milijarda životinja. Kao vegetarijanac možete spasiti život barem 1000 životinja tijekom svog života.
Krave prirodno proizvode 5 litara mlijeka dnevno za njihovu mladunčad i to samo 10 mjeseci, zato ih se rutinski umjetno oplođuje tako da po sistemu modernog stočarstva proizvode 25-40 litara na dan. Krave prirodno žive do 20 godina, ali se ubijaju oko 5.-7. godine kada im proizvodnja mlijeka počinje opadati.
Da bi meso teladi bilo primamljivije boje, hrani ih se tako da postanu anemičnima. (A kasnije sigurno znate da meso "obogaćuju" otrovima poput nitrita, nitrata kako bi ostalo crvene boje. Ti otrovi ulaze u tijelo konzumatora.)
Trošak za uspavljivanje životinja prije klanja je 1 penny, što bi na sat iznosilo 500$ s obzirom na količinu životinja, pa se stoga radi previsokog troška ta metoda ne koristi.
Svinje se drže zbijene u vrlo malim prostorima da se ne mogu okrenuti kako ne bih koristile mišiće što rezultira bržim debljanjem i mekšim mesom.
Svake godine milijoni kokoši se ubija jer ne mogu leći jaja, dok se ostale smještaju u uske kaveze gdje ne mogu raširiti svoja krila niti ustati. Da se ne bi međusobno ozljedile u tim neprirodno malim kavezima kokošima se čupaju kljunovi, naravno bez anestezije. Za nas bi to bilo kao čupanje noktiju na živo. 95% peradi je ozlijeđeno prije nego ih ubiju.

Čime se životinje hrane?
Za debljanje stoke oduvijek se koriste ostaci od guljenja povrća i voća, ljuštenja žitarica umjesto sijena i druge primjerene im hrane.
Zadnjih 40 godina u upotrebi je recikliranje životinjskih otpadaka u stočnu hranu tzv. rendering plant, koji je postao multimilijunski posao. Taj proces je nešto izuzetno šokantno i apsolutno moralno, medicinski i intuitivno pogrešno.
Što je zapravo rendering plant?
Tisuće mrtvih mačaka i pasa (eutaniziranih iz veterinarskih stanica, raznih laboratorijskih pokusa, sa ulica itd.), glave i papci stoke; ovce, svinje, konji, tvorovi, štakori, rakuni plus milijoni crva koji plaze po leševima, zatim otpad od peradi, ostaci pokvarenih mesnih proizvoda iz trgovina se prešaju u velikoj čeličnoj jami te se kuhaju prvo na 90, pa na 270 stupnjeva, pri čemu se dehidriraju i izdvaja se mast.
Nakon toga masa se melje u prah, izbacuje se krzno i dlaka životinja te veći komadi kostiju. Proces se provodi 24 sata dnevno 7 dana u tjednu bez prestanka.
Rezultat procesa su uglavnom tri grupe proizvoda: reciklirano meso u prahu, mast i kosti u prahu (s komadićima).
I što s tim sada? Pa, Američki veterinarski institut kaže: "Reciklirano meso i kosti u prahu koriste se kao izvor proteina i drugih nutricionističkih sastojaka u prehrani peradi, svinja, stoke, ovaca, ribe i u hrani za kućne ljubimce. Mast se također daje životinjama kao izvor dodatne energije."
Samo u SAD-u godišnje se proizvede oko 20 milijona tona recikliranog mesa. Prema statistikama USDA-a iz 1991. godine, proizvodi rendering plant-a koriste se u slijedećim postocima:
a. 34% u hrani za kućne ljubimce
b. 34% u hrani za perad
c. 20% za svinje
d. 10% za stoku, koji su u porastu!

U proces recikliranja preko otrovane stoke ulaze također i pesticidi, insekticid Dursban, antibiotici, preko riba DDT i drugi organski fosfati koji su nataloženi u tijelu riba, zatim otrovi od eutanazije, insekticidi od deratizacije, plastična ambalaža pokvarenog mesa iz trgovina, ogrlice kućnih ljubimaca, kirurške igle, pincete i sl. što su teški metali jer nije ekonomski isplativo sve to izdvajati.
Što se tiče zakonske strane, vlada je upoznata u potpunosti sa industrijom recikliranja mesa, ali s obzirom na opseg mesne prehrambene industrije, zakoni su samoregulirajući od strane industrije tj. sami ih donose i sprovode. Ipak, postoje i sanitarni inspektori koji u recikliranom mesu provjeravaju nivo fosfora, kalcija i proteina, ALI NE I KOLIČINU TOKSINA!! Osim toga,. u Californiji npr. hranu koju jede 30 mil. ljudi kontrolira samo 8 inspektora!

Korišteni su izvadci iz knjige: "The dark side of recycling".


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Znate li što jedete?
PostPostano: 28 stu 2011, 01:15 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 lip 2009, 00:05
Postovi: 13352
Posle ovog teksta čoveku dođe da se ubije. Gledala sam na Diskaveriju onog lika u "Dirty jobs" gde je sve to lepo prikazano, ta reciklaža lešina svih vrsta i dobijanja toga brašna. Ma odvratno.
Kako je to kod nas, ja ne znam a ustvari bolje da ne znam. Paštete i viršle izbegavam maksimalno, jedino se uzdam u slaninu i čvarke.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Znate li što jedete?
PostPostano: 28 stu 2011, 03:45 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 10:29
Postovi: 68095
Lokacija: hrvatsko-bošnjačka Federacija
To hranjenje krava mrtvim kravama je preodvratno. (Matrix 1)
slika

Tako je i nastalo kravlje ludilo.

_________________
Hoće li Musk uključiti Starlink Bošnjacima? .
Vojni proračun Bošnji manji je od proračuna Dinama

IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIooooooooooo


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Znate li što jedete?
PostPostano: 28 stu 2011, 04:10 
Online
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 08:25
Postovi: 43997
Lokacija: Folklorni Jugoslaven, praktični Hrvat
Robbie MO je napisao/la:
To hranjenje krava mrtvim kravama je preodvratno. (Matrix 1)
slika

Tako je i nastalo kravlje ludilo.


Živio sam u Engleskoj 2001 na vrhuncu te krize, išli smo po "countryside", svugdje paljevina i smrad izgorjelih lešina. Naravno, sve to me nije spriječilo da se davim burgerima i biftecima za svaki ručak i večeru :zivili

_________________
sklon'se bona Zineta sa penđera, vidiš da te vlasi oćima kurišu
slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Znate li što jedete?
PostPostano: 28 stu 2011, 16:51 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 lip 2009, 00:05
Postovi: 13352
Citat:
VOLITE LI PLASTIKU NA HLEBU ?

Margarin je izvorno stvoren pre stotinak godina u SAD radi dodatka za gojenja ćurki na velikim farmama. Kada je počeo da se daje kao dodatak uobičajenoj hrani, izazvao je pravi pomor ćurki i živine, pa su ljudi koji su prvi investirali novac, nastavili dalja istraživanja kako bi povratili uloženi novac.

Margarin je prvobitno bio potpuno bele boje, ni najmanje nalik na neki poznati namaz , pa su mu izmedju ostalog naknadno dodali žutu boju i nekoliko drugih sastojaka za poboljšanje ukusa , te se počeo prodavati ljudima kao jeftina zamena za puter.

Koje su razlike između margarina i putera ?
I margarin i puter imaju približno istu kalorijsku vrednost. Medjutim konzumiranje margarina može povećati rizik srčanih bolesti, posebno kod žena čak za 53% u odnosu na konzumiranje putera , kako to navodi najnovije istraživanje Instituta Harvard Medicala iz SAD.

Puter je nešto bogatiji zasićenim masnoćama (8 mg.) u odnosu na margarin (5 mg.) na 100 grama supstance. Upotreba putera povećava apsorpciju mnogih drugih hranjivih sastojaka iz drugih namirnica koje se koriste u ishrani sa puterom. Puter kao potpuno prirodna materija ima mnoge hranljive prednosti, dok ih margarin ima svega nekoliko, i to zahvaljujući veštačkim dodacima koji su naknadno dodati.

Puter je takodje mnogo ukusniji od margarina i može pojačati i poboljšati ukus druge hrane sa kojom se koristi. On je deo ljudske prehrane vekovima , dok je margarin ušao u upotrebu tek prošlog veka u vreme krize, kada je hrana postajala sve skuplja, a posebno za vreme Drugog svetskog rata . Kod margarina je ekstremno visok sadržaj masnih kiselina, a njegovo redovno konzumiranje utrostručuje rizik od smrti od oboljenja srčanih krvnih sudova.

Margarin povećava ukupan holesterol i LDL (takozvani loši holesterol), a smanjuje HDL (dobar holesterol). Pored ostalo smanjuje kvalitet majčinog mleka za vreme dojenja, smanjuje opšti imunitet organizma i što je naročito važno za obolele od dijabetisa, smanjuje prirodnu proizvodnju insulina u organizmu. Konačno, margarin petostruko povećava rizik od raka probavnih organa.

Posebno je zanimljivo, ne samo za stručnjake već i za obične laike, da je u molekularnoj strukturi margarin samo za jedan molekul različit od sastava takozvane meke plastike, a pored toga ima čak 27 sastojaka kao i uljane boje za industriju i domaćinstvo !

Već i ove činjenice dovoljne su za izbegavanje margarina do kraja života, kao i svega ostalog što je hidrogenizirano (što znači da je veštači dodat vodonik), mijenjajući time molekularnu strukturu dotične stvari. Takve veštačke proizvode za ishranu prepoznaćete lako, po dužem trajanju u odnosu na slične - prirodne ili ne mutirane proizvode.

Da bi videli zaista razliku izmedju prirodnog proizvoda – putera i veštačkog - margarina napravite sami sledeći eksperiment : Kupite manje kutije margarina i putera i ostavite je otvorenu u špajzu, garaži ili na nekom neosunčanom mestu . Nakon tri do četiri dana videćete nekoliko zanimljivih pojedinosti: ni jedna muva , pa čak ni one dosadne sitne mušice, neće ni prići margarinu. Margarin se neće pokvariti ni promeniti miris, i to samo zato jer nema prirodnih (hranjivih) sastojaka. I za razliku od putera na margarinu se neće uhvatiti ni gljivice niti plesni, čak ni sićušni mirkoorganizmi neće na margarinu naći podlogu na kojoj bi se udomili. A zašto? Zato jer je margarin gotovo plastika. Da li bi ste rastopili neku plastičnu kesu i namazali je na hleb za doručak sebi i svojoj deci, naravno ne ?

Zato prestanite koristiti margarin i vratite se prirodnom sastojku – puteru. Test o štetnosti margarina sprovela je pre nekoliko godina čuvena potrošačka revija u Nemačkoj „Test magazin“ posle koje je potrošnja margarina u Nemačkoj drastično opala. Uostalom i cena ovih proizvoda je pokazatelj, pa margarin u pakovanju od pola kilograma košta 0.95 Euro- centi, dok je cena putera u istoj težini od 2.00 do 4,00 Evra , zavisno od proizvodjača ! Nemojte da vas zavaraju cene kod nas u Srbiji, jer nsše tržište nema takvu zaštitu potrošača i ne postoje realne cene proizvoda, pa cu često prirodni i zdravi proizvodi jeftiniji od onih veštačkih.

Inače o štetnosti margarina, već više puta su u stranoj, pa i u našoj javnosti vodjene polemike, ali tek nedavno su se društva za zaštitu potrošača uspela izboriti za objavljivanje stručnog mišljenja o štetnosti ovog proizvoda za ljudsku ishranu.

Vaša je moralna obaveza da zaštitite svoje zdravlje i zdravlje nacije pa ovo vaše saznanje podelite sa vašim rodjacima i prijateljima, te im zato pošaljite ovaj prilog.




http://www.akademediasrbija.com/index.p ... &Itemid=71


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Znate li što jedete?
PostPostano: 28 stu 2011, 17:03 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 lip 2009, 00:05
Postovi: 13352
Citat:
Kakve viršle jedu naša deca?
Izvor: B92


Beograd -- Deca u Srbiji, zbog česte ishrane pekarskim proizvodima, imaju sve češće zdravstvene probleme.


O gojaznosti, dijabetesu, povišenom pritisku smo izveštavali juče, a danas smo ispitivali kakvog su kvaliteta mesne prerađevine iz brze hrane.

Viršle su se decenijama koristile u ishrani i različite generacije nisu imali zdravstvenih problema. Ali pre 20 godina viršla je sadržala 90 odsto mesa.

U današnjoj viršli, stručnjaci upozoravaju, pravog mesa je jedva 30 odsto, a ostalo je takozvano mehanički otkoštano meso


Zoran Roksandić, inženjer prehrambene tehnologije, kaže da je mehanički otkoštano meso klasičan otpad mesne industrije. U mesnoj industriji kod nas, kako navodi Roksandić, postoji izum da se melju kosti, kresta, nogice i krilca i to se sve kao emulzija stavlja u viršle.

Ima i viršli boljeg kvaliteta, ipak iz Nacionalne organizacija potrošaća upozoravaju da se u Srbiji nedovoljno kontroliše kakvo se meso stavlja u mesne prerađevine

"Mnogo puta do sada upozoravali smo i postavljali smo pitanje gde završava staro meso. Kod nas to meso završava nazad u mesarama, odnosno klanicama i od toga se prave prerađevine. Da tragedija bude još veća, nije samo u pitanju meso koje se u mesarama ne proda, meso koje se nije prodalo u supermarketima, meso koje se nije prodalo u ugostiteljskim objektima se pretvara u kobasice, pretvara se u šnicle, u pljeskavice i takve nam se pljeskavice prodaju", priča Goran Papović, predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije.

Da bi se zavarali potrošači i zamaskiralo eventualno bajato meso, u prerađevine se dodaju brojni aditivi da dočaraju ukus kvalitetnog mesa.

Roksandić ističe da su aditivi definitivno otrovni, kancerogeni i predstavljaju grupu kumulativnih otrova čije se negativno i loše dejstvo oseća tek posle izvesnog vremena.

Neki mesari sami prave u mesarama prerađevine, iako za to nisu registrovani.

U Nacionalnoj organizaciji potrošača Srbije navode da Srbija mora da ima uredno registrovana gazdinstva, ali i klanice.

"Ako vi u ovom trenutku imate preko 1000 klanica registrovanih, a od toga samo osamdesetak imaju HCCP, a imate svega par dozvola za izvoz gotovog mesa i prerađevina od mesa u Evropsku uniju, šta to znači? Da stranci mnogo bolje znaju kakve mi proizvođače imamo i šta to radimo", priča Papović.

Prema evropskim standardima, svaki potošač ima pravo da zna sa koje farme potiče meso i gde je prerađeno, na koji način je transportovano. To su i standardi Zakona o bezbednosti hrane. Potrebno je i da lista nekvalitetrnih proizvođača bude javna, jer potrošači imaju pravo da znaju.

Posle obroka sa mesom, deca najčešće piju voćne sokove. Kakvog su oni kvaliteta, imaju li voća, ili je umesto voća hemija i šećer? Nedavni rezultati analize 55 uzoraka osam najvećih proizvođača sokova u Srbiji pokazali su da čak trećina ne zadovoljava standarde kvaliteta.



Vrh
   
 
 Naslov: Re: Znate li što jedete?
PostPostano: 28 stu 2011, 17:24 
Offline

Pridružen/a: 03 lip 2009, 14:13
Postovi: 1747
teranova je napisao/la:

Da bi videli zaista razliku izmedju prirodnog proizvoda – putera i veštačkog - margarina napravite sami sledeći eksperiment : Kupite manje kutije margarina i putera i ostavite je otvorenu u špajzu, garaži ili na nekom neosunčanom mestu . Nakon tri do četiri dana videćete nekoliko zanimljivih pojedinosti: ni jedna muva , pa čak ni one dosadne sitne mušice, neće ni prići margarinu. Margarin se neće pokvariti ni promeniti miris, i to samo zato jer nema prirodnih (hranjivih) sastojaka. I za razliku od putera na margarinu se neće uhvatiti ni gljivice niti plesni, čak ni sićušni mirkoorganizmi neće na margarinu naći podlogu na kojoj bi se udomili. A zašto? Zato jer je margarin gotovo plastika. Da li bi ste rastopili neku plastičnu kesu i namazali je na hleb za doručak sebi i svojoj deci, naravno ne ?


ovo je izvrstan prirodni način da se prepoznaju industrijske podvale, što bi rekli kakva je jabuka koju ni crv neće i zaista je tako.

Inače iz iskustva...nedavno, ogladnio pod večer i trknem u konzum i naletim na pileća krilca, perutnina ptuj, kupim, bacim malo u rernu, pojedem zalijem...iza mene samo kosti ostaju :zubati ...
ujutro se budim ne mogu vjerovati čitava kuća užasno smrdi od onih pilećih kostiju, nikad mi nešto nije tako gadno smrdilo...

_________________
https://youtu.be/sJnJi5tcqxQ


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Znate li što jedete?
PostPostano: 28 stu 2011, 18:24 
Offline

Pridružen/a: 14 vel 2010, 20:40
Postovi: 1575
Lokacija: Zaljev svinja
teranova je napisao/la:
Citat:
VOLITE LI PLASTIKU NA HLEBU ?

Margarin je izvorno stvoren pre stotinak godina u SAD radi dodatka za gojenja ćurki na velikim farmama. Kada je počeo da se daje kao dodatak uobičajenoj hrani, izazvao je pravi pomor ćurki i živine, pa su ljudi koji su prvi investirali novac, nastavili dalja istraživanja kako bi povratili uloženi novac.

Margarin je prvobitno bio potpuno bele boje, ni najmanje nalik na neki poznati namaz , pa su mu izmedju ostalog naknadno dodali žutu boju i nekoliko drugih sastojaka za poboljšanje ukusa , te se počeo prodavati ljudima kao jeftina zamena za puter.

Koje su razlike između margarina i putera ?
I margarin i puter imaju približno istu kalorijsku vrednost. Medjutim konzumiranje margarina može povećati rizik srčanih bolesti, posebno kod žena čak za 53% u odnosu na konzumiranje putera , kako to navodi najnovije istraživanje Instituta Harvard Medicala iz SAD.

Puter je nešto bogatiji zasićenim masnoćama (8 mg.) u odnosu na margarin (5 mg.) na 100 grama supstance. Upotreba putera povećava apsorpciju mnogih drugih hranjivih sastojaka iz drugih namirnica koje se koriste u ishrani sa puterom. Puter kao potpuno prirodna materija ima mnoge hranljive prednosti, dok ih margarin ima svega nekoliko, i to zahvaljujući veštačkim dodacima koji su naknadno dodati.

Puter je takodje mnogo ukusniji od margarina i može pojačati i poboljšati ukus druge hrane sa kojom se koristi. On je deo ljudske prehrane vekovima , dok je margarin ušao u upotrebu tek prošlog veka u vreme krize, kada je hrana postajala sve skuplja, a posebno za vreme Drugog svetskog rata . Kod margarina je ekstremno visok sadržaj masnih kiselina, a njegovo redovno konzumiranje utrostručuje rizik od smrti od oboljenja srčanih krvnih sudova.

Margarin povećava ukupan holesterol i LDL (takozvani loši holesterol), a smanjuje HDL (dobar holesterol). Pored ostalo smanjuje kvalitet majčinog mleka za vreme dojenja, smanjuje opšti imunitet organizma i što je naročito važno za obolele od dijabetisa, smanjuje prirodnu proizvodnju insulina u organizmu. Konačno, margarin petostruko povećava rizik od raka probavnih organa.

Posebno je zanimljivo, ne samo za stručnjake već i za obične laike, da je u molekularnoj strukturi margarin samo za jedan molekul različit od sastava takozvane meke plastike, a pored toga ima čak 27 sastojaka kao i uljane boje za industriju i domaćinstvo !

Već i ove činjenice dovoljne su za izbegavanje margarina do kraja života, kao i svega ostalog što je hidrogenizirano (što znači da je veštači dodat vodonik), mijenjajući time molekularnu strukturu dotične stvari. Takve veštačke proizvode za ishranu prepoznaćete lako, po dužem trajanju u odnosu na slične - prirodne ili ne mutirane proizvode.

Da bi videli zaista razliku izmedju prirodnog proizvoda – putera i veštačkog - margarina napravite sami sledeći eksperiment : Kupite manje kutije margarina i putera i ostavite je otvorenu u špajzu, garaži ili na nekom neosunčanom mestu . Nakon tri do četiri dana videćete nekoliko zanimljivih pojedinosti: ni jedna muva , pa čak ni one dosadne sitne mušice, neće ni prići margarinu. Margarin se neće pokvariti ni promeniti miris, i to samo zato jer nema prirodnih (hranjivih) sastojaka. I za razliku od putera na margarinu se neće uhvatiti ni gljivice niti plesni, čak ni sićušni mirkoorganizmi neće na margarinu naći podlogu na kojoj bi se udomili. A zašto? Zato jer je margarin gotovo plastika. Da li bi ste rastopili neku plastičnu kesu i namazali je na hleb za doručak sebi i svojoj deci, naravno ne ?

Zato prestanite koristiti margarin i vratite se prirodnom sastojku – puteru. Test o štetnosti margarina sprovela je pre nekoliko godina čuvena potrošačka revija u Nemačkoj „Test magazin“ posle koje je potrošnja margarina u Nemačkoj drastično opala. Uostalom i cena ovih proizvoda je pokazatelj, pa margarin u pakovanju od pola kilograma košta 0.95 Euro- centi, dok je cena putera u istoj težini od 2.00 do 4,00 Evra , zavisno od proizvodjača ! Nemojte da vas zavaraju cene kod nas u Srbiji, jer nsše tržište nema takvu zaštitu potrošača i ne postoje realne cene proizvoda, pa cu često prirodni i zdravi proizvodi jeftiniji od onih veštačkih.

Inače o štetnosti margarina, već više puta su u stranoj, pa i u našoj javnosti vodjene polemike, ali tek nedavno su se društva za zaštitu potrošača uspela izboriti za objavljivanje stručnog mišljenja o štetnosti ovog proizvoda za ljudsku ishranu.

Vaša je moralna obaveza da zaštitite svoje zdravlje i zdravlje nacije pa ovo vaše saznanje podelite sa vašim rodjacima i prijateljima, te im zato pošaljite ovaj prilog.




http://www.akademediasrbija.com/index.p ... &Itemid=71


Gluposti. Margarin je hidrogenizirano ulje, tj. ulje (suncokretovo) kojem je na visokim temperaturama dodan vodik kako bi zadržao čvrsto agregatno stanje. Naravno da, kao i ulje, sadrži puno masnoća, ali nije nikakva ""plastika". S druge strane, putar se pravi od mlijeka, pa je vjerojatno zdraviji, ali također sadrži mnogo masnoća, podjednako kao i margarin (koje su i štetnije jer su zasićene, budući da su životinjskog, a ne biljnog porijekla).


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Znate li što jedete?
PostPostano: 28 stu 2011, 19:00 
Offline

Pridružen/a: 03 svi 2009, 14:32
Postovi: 11675
Lokacija: Varta drzava
Pa i nisu bas... Margarin je zapravo prilicno gori od putera (od kad nisam cuo taj naziv :zubati ), bar bio.

Stvar je da, iako se margarin radi od sunc. ulja (koje je inace jako zdravo), problem nastaje kad se ono izlozi visokim temperturama (hidrogenizacija) pa ono mutira, odnosno od njega nastaju posve druge masne kiseline koje su daleko losije od zasicenih iz mlijeka i mesa (koje su donekle i potrebne, dok ove nisu ni za sta). Sad se te masne kiseline naknadno uklanjaju (iako ih nesto sitno ostane) bar kad je margarin u pitanju (zavisno od marke do marke), pa je danas margarin vjerovatno ipak bolji izbor.

Proizvod od hidrogeniziranog ulja se naziva biljna mast i ima je u hrpi proizvoda sve od kupovnih keksa, lisnatog tijesta, hrenovki, kobasica, jeftinih cokolada (kao zamjena za kakao maslac) pa sve do kapucina... I nikako nije zdrava, tako da je margarin zadnja stvar za brigu. Isto tako sporne masnoce nastaju kad se przi na sunc. ulju na visokim temperaturama kao cips, pomfir, pileca krilca i sl. stvari iz friteza, zagorene hrane itd... To je jedan od glavnih razloga sto se preporuca maslinovo ulje, jer je znatno otpornije na visoku temeperturu. S tim da ovo sunc. ulje iz trgovackih lanaca i samo obradjeno (vec grijano) za razliku od djevicanskih ulja (maslinovih, ali i suncokretovih). :D

Ja osobno sve jedem, al pazim upravo na gore nabrojane proizvode (uvijek ima alternativa pa procitam recimo di se stavlja zivotinjska mast pa radije to uzmem).

_________________
Prvo i najbitnije!!! Kupuj Janu, i kupi je u Konzumu!!!
Život je tvoje igralište
Pretpostavka je majka svih zajeba
Svi mi prdimo


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Znate li što jedete?
PostPostano: 29 stu 2011, 01:35 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 lip 2009, 00:05
Postovi: 13352
Aztec je napisao/la:
Pa i nisu bas... Margarin je zapravo prilicno gori od putera (od kad nisam cuo taj naziv :zubati ), bar bio.

Stvar je da, iako se margarin radi od sunc. ulja (koje je inace jako zdravo), problem nastaje kad se ono izlozi visokim temperturama (hidrogenizacija) pa ono mutira, odnosno od njega nastaju posve druge masne kiseline koje su daleko losije od zasicenih iz mlijeka i mesa (koje su donekle i potrebne, dok ove nisu ni za sta). Sad se te masne kiseline naknadno uklanjaju (iako ih nesto sitno ostane) bar kad je margarin u pitanju (zavisno od marke do marke), pa je danas margarin vjerovatno ipak bolji izbor.

Proizvod od hidrogeniziranog ulja se naziva biljna mast i ima je u hrpi proizvoda sve od kupovnih keksa, lisnatog tijesta, hrenovki, kobasica, jeftinih cokolada (kao zamjena za kakao maslac) pa sve do kapucina... I nikako nije zdrava, tako da je margarin zadnja stvar za brigu. Isto tako sporne masnoce nastaju kad se przi na sunc. ulju na visokim temperaturama kao cips, pomfir, pileca krilca i sl. stvari iz friteza, zagorene hrane itd... To je jedan od glavnih razloga sto se preporuca maslinovo ulje, jer je znatno otpornije na visoku temeperturu. S tim da ovo sunc. ulje iz trgovackih lanaca i samo obradjeno (vec grijano) za razliku od djevicanskih ulja (maslinovih, ali i suncokretovih). :D

Ja osobno sve jedem, al pazim upravo na gore nabrojane proizvode (uvijek ima alternativa pa procitam recimo di se stavlja zivotinjska mast pa radije to uzmem).


Najbolje performanse što se tiče otpornosti na visoku temperaturu ima ulje od grožđevih koštica, kupujem ga ponekad, nije preterano skupo.


slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Znate li što jedete?
PostPostano: 29 stu 2011, 09:30 
Offline

Pridružen/a: 03 svi 2009, 14:32
Postovi: 11675
Lokacija: Varta drzava
Nisam ga primjetio.

Ja sam inace sve donedavno pekao na maslinovom extra d., pa i jaja. Al mi ima pre intenzivan okus i miris pa mi nadvalada aromu samog jela. Pa ga ne stavljam vise u sve. Sad uzmem maslinovo rafinirano i suncokretovo nerafinirano ulje. :zubati

_________________
Prvo i najbitnije!!! Kupuj Janu, i kupi je u Konzumu!!!
Život je tvoje igralište
Pretpostavka je majka svih zajeba
Svi mi prdimo


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Znate li što jedete?
PostPostano: 29 stu 2011, 10:20 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 lip 2009, 00:05
Postovi: 13352
Aztec je napisao/la:
Nisam ga primjetio.

Ja sam inace sve donedavno pekao na maslinovom extra d., pa i jaja. Al mi ima pre intenzivan okus i miris pa mi nadvalada aromu samog jela. Pa ga ne stavljam vise u sve. Sad uzmem maslinovo rafinirano i suncokretovo nerafinirano ulje. :zubati


Ovo ti je grožđevo odlično za prženje jaja recimo, jer nema skoro nikakav ukus i kao što gore rekoh, ne zagoreva. Maslinovo koristim svaki dan ali samo za salate. Greota ga je trošiti na prženje, to kao da peć ložiš hrastovinom.
Inače, ovo grožđevo je oko 4 evra kod nas u marketima.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Znate li što jedete?
PostPostano: 29 stu 2011, 14:30 
Offline

Pridružen/a: 03 svi 2009, 14:32
Postovi: 11675
Lokacija: Varta drzava
Ja suncokretovo stavljam u salate (nerafinirano), na maslinovom przim. U mene je sve naopakao, pa tako i to. :zubati

_________________
Prvo i najbitnije!!! Kupuj Janu, i kupi je u Konzumu!!!
Život je tvoje igralište
Pretpostavka je majka svih zajeba
Svi mi prdimo


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Znate li što jedete?
PostPostano: 29 stu 2011, 17:58 
Offline

Pridružen/a: 14 vel 2010, 20:40
Postovi: 1575
Lokacija: Zaljev svinja
Maslinovo ulje je preskupo.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Znate li što jedete?
PostPostano: 29 stu 2011, 17:59 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 05 lis 2010, 11:48
Postovi: 109215
Lokacija: Županija Herceg-Bosna
Ako vam je bilo koje ulje preskupo to je znak da ga definitivno previše koristite. Što nije zdravo.

_________________
Spetsnaz, a force for good.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Znate li što jedete?
PostPostano: 29 stu 2011, 18:03 
Offline

Pridružen/a: 14 vel 2010, 20:40
Postovi: 1575
Lokacija: Zaljev svinja
Pa kad god nešto spremaš u pečnici ili tavi moraš staviti ulje. Ili u salatu. I da, mislim da ga dosta koristim.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Znate li što jedete?
PostPostano: 29 stu 2011, 18:05 
Offline

Pridružen/a: 14 vel 2010, 20:40
Postovi: 1575
Lokacija: Zaljev svinja
Robbie MO je napisao/la:
To hranjenje krava mrtvim kravama je preodvratno. (Matrix 1)
slika

Tako je i nastalo kravlje ludilo.


Angloidi krave hranili krepanim ovcama. Onda je ta ovčja bolest (koja inače nije opasna za ljude) mutirala i tako je nastalo kravlje ludilo.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Znate li što jedete?
PostPostano: 29 stu 2011, 18:10 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 05 lis 2010, 11:48
Postovi: 109215
Lokacija: Županija Herceg-Bosna
divlja svinja je napisao/la:
Pa kad god nešto spremaš u pečnici ili tavi moraš staviti ulje. Ili u salatu. I da, mislim da ga dosta koristim.


Mi tradicionalno puno ulja koristimo i jedemo masno. Kad se prži meso u tavi, mora plivati u ulju. A inače sasvim malo ulja treba, da se ne lijepi. Puno toga riješi i izbor posuđa.

_________________
Spetsnaz, a force for good.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Znate li što jedete?
PostPostano: 29 stu 2011, 18:24 
Offline

Pridružen/a: 03 svi 2009, 14:32
Postovi: 11675
Lokacija: Varta drzava
BBC je napisao/la:
divlja svinja je napisao/la:
Pa kad god nešto spremaš u pečnici ili tavi moraš staviti ulje. Ili u salatu. I da, mislim da ga dosta koristim.


Mi tradicionalno puno ulja koristimo i jedemo masno. Kad se prži meso u tavi, mora plivati u ulju. A inače sasvim malo ulja treba, da se ne lijepi. Puno toga riješi i izbor posuđa.


Tako je. Ako ces peci u ovim starim tavama tad ti ne ginu hrpa ulja. Al ako recimo peces na teflonu tad moze s minimumom ulja prziti (jedino ako volis pa malo vise).

Na teflonu kad przim masnije meso uopce ne koristim ulje.

_________________
Prvo i najbitnije!!! Kupuj Janu, i kupi je u Konzumu!!!
Život je tvoje igralište
Pretpostavka je majka svih zajeba
Svi mi prdimo


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Znate li što jedete?
PostPostano: 30 stu 2011, 11:13 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 10:29
Postovi: 68095
Lokacija: hrvatsko-bošnjačka Federacija
BBC je napisao/la:
Ako vam je bilo koje ulje preskupo to je znak da ga definitivno previše koristite. Što nije zdravo.


Haha, to je to.

_________________
Hoće li Musk uključiti Starlink Bošnjacima? .
Vojni proračun Bošnji manji je od proračuna Dinama

IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIooooooooooo


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Znate li što jedete?
PostPostano: 17 lip 2012, 12:52 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 14:45
Postovi: 32012
Volite li kupovati u supermarketima ? :zubati

Pogledajte ovaj dokumentarac,garant ćete smanjiti odlaske...

http://vimeo.com/44164507


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Znate li što jedete?
PostPostano: 17 lip 2012, 13:37 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 13 sij 2012, 16:01
Postovi: 12308
Ako sam prezivio dosad, prezivicu i odsad.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Znate li što jedete?
PostPostano: 17 lip 2012, 14:45 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 srp 2009, 16:25
Postovi: 5508
divlja svinja je napisao/la:
teranova je napisao/la:


Gluposti. Margarin je hidrogenizirano ulje, tj. ulje (suncokretovo) kojem je na visokim temperaturama dodan vodik kako bi zadržao čvrsto agregatno stanje. Naravno da, kao i ulje, sadrži puno masnoća, ali nije nikakva ""plastika". S druge strane, putar se pravi od mlijeka, pa je vjerojatno zdraviji, ali također sadrži mnogo masnoća, podjednako kao i margarin (koje su i štetnije jer su zasićene, budući da su životinjskog, a ne biljnog porijekla).


Apsolutno tačno.

Niti ovaj tekst, niti onaj uvodni ne mogu da se nazovu ikakvim naučno-pouzdanim štivom.

Koštano brašno se decenijama proizvodi na taj način, to nije nikakva tajna, ali biološki i hemijski procesi u organizmu ne funkcionišu na tako prost način u stilu: ako je krava hranjena ostacima neke druge preminule životinje, onda to znači da uvek kad jedemo govedinu - jedemo u stvari lešine.

Inače, meni je zanimljivo kako niko ne komentariše koliko se produžio životni vek ljudi (pogotovo u razvijenijim zemljama), ali smo zato uvek preplavljeni nekim katastrofično-površnim tekstovima po novinama i internetu, kako nas truju i kako će sutra da nastupi apokalipsa.

_________________
http://farm3.static.flickr.com/2158/217 ... 8538_b.jpg

slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Znate li što jedete?
PostPostano: 17 lip 2012, 18:12 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 14:45
Postovi: 32012
Real gone je napisao/la:
Apsolutno tačno.

Niti ovaj tekst, niti onaj uvodni ne mogu da se nazovu ikakvim naučno-pouzdanim štivom.

Koštano brašno se decenijama proizvodi na taj način, to nije nikakva tajna, ali biološki i hemijski procesi u organizmu ne funkcionišu na tako prost način u stilu: ako je krava hranjena ostacima neke druge preminule životinje, onda to znači da uvek kad jedemo govedinu - jedemo u stvari lešine.


Zanimljiva opažanja...a čime se krave inače hrani u EU,bananama? :zubati



Citat:
Inače, meni je zanimljivo kako niko ne komentariše koliko se produžio životni vek ljudi (pogotovo u razvijenijim zemljama), ali smo zato uvek preplavljeni nekim katastrofično-površnim tekstovima po novinama i internetu, kako nas truju i kako će sutra da nastupi apokalipsa.


Ozbiljni naučnici odavno upozoravaju na povećanje i epidemije npr. debljine,dijabetesa,a neozbiljni tvrde da se produžio život.Kakav život-na lijekovima,transplatacijama,gdje prvo potruju ljude prehrambenom industrijom i farmacijom,pa ih liječe i produžuju im život!?Naravno,tko ima lovu da se liječi...

Ljudi ne vole promjene,pogotovo svojih navika,ne zanima ih ništa više osim onog koliko im je potrebno da ubace hranu u mikrovalnu...Potrošački mentalitet na djelu.I baš je obrnuto,površni textovi su na web-u oni koji podržavaju takav mentalitet,da ljudi što manje razmišljaju i prepuste se "stručnjacima" koji rade za tko zna koje lobije...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Znate li što jedete?
PostPostano: 17 lip 2012, 19:27 
Offline

Pridružen/a: 03 svi 2009, 14:32
Postovi: 11675
Lokacija: Varta drzava
Real gone je napisao/la:
divlja svinja je napisao/la:

Gluposti. Margarin je hidrogenizirano ulje, tj. ulje (suncokretovo) kojem je na visokim temperaturama dodan vodik kako bi zadržao čvrsto agregatno stanje. Naravno da, kao i ulje, sadrži puno masnoća, ali nije nikakva ""plastika". S druge strane, putar se pravi od mlijeka, pa je vjerojatno zdraviji, ali također sadrži mnogo masnoća, podjednako kao i margarin (koje su i štetnije jer su zasićene, budući da su životinjskog, a ne biljnog porijekla).


Apsolutno tačno.

Niti ovaj tekst, niti onaj uvodni ne mogu da se nazovu ikakvim naučno-pouzdanim štivom.

Koštano brašno se decenijama proizvodi na taj način, to nije nikakva tajna, ali biološki i hemijski procesi u organizmu ne funkcionišu na tako prost način u stilu: ako je krava hranjena ostacima neke druge preminule životinje, onda to znači da uvek kad jedemo govedinu - jedemo u stvari lešine.

Inače, meni je zanimljivo kako niko ne komentariše koliko se produžio životni vek ljudi (pogotovo u razvijenijim zemljama), ali smo zato uvek preplavljeni nekim katastrofično-površnim tekstovima po novinama i internetu, kako nas truju i kako će sutra da nastupi apokalipsa.


Pa... znaci. U biti, velika je razlika izmedju zivotinje koja je hranjena sijenom i sl. hranom u staji, i one koja pase cistu travu na otvorenom... Razlicite su nutritivne vrijednosti takvog mesa, naravno u korist ovih sto jedu svjezu travu. Bas sam citao da je takvo meso daleko bogatije tim zdravim mastima itd., za razliku od zivotinja hranjenih u staji... Sto zivotinja jede, jedemo i mi...

Da, ljudi zive duze, i to je istina... osobito oni koji paze sta jedu, a u pravilu su to ljudi koji imaju malo vise novca, jer takva hrana je redovno skuplja, iako je ona zapravo daleko jeftinija i isplativija...

Za margarin sam vec objasnjavao, i da, takve stvari su jako stetne. :kava

_________________
Prvo i najbitnije!!! Kupuj Janu, i kupi je u Konzumu!!!
Život je tvoje igralište
Pretpostavka je majka svih zajeba
Svi mi prdimo


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 553 post(ov)a ]  Stranica 1, 2, 3, 4, 5 ... 23  Sljedeća

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 7 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO