|
|
Stranica: 1/5.
|
[ 107 post(ov)a ] |
|
Autor/ica |
Poruka |
daramo
|
Naslov: Život gori i od smrti Postano: 20 lip 2019, 23:31 |
|
Pridružen/a: 02 kol 2012, 11:47 Postovi: 39289 Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
|
Mali prikaz života Hrvata i Srba u gradžanskoj državi ne baš tako davno. U spomen na tadašnje hrabre separatiste Život gori i od smrtiCitat: „Položaj hercegovskih katolika, posebno onih koji su živjeli na području Donje Hercegovine, bio je najteži u čitavoj Bosni i Hercegovini“
piše don Ivica Puljić, ugledni povjesničar, inače neumski župnik u svojoj knjizi „Hrvati katolici Donje Hercegovine i Istočna kriza – Hercegovački ustanak 1875.-1878.“.
Ovu je tvrdnju dr. Puljić iznio na temelju budnog proučavanja i iščitavanja svih raspoloživih povijesnih i arhivskih vrela koja na zoran način svjedoče o vremenu pred i vremenu samog Hercegovačkog ustanka. Možda najažurniji prikaz ovog vremena daju župnici i namjesnici u župama Donje Hercegovine koji su vrijedno zapisivali svaki trenutak, te bilježili i ono preko čega su drugi u strahu od odmazde često prelazili ne razmišljajući o vremenima koja će doći već sutra. Vremenima koja u sebi nose strašan biljeg ponavljanja.
Don Lazar Lazarević, provikar Trebinjske biskupije u vrijeme Ustanka pročelniku Propagande se žali na težak položaj katoličkog puka osobito kada je riječ o pastirima i stadima u planinama koji trpe česte nasrtaje ustaničke crnogorske vojske koja koristeći okršaje sa Turcima napada i otima i ionako siromašnu imovinu katoličkog puka. Također, dubrovački biskup Ivan Zaffron, apostolski upravitelj trebinjske biskupije, istom Pročelniku navodi kako je život katolika Donje Hercegovine postao „gori od smrti“, a predvodnik hercegovačkog Ustanka, gradački župnik Don Ivan Musić otvoreno se tuži kako Turci njegovom puku uzimaju sve što ima;
„…u jedno bratimstvo složismo se, da bijemo i gonimo dušmanina s naše djedovine, ali čijem ćemo njega oćerati, budući nam sve Turci uzeli do duše..“. ( „Hrvati katolici Donje Hercegovine 1875.-1878., Don Ivica Puljić)
Katolički puk Donje Hercegovine dugo je patio pod despotskom osmanskom čizmom, a čak ni suton Velikog carstva i nužne promjene koje je ono moralo uvesti kako bi opstalo na kakvom takvom životu, kršćanima, napose katolicima nisu bile odveć od pomoći. Njihov je život i dalje ovisio o volji turskih feudalaca kojima je sam spomen promjene i reforme budio želju za još većim tlačenjem. Porezi i nameti koji su se trebali smanjiti, zapravo su se povećavali razmjerno čemu je opstanak postajao sve nepodnošljiviji. Svaka, pa čak i ona najosobnija odluka jedne katoličke obitelji Donje Hercegovine ovisila je o trenutnom raspoloženju zulumčara koji je ako mu se prohtije svom kmetu uzimao i život i dostojanstvo. U ovom ćemo osvrtu stoga nastojati navesti neke od razloga koji su naveli kršćane, i katolike i pravoslavne da upravo to dostojanstvo ili makar njegove ostatke pokušaju očuvati. Provest ćemo čitatelja surovom ekonomijom preživljavanja do lipnja 1875.kada je na Krupi opalila prva ustanička puška.
_________________ mostarski europski
|
|
Vrh |
|
|
daramo
|
Naslov: Re: Život gori i od smrti Postano: 20 lip 2019, 23:35 |
|
Pridružen/a: 02 kol 2012, 11:47 Postovi: 39289 Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
|
Agrarni rat Muslimanska propaganda i tada svijetu želila prikazati da se bune neki nacionalisti i fašisti. Citat: Dizanje na bunu protiv Turskog ugnjetavanja, Porta je pred razvijenim zapadnim svijetom prikazivala prvenstveno kao političko-nacionalno pitanje u što je kršćanski Zapad često i vjerovao. Pa ipak, pučanstvo dovedeno do ivice sloma, posljednjim je atomima snage inzistiralo na sasvim oprečnom razlogu. Život na području Hercegovine je nepodnošljiv, da, zbog politike i ugnjetavanja na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, no ono što život na ovom području čini osobito nepodnošljivim je ekonomija bez računice. Ekonomija obijesti i otimanja zadnje korice kruha iz usta gladnog puka.
Na sreću potlačenog naroda, kmetova i raje, u ovom su ga vapaju stajali i mnogi putopisci i činovnici koji su svojom karijerom, nekad i avanturističkim duhom bili dovedeni na pusta područja Donje Hercegovine. Neki od njih, zgroženi životom kršćana Hercegovine, pišu i knjige, vječne zapise o jednom vremenu. Neki od takvih kroničara vremena bili su svakako Amerikanac William James Stillman sa knjigom „Hercegovina i posljednji ustanak, uzroci njegovi i sredstva“ ili Arthur John Evans sa djelom „Kroz Bosnu i Hercegovinu pješke“ koji ustanak naroda pojednostavljuje do maksimuma i možda donosi njegov najprecizniji naziv – „agrarni rat“.
_________________ mostarski europski
|
|
Vrh |
|
|
daramo
|
Naslov: Re: Život gori i od smrti Postano: 20 lip 2019, 23:43 |
|
Pridružen/a: 02 kol 2012, 11:47 Postovi: 39289 Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
|
Fra Paškal Buconjić, biskup Trebinjsko-Mrkanski , nastojao je pobrojati glavne razloge koji su doveli do njega, odnosno do prve ustaničke puške u lipnju 1875.- „Onaj tko bi želio navesti sve razloge koji su doveli do izbijanja Ustanka, morao bi napisati čitavu knjigu“, naveo je fra Buconjić jer bi takav pisac morao istražiti svaki sandžakat, u njemu okrug i općinu jer u svakom dijelu, ovisno o želji za grabeži, religijskom fanatizmu ili nečem trećem, vlada drugačija samovolja i nasilje aga i upravitelja. Gušenje nametima Već poznati obrasci zlostavljanja slabijeg, pošto su se Srbi opirali i imali podršku neovisne CG Muslimani jače udaraju na slabije Hrvate Citat: Nameti koje su kršćani, kako katolici tako i pravoslavni, (uz napomenu da su pravoslavni bili u kud i kamo povoljnijem položaju od katolika jer su svojim čestim ustancima protiv turske vlasti potpomognuti crnogorskom braćom uspjeli izboriti određene olakšice) morali namirivati svojim osmanskim upraviteljima bili su nesnosni. Fra Paškal pobrojava oko 20 različitih nameta; prije svega desetine i osmine. Porez za gradžansku državu Citat: Naime, do Sultana Abdul Aziza, kršćani su morali davati desetinu od svojih prinosa, a ovaj sultan uvodi novi porez na žitarice naziva zam, koji se zajedno sa desetinama pretvara u redovni namet. Tako se po Sultanovoj želji umjesto desetog dijela proizvoda uzima osmi, pa gdje je prije bilo 10 posto, sada je 12,5%. Na sve vrste žitarica, voće, grožđe, sijeno.
Kako se ubiru desetine i osmine? Većinom na način, piše fra Paškal Buconjić, tako da ubirač dođe sa svom svitom u zakupljeno selo, tamo se smjesti kod obitelji koju odabere, i ovisno o snazi svoje neutaživosti i neumjerenosti, tamo se gosti do mile volje. Siromašni seljak mora ga opsluživati pa makar i sam sa obitelji ostao gladan što je skoro pa bilo pravilo. Jednom kada bi se sve zalihe domaćina iscrpile, obijest feuda došla bi do izražaja. Kršćanin bi bio primoran još se i zadužiti kod svog tlačitelja kako bi ga nastavio timariti. Dug naravno nije mogao vratiti jer nije imao od čega, pa bi se Turčin namirivao na druge načine koji su uključivali zlostavljanja svih vrsta.
Đumruk je također u vremenu pred Ustanak nova vrsta nameta koja se na proizvod kao što je duhan obračunava uz već spomenute desetine i osmine, pa se tako na svaku oku (nešto više od dvije funte) određuje 8 pijastera (državnog novca) od kojih tri daje vlasnik duhana, a pet preuzimač, navodi fra Buconjić. Pri utvrđivanju količine duhana na koju se plaća đumruk ubirači u više navrata sa svojom delegacijom obilaze imanje kako bi navodno na pošten način utvrdili realnu količinu, no zapravo na krajnje bezobziran i nepravedan način ionako siromašan narod dovode do ivice financijskog i duševnog sloma uvijek izmišljajući nove načine za iscrpiti iscrpljene.
Đumruk se obračunavao i na vino i rakiju, a smislile su kreativne Osmanlije i namet na broć, odnosno travu koja je ličiocima služila za bojanje crvenom bojom. I Zemljarina i Kućarina su bile redovan namet, preneseno, porez za život na svojoj zemlji i u svojoj kući. U obračunima ovih nameta, Turci su se osobito osilili, ništa im nije bilo draže nego oteti trošnu kuću kršćanina ako onako odoka procjene da je izgrađena na turskoj zemlji.
I kao da to nije bilo dovoljno, nitko nije opraštao obezglavljenoj raji i plaćanje poreza na krupnu i na sitnu stoku. Činovnici koji su ubirali i obračunavali ove poreze, po starom bi se običaju smjestili kod siromašnih podanika te bi ih cijedili do zadnje kapi krvi, maltretirali na različite načine, a onda različitim prevarama i manipulacijama ubirali ono čega nema niti im se može dati, a moralo se.
Domucija kao porez na veće svinje, porez na glavu – harač kojega je morao plaćati svaki kršćanin od rođenja do smrti jer je izuzet vojne dužnosti, komore ili služenje konja, odnosno korištenje konja kršćanskih obitelji za prevoženje tereta pri čemu bi se životinje toliko tovarile da bi nerijetko ugibale čime bi se kršćani od kojih su uzimani osudili na još veću bijedu ostavši bez glavnog „alata“ domaćinstva, porez za rad na kojemu se posebno ogledala sva zloba Turčina koji je po svojoj slobodnoj procjeni utvrđivao koliko je netko zaradio i koliko će mu uzeti bez obzira na materijalnu, zdravstvenu ili bilo koju drugu situaciju…i još mnogi, mnogi drugi nameti.
Recimo još i da su kršćani bili dužni raditi na izgradnji javnih puteva. I, samo oni, formalno uz plaću, neformalno, nikad je nisu vidjeli.
_________________ mostarski europski
|
|
Vrh |
|
|
Ateist
|
Naslov: Re: Život gori i od smrti Postano: 21 lip 2019, 01:59 |
|
Pridružen/a: 22 vel 2012, 16:06 Postovi: 2897
|
Jesu li ti Turci iz tekstova, koji tlače kršćane i ubiru poreze, pravi Turci (govornici turskog jezika) ili muslimani našeg jezika?
|
|
Vrh |
|
|
Robbie MO
|
Naslov: Re: Život gori i od smrti Postano: 21 lip 2019, 03:01 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 11:29 Postovi: 76352 Lokacija: Institut za razna i ostala pitanja
|
daramo je napisao/la: Fra Paškal Buconjić, biskup Trebinjsko-Mrkanski , nastojao je pobrojati glavne razloge koji su doveli do njega, odnosno do prve ustaničke puške u lipnju 1875.- „Onaj tko bi želio navesti sve razloge koji su doveli do izbijanja Ustanka, morao bi napisati čitavu knjigu“, naveo je fra Buconjić jer bi takav pisac morao istražiti svaki sandžakat, u njemu okrug i općinu jer u svakom dijelu, ovisno o želji za grabeži, religijskom fanatizmu ili nečem trećem, vlada drugačija samovolja i nasilje aga i upravitelja. Gušenje nametima Već poznati obrasci zlostavljanja slabijeg, pošto su se Srbi opirali i imali podršku neovisne CG Muslimani jače udaraju na slabije Hrvate Citat: Nameti koje su kršćani, kako katolici tako i pravoslavni, (uz napomenu da su pravoslavni bili u kud i kamo povoljnijem položaju od katolika jer su svojim čestim ustancima protiv turske vlasti potpomognuti crnogorskom braćom uspjeli izboriti određene olakšice) morali namirivati svojim osmanskim upraviteljima bili su nesnosni. Fra Paškal pobrojava oko 20 različitih nameta; prije svega desetine i osmine. Porez za gradžansku državu Citat: Naime, do Sultana Abdul Aziza, kršćani su morali davati desetinu od svojih prinosa, a ovaj sultan uvodi novi porez na žitarice naziva zam, koji se zajedno sa desetinama pretvara u redovni namet. Tako se po Sultanovoj želji umjesto desetog dijela proizvoda uzima osmi, pa gdje je prije bilo 10 posto, sada je 12,5%. Na sve vrste žitarica, voće, grožđe, sijeno.
Kako se ubiru desetine i osmine? Većinom na način, piše fra Paškal Buconjić, tako da ubirač dođe sa svom svitom u zakupljeno selo, tamo se smjesti kod obitelji koju odabere, i ovisno o snazi svoje neutaživosti i neumjerenosti, tamo se gosti do mile volje. Siromašni seljak mora ga opsluživati pa makar i sam sa obitelji ostao gladan što je skoro pa bilo pravilo. Jednom kada bi se sve zalihe domaćina iscrpile, obijest feuda došla bi do izražaja. Kršćanin bi bio primoran još se i zadužiti kod svog tlačitelja kako bi ga nastavio timariti. Dug naravno nije mogao vratiti jer nije imao od čega, pa bi se Turčin namirivao na druge načine koji su uključivali zlostavljanja svih vrsta.
Đumruk je također u vremenu pred Ustanak nova vrsta nameta koja se na proizvod kao što je duhan obračunava uz već spomenute desetine i osmine, pa se tako na svaku oku (nešto više od dvije funte) određuje 8 pijastera (državnog novca) od kojih tri daje vlasnik duhana, a pet preuzimač, navodi fra Buconjić. Pri utvrđivanju količine duhana na koju se plaća đumruk ubirači u više navrata sa svojom delegacijom obilaze imanje kako bi navodno na pošten način utvrdili realnu količinu, no zapravo na krajnje bezobziran i nepravedan način ionako siromašan narod dovode do ivice financijskog i duševnog sloma uvijek izmišljajući nove načine za iscrpiti iscrpljene.
Đumruk se obračunavao i na vino i rakiju, a smislile su kreativne Osmanlije i namet na broć, odnosno travu koja je ličiocima služila za bojanje crvenom bojom. I Zemljarina i Kućarina su bile redovan namet, preneseno, porez za život na svojoj zemlji i u svojoj kući. U obračunima ovih nameta, Turci su se osobito osilili, ništa im nije bilo draže nego oteti trošnu kuću kršćanina ako onako odoka procjene da je izgrađena na turskoj zemlji.
I kao da to nije bilo dovoljno, nitko nije opraštao obezglavljenoj raji i plaćanje poreza na krupnu i na sitnu stoku. Činovnici koji su ubirali i obračunavali ove poreze, po starom bi se običaju smjestili kod siromašnih podanika te bi ih cijedili do zadnje kapi krvi, maltretirali na različite načine, a onda različitim prevarama i manipulacijama ubirali ono čega nema niti im se može dati, a moralo se.
Domucija kao porez na veće svinje, porez na glavu – harač kojega je morao plaćati svaki kršćanin od rođenja do smrti jer je izuzet vojne dužnosti, komore ili služenje konja, odnosno korištenje konja kršćanskih obitelji za prevoženje tereta pri čemu bi se životinje toliko tovarile da bi nerijetko ugibale čime bi se kršćani od kojih su uzimani osudili na još veću bijedu ostavši bez glavnog „alata“ domaćinstva, porez za rad na kojemu se posebno ogledala sva zloba Turčina koji je po svojoj slobodnoj procjeni utvrđivao koliko je netko zaradio i koliko će mu uzeti bez obzira na materijalnu, zdravstvenu ili bilo koju drugu situaciju…i još mnogi, mnogi drugi nameti.
Recimo još i da su kršćani bili dužni raditi na izgradnji javnih puteva. I, samo oni, formalno uz plaću, neformalno, nikad je nisu vidjeli. Porez od 10% ili 12.5% na EKONOMSKU AKTIVNOST odnosno PROMET (ne dobit) vodi do nemogućnosti ekonomije, bankrota i maksimalne bijede, te nemogućnosti podizanja s nule. Da bi se počeo ekonomski uzdizati uz takve namete, moraš imati gospodarski rast (rast GDP-a) od preko 12.5% godišnje (!!!), što nijedna zemlja na svijetu nikad nije imala, ni Kina. Takav sistem znači oduzimanje svega. Pored toga, još i porez na imovinu, nekretnine, zemlju, te samo disanje zraka ( glavu). Danas bi nastao rat kada bi neka zemlja morala uplaćivati 1% GDP-a godišnje nekom nasilnom carstvu, sa 2-3% bi joj bio potpuno zaustavljen razvoj, 10% bi značilo periodičku konfiskaciju ono malo imovine što se stvori u godini dana, i čisto robovlasništvo. Ipak, nije bilo puno bolje ni na kršćanskoj strani feudalaca (crkvena desetina, kraljeva desetina, to je 20% namet), zato je ekonomija i stagnirala u feudalno doba, jer je uništavala svaki oblik poduzetništva, i bilo kakvu ekonomsku ambiciju veću od puke prehrane obitelji i izbjegavanja gladi. Zato su u nekim periodima, kršćani iz Dalmacije doseljavali u Hercegovinu (dobro znamo za te migracije, recimo Široki Brijeg je tako nastao ako se ne varam), jer im je čak kod begova bilo bolje. U nekim periodima, … ovaj period ustanka očito nije taj period. Ekonomija je najkompetitivnija kad su porezi jako mali, i kad kad su margine profita sužene. To dovodi do inovacija i efikasnosti, jer do najsitnijih detalja pokušavaš biti bolji od konkurencije. No, srednjovijekovni feudalni izrabljivači nisu znali osnove kapitalizma, kojeg je Hercegovina tako prirodno sada prihvatila. Nisu to samo Turci, to treba gledati u kontekstu srednjeg vijeka (postoje i povijesni zapisi da je kršćanima u Bosni znatno olakšan prijelaz na stranu Turaka jer su ih do kože gulili domaći feudalci u 15. stoljeću, a Turci su inicijalno nudili bolje uvjete), no problem je što je taj Srednji Vijek u Bosni i Turskoj završio u godini 1900., dok je u Europi on počeo padati iza 1550. a feudalizam ako se ne varam potpuno nestao već oko 1750. Gubec je imao svoju bunu 1573., a Hercegovci 1880 !! Doslovce je srednji vijek u Osmanskom carstvu potrajao do 1900, u New Yorku su se već odavno gradili neboderi. (ispod je New York 1933.!!!) Osvijetljen neboder s liftom do 60. kata, jedina indikacija da je slika stara 100 godina je ako zumirate na aveniju i vidite automobile iz 1930.
_________________ Fun fact: I HDZ i SDA su osnovani u Zagrebu.
IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIoooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo
|
|
Vrh |
|
|
Stinger19
|
Naslov: Re: Život gori i od smrti Postano: 21 lip 2019, 08:33 |
|
Pridružen/a: 30 sij 2019, 15:26 Postovi: 900
|
dobro je, nemojte sada pred-ustaničku propagandu da prodajete pod povijesnu istinu. ko bi citao srpske novine i zakljucke njihovih sao skupstina 1991/92 zakljucio bi da dvije ogromne ustaske vojske katolicka i muslimanska spremaju napad na srpsku nejac i da ce zivot za srbe u neovisnim rh i rbih biti vrata pakla. nista od toga nije bilo istina, pa tako vrlo oprezno i kad pisete o turskom dobu. feudalizam nigdje nije bio dobar, u irskoj su milijuni katolika umrli od gladi pod engleskim protestantima, jer je ovima bilo isplatnije imati livade sa ovcicama nego pustiti irce da sade krumpir i prehrane se. nesto slicno je bilo diljem europe, i dok se jad nije ukinuo nije bilo izlaza. stanje u turskoj imperiji je bilo vrlo razlicito od vremena do vremena, i od podrucja do podrucja. vecinom je bilo sasma prihvatljivo, i zato je carstvo tako dugo opstalo, jer nije imalo velike namete, nameti se nisu mogli utjerati u praksi. jedino sto su krscani morali placati, a muslimani nisu, je glavarina u visini od danasnjih 150 eura po glavi sto ne idu u vojsku godisnje (to je jedan ovan po glavi), sto je sasma fer ako uzmes u obzir stravicne gubitke koje su cesti ratovi nanosili muslimanima, jer se muslimanska sirotinja rijetko ziva vracala iz ratova. ginulo se i umiralo u masama, i krscani su bili u velikoj prednosti, jer su mogli ocuvati biolosku masu i muske glave. vecina naroda je bila strahovito siromasna i ekonomski obespravljena i krscani i muslimani jednako, i vrlo tanak sloj je dobro zivio. rijetki su posjedovali zemlju, jer je gotovo sva zemlja pripadala sultanu tj. drzavi, i davala se na koristenje kao placa za vojsku i administraciju. vecina i krscana i muslimana su bili slobodni bezemljasi kmetovi koji su uzimani pod tapiju da nesto obradjuju i placaju porez na proizvedeno. krscani su imali vecu slobodu, jer su mogli otici u susjedne krscanske zemlje ako im se nije dopadalo, ali klinac, tamo je bilo jos gore.
_________________ mozda je sve sto govorim teska zajebancija, a mozda i zbilja. e to je sad pitanje ....
|
|
Vrh |
|
|
Robbie MO
|
Naslov: Re: Život gori i od smrti Postano: 21 lip 2019, 09:36 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 11:29 Postovi: 76352 Lokacija: Institut za razna i ostala pitanja
|
Stinger19 je napisao/la: jedino sto su krscani morali placati, a muslimani nisu, je glavarina u visini od danasnjih 150 eura po glavi sto ne idu u vojsku godisnje (to je jedan ovan po glavi), sto je sasma fer ako uzmes u obzir stravicne gubitke koje su cesti ratovi nanosili muslimanima, jer se muslimanska sirotinja rijetko ziva vracala iz ratova. ginulo se i umiralo u masama, i krscani su bili u velikoj prednosti, jer su mogli ocuvati biolosku masu i muske glave. Oko ovoga se slazem. I po meni ovaj dio nije sporan. I ja bih uveo da dio stanovnistva koji ne sudjeluje u vojsci, mora doprinositi na drugi nacin. Bez obzira sto vjerojatno navijaju protiv drzave, mada pitanje je za koga su navijali u nekim razdobljima, oni iz Dalmacije koji su doselili u Hercegovinu, njima je Osmansko carstvo u tom trenutku povijesti bila bolja opcija od Venecije. Zasto bi inace ekonomski migrirali u Hercegovinu? Bilo je dosta tih valova naprijed-nazad.
_________________ Fun fact: I HDZ i SDA su osnovani u Zagrebu.
IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIoooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo
|
|
Vrh |
|
|
NiceBoyZg
|
Naslov: Re: Život gori i od smrti Postano: 21 lip 2019, 10:18 |
|
Pridružen/a: 29 pro 2018, 13:46 Postovi: 1660 Lokacija: Zagreb, RH, EU, safe European home
|
1878. je austro-ugarska okupacija bila neizbježna realnost.
Zamislite da imate neki kamion pun radioaktivnog materijala koji mogu voziti ili stari djedica koji je po struci vozač ali zbog dobi i bolesti vozi stalno u prvoj brzini i loše vidi ili klinac od 15 godina koji je pun energije ali se tek formira i nema snage ni iskustva voziti takvo vozilo ili iskusni 40 godišnji vozač.
Jasno je tko je u ovoj usporedbi tada bio KuK monarhija, tko OC, a tko Srbija.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Život gori i od smrti Postano: 21 lip 2019, 10:31 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29669
|
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Život gori i od smrti Postano: 21 lip 2019, 10:44 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29669
|
Robbie MO je napisao/la: . Citat: Oko ovoga se slazem. I po meni ovaj dio nije sporan. I ja bih uveo da dio stanovnistva koji ne sudjeluje u vojsci, mora doprinositi na drugi nacin.
Ova odredba je sporna iz razloga ne jedankosti. Osmanlije su pod pristiskom zapada u Tanziamatskim reformama predvidjeli ovo ukidanje, tj. da svi moraju služiti vojsku. I tko je se uspotivio? Domaći muslimanski feudalci i raja, jer im nije bilo stalo do jednakosti. Ne čudi što je Omer paša Latas morao intervenirati iako mnoštvo odredbi sve do nestanka OC nije bio proveden.
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Život gori i od smrti Postano: 21 lip 2019, 10:53 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29669
|
Robbie MO je napisao/la: Zasto bi inace ekonomski migrirali u Hercegovinu? Bilo je dosta tih valova naprijed-nazad. Dobro kažeš, bilo je dosta valova naprijed-nazad. I dobar dio ih je zauvijek završio u Dalmaciji. Valovi su većinom bili uzrokovani ratnim stanjima, glađu... Bilo je i dosta migracija osoba koji su se ogriješili o zakon, htjeli izbjeći vojnu službu u Mletačkoj republici...
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Život gori i od smrti Postano: 21 lip 2019, 10:58 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29669
|
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Život gori i od smrti Postano: 21 lip 2019, 11:18 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29669
|
Robbie MO je napisao/la: Da bi se počeo ekonomski uzdizati uz takve namete, moraš imati gospodarski rast (rast GDP-a) od preko 12.5% godišnje (!!!), što nijedna zemlja na svijetu nikad nije imala, ni Kina. Takav sistem znači oduzimanje svega. Pored toga, još i porez na imovinu, nekretnine, zemlju, te samo disanje zraka (glavu).
Je Njemačka, u dva navrata. A moguće i još koji, mislim na stanje od 1948. i 1949.
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Život gori i od smrti Postano: 21 lip 2019, 11:36 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29669
|
Robbie MO je napisao/la: Nisu to samo Turci, to treba gledati u kontekstu srednjeg vijeka (postoje i povijesni zapisi da je kršćanima u Bosni znatno olakšan prijelaz na stranu Turaka jer su ih do kože gulili domaći feudalci u 15. stoljeću, a Turci su inicijalno nudili bolje uvjete), no problem je što je taj Srednji Vijek u Bosni i Turskoj završio u godini 1900., dok je u Europi on počeo padati iza 1550. a feudalizam ako se ne varam potpuno nestao već oko 1750.
Gubec je imao svoju bunu 1573., a Hercegovci 1880 !!
Ukinuto kmetstvo: Francuska 1789., Austro-Ugarska 1782., Bavarska 1808., Pruska 1810., Rusija 1861. BiH praktički 1919. Najveća greška Austrougara u BiH. U svojoj su zemlji stotinu godina prije okupacije BiH ukinuli kmetstvo, a onda ga u ovdje još produžili za 40 godina. Čak i agrarno zaostala Rusija stvar pola stoljeća prije riješila. Sramota za AU.
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
buenos aires
|
Naslov: Re: Život gori i od smrti Postano: 21 lip 2019, 13:06 |
|
Pridružen/a: 05 kol 2018, 20:37 Postovi: 5385
|
novem je napisao/la: Robbie MO je napisao/la: Nisu to samo Turci, to treba gledati u kontekstu srednjeg vijeka (postoje i povijesni zapisi da je kršćanima u Bosni znatno olakšan prijelaz na stranu Turaka jer su ih do kože gulili domaći feudalci u 15. stoljeću, a Turci su inicijalno nudili bolje uvjete), no problem je što je taj Srednji Vijek u Bosni i Turskoj završio u godini 1900., dok je u Europi on počeo padati iza 1550. a feudalizam ako se ne varam potpuno nestao već oko 1750.
Gubec je imao svoju bunu 1573., a Hercegovci 1880 !!
Ukinuto kmetstvo: Francuska 1789., Austro-Ugarska 1782., Bavarska 1808., Pruska 1810., Rusija 1861. BiH praktički 1919. Najveća greška Austrougara u BiH. U svojoj su zemlji stotinu godina prije okupacije BiH ukinuli kmetstvo, a onda ga u ovdje još produžili za 40 godina. Čak i agrarno zaostala Rusija stvar pola stoljeća prije riješila. Sramota za AU. Pa to manje više svi rade, zašto bi svoga slao na teške radove kad možeš tuđinca. Zato postoji okupacija, personalna unija, agresija... AU je po definiciji i svojoj biti sramota. Dva naroda jašu bezmalo pola Europe.
|
|
Vrh |
|
|
daramo
|
Naslov: Re: Život gori i od smrti Postano: 21 lip 2019, 15:23 |
|
Pridružen/a: 02 kol 2012, 11:47 Postovi: 39289 Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
|
Vidi te propagande kod Muslimani, šta bi tek tvrdili da nije sačuvanih dubrovačkih arhiva. Bez njih bi povijest Hrvata i Srba bila jedna poveća rupa. Šta bi onda tvrdili, da su njih 500 godina zlostavljali kršćani, ionako tvrde da su kršćani nad njima proveli 13 genocida.
_________________ mostarski europski
|
|
Vrh |
|
|
daramo
|
Naslov: Re: Život gori i od smrti Postano: 21 lip 2019, 15:27 |
|
Pridružen/a: 02 kol 2012, 11:47 Postovi: 39289 Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
|
Na sreću hercegovački ustanak je tada privukao pažnju cijelog svijeta pa postoje povijesni zapisi i to neutralni.
Čak i sada privlači pažnju stranih povijesničara, prije koju godinu je Japanka dolazila u Mostar i Hercegovinu da prouči ustanak koji joj bio tema doktorata.
_________________ mostarski europski
|
|
Vrh |
|
|
daramo
|
Naslov: Re: Život gori i od smrti Postano: 21 lip 2019, 15:42 |
|
Pridružen/a: 02 kol 2012, 11:47 Postovi: 39289 Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
|
Biskup fra Paškal Buconjić navodi preko 20 nameta koji su kršćani morali plaćati a ovaj turkofil takija da su kršćani za razliku od muslimana plaćali samo glavarinu. Praktično tvrdi da su kršćani imali bolji položaj od muslimana u osmanskom sultanatu.
I ta glavarina se plaćala doživotno, bila država u ratu ili ne.
_________________ mostarski europski
|
|
Vrh |
|
|
BBC
|
Naslov: Re: Život gori i od smrti Postano: 21 lip 2019, 15:47 |
|
Pridružen/a: 05 lis 2010, 12:48 Postovi: 108339 Lokacija: Županija Herceg-Bosna
|
To su sve bili preci današnjih muslimana iz Bosne. Samo ih narod zvao "Turci", "Osmanlije".
_________________ Spetsnaz, a force for good.
|
|
Vrh |
|
|
daramo
|
Naslov: Re: Život gori i od smrti Postano: 21 lip 2019, 15:55 |
|
Pridružen/a: 02 kol 2012, 11:47 Postovi: 39289 Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
|
Niti jedan etnički Turčin nije bio beg ili aga u bosanskom ili hercegovačkom sandžaku. Zašto bi bio u najsiromašnijem pograničnom sandžaku, pa to bi bilo poput kazne. Upravo se lokalni Muslimani najviše protive reformama i ravnopravnosti kršćana kao i sada. Nisu domaći Muslimani išli u vojsku pod prisilom nego da sačuvaju privilegije temeljnog mileta (naroda).
_________________ mostarski europski
|
|
Vrh |
|
|
Ateist
|
Naslov: Re: Život gori i od smrti Postano: 21 lip 2019, 17:15 |
|
Pridružen/a: 22 vel 2012, 16:06 Postovi: 2897
|
Kakav je bio odnos između Turaka i muslimana našeg jezika? Jesu li ih Turci smatrali sebi ravnima? Koliko je etničkih Turaka boravilo stalno u Bosni?
|
|
Vrh |
|
|
daramo
|
Naslov: Re: Život gori i od smrti Postano: 21 lip 2019, 17:23 |
|
Pridružen/a: 02 kol 2012, 11:47 Postovi: 39289 Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
|
Normalno da ih etnički Turci nisu doživljavali kao sebi ravne. Čak su i oni pravili razliku, sebe su nazivali Turcima a prave Turke Turkešima.
_________________ mostarski europski
|
|
Vrh |
|
|
daramo
|
Naslov: Re: Život gori i od smrti Postano: 21 lip 2019, 17:30 |
|
Pridružen/a: 02 kol 2012, 11:47 Postovi: 39289 Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
|
Malo o sudstvu Kadija te tuži, kadija te sudiKao jedan od glavnih razloga za ustanak je bio pokušaj odvođenja katolika iz donje Hercegovine na prisilni rad za izgradnju ceste Mostar-Konjic Citat: Kroničar vremena Nikola Buconjić čak spominje kako je „prvi i glavni povod ustanku …u Hrasnu i okolo Hrasna u kadiluku Stolačkom“ bilo dizanje naroda na gradnju ceste između Mostara i Konjica čemu se „odlučno odupriješe seljani radi nevremena i silne daljine, te jednostavno prihvate za oružja i otjeraju zaptije“ ( Povijest ustanka u Hercegovini i boj kod Stoca).
Poseban teror nad kršćanskim življem Hercegovine, napose katolicima Donje Hercegovine provodile su age koji su kao zemljoposjednici kršćane držali u tipično ropskim uvjetima. Bili su opterećeni feudalnim sustavom i srednjovjekovljem, odbijali su svaku natruhu modernizma i olakšavanja rada novim alatima. Pashko Vasa, albanski pisac, publicist, političar i diplomat o opiranju domaćih Muslimana reformama. Nešto se nikad ne mijenja, uvijek ista kolotečina na ovim prostorima koja se vrti u krug, netko i danas tvrdi da je temeljan i da ima veće privilegije na BiH. Citat: „Oni drže kmetove i smatraju da nad njima imaju apsolutno gospodstvo. U tome su svi tvrdokorno složni i ujedinjeni zajedničkim interesima kao jedna jedinstvena falanga koja se suprotstavlja i državi i kršćanima.“ – piše Pashko Vasa, albanski pisac, publicist, političar i diplomat u djelu „Bosna i Hercegovina za vrijeme misije Dževdet-efendije“, te dodaje „U takvom uvjerenju podržavaju se umišljajući da su muslimani od Boga privilegirani da gospodare rajom.“
_________________ mostarski europski
|
|
Vrh |
|
|
daramo
|
Naslov: Re: Život gori i od smrti Postano: 21 lip 2019, 17:31 |
|
Pridružen/a: 02 kol 2012, 11:47 Postovi: 39289 Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
|
Arheolog i pisac Arthur J. Evans ove tvrdnje pak potvrđuje vlastitim svjedočanstvom kada su dva Turčina „ni službenici ni vojnici, ali ipak naoružani“ susreli jednog mladića i isprebijali ga. „Mladić je znao da u ovoj državi i nasilje može biti opravdano i nije se žalio.“
_________________ mostarski europski
|
|
Vrh |
|
|
daramo
|
Naslov: Re: Život gori i od smrti Postano: 21 lip 2019, 17:34 |
|
Pridružen/a: 02 kol 2012, 11:47 Postovi: 39289 Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
|
Jasne indicije da je ovo prije svega bio agrarni rat a ne nacionalni ili vjerski kako ga žele prikazati Turci. Citat: Na području agrara se vjerojatno najjasnije oslikavao despotski režim Osmanskog carstva nad pokorenom Hercegovinom, zemljom koja se i bez Osmanlija često suočavala sa bijedom i siromaštvom zbog škrtog i kamenitog tla, te čestih sušnih i neplodnih godina. No, ljudska prava i i sloboda bili su zakinuti kršćanskom podaniku u svakom smislu. Među rajom je tako obitavala izreka koju fra Paškal Buconjić vjerno prenosi - „krstjaninu suda neima“. Sudstvo Citat: Tursko je sudstvo bilo sastavljeno od građanskog i kriminalnog. Iako su i u jednom i u drugom uz muslimane bili zastupljeni po jedan predstavnik pravoslavnih i katoličkih kršćana, Turci su brojčano imali prevlast u svakom sporu, te što je najpogubnije po kršćane, dodatna prednost za muslimane je bila i ta što su paše, kajmekani i kadije njihove vjere, pa ako nisu suglasni sa sudskom odlukom , slobodni su je oboriti kao da nije ni donesena.
Nepoznavanje ili slabo poznavanje turskog jezika od strane kršćana, oslanjanje isključivo na šerijatski zakon, korumpiranost i pristranost, namjerno odugovlačenje i povrh svega, strah od osvete ukoliko se nekim čudom dogodi da se zvijezde poklope i donese se pravična presuda u sporu za kršćanina, ponukalo je raju da se odmakne i pogne glavu trpeći nepravde i udarce jer kako fra Buconjić reče, za kršćanina svakako pravde nema.
Radije su stoga kršćani ili kauri kako ih zvaše, prihvaćali ozakonjenu politiku zla nego li trpljenje batina, kamenovanja, pritvaranja i nasilja u zatvorima, ruganje, pljačkanje i sve druge vidove iživljavanja na „inovjercima i krivovjercima“ koji ih i uz šutnju i pognutu glavu nisu zaobilazili.
_________________ mostarski europski
|
|
Vrh |
|
|
Online |
Trenutno korisnika/ca: / i 5 gostiju. |
|
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
|
|
|