Red je došao i da predstavim Mogorjelo malo detaljnije:

Još slika:

Nastavak:

Nastavak:

fino fino

sramota, za ovo nisam znao

Nisi čuo za Mogorjelo? Auuu brukeee

Evo da te malo upoznam

Mogorjelo je jedinstven arheološki spomenik iz rimskog doba, dobro očuvana stara rimska villa rustica, smješten u neposrednoj blizini Čapljine, u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. Ovaj spomenik kulture spada u najljepša zdanja kasne antičke arhitekture u cijeloj Bosni i Hercegovini. Predmeti pronađeni u Mogorjelu potiču iz 4. stoljeća. Sama vila svojim bogatstvom, ljepotom i osebujnošću arhitekture predstavlja oazu vrijednosti i ljepote, okruženu bogatom mediteranskom vegetacijom.

Najstarije građevine potječu iz 1. stoljeća kada je lokalitet služio kao zemljoradnički centar. Ove originalne građevine su izgorjele u 3. stoljeću, no već u 4. stoljeću na njihovom mjestu je nastala veličanstvena rimska urbanističkog plana rimskog castruma (utvrde) pravilne osnove s kvadratnim kulama na kutovima (poput Dioklecijanove palače u Splitu). Mogorjelo je opskrbljivalo rimski grad Naronu, i vjerojatno je služila u obranu grada i okolice. Krajem 4. stoljeća utvrdu su osvojili i djelomice uništili Vizigoti. U 5. stoljeću su izgrađene dvije ranokršćanske bazilike iskoristivši zidine utvrde.

(hr. wikipedia)


Mogorjelo je rimski građevinski kompleks, na brijegu blizu Neretve, četiri km južno od Čapljine. Ime mu vjerojatno potječe po Sv. Mogoru ili Mohoru, čije se štovanje proširilo iz Akvileje u 9. st. Arheološka iskapanja na tom lokalitetu vodio je Carl Patsch od 1899. do 1903. U prvom stoljeću izgrađeno je poljoprivredno dobro (villa rustica fructuaria), koje se zapošljavalo više od stotinu robova i radnika. Preko ruševina te vile u 4. st. podignuta je utvrđena palača 102 x 86m. Uglove i vrata štitili su istureni tornjevi. Glavna građevina na Mogorjelu bila je reprezentativna palača. U unutarnjem dijelu Mogorjela nalazio se niz jednoličnih prostorija za smještaj radnika, te magazini i alatnice. Mogorjelo je razoreno početkom 5. stoljeća. Na njegovim ruševinama podignuta je u 5. i 6. st. dvojna ranokršćanska bazilika.

O Mogorjelu, njegovoj ulozi i sudbini, među stručnjacima postoje različna mišljenja. Jedni drže da je u pitanju rimski vojni tabor (logor), a drugi da je to villa rustica. Mogorjelo je uvršteno u popis nacionalnih spomenika BiH kao jedinstven spomenik iz rimskoga doba.

(gimnazija metković)

Predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva koji je zadužen za provedbu Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu darovanjem osnovnog građevinskog materijala za obnovu ili izgradnju u ratu oštećenih ili uništenih obiteljskih kuća, Mario Zeko, boraviti će u Čapljini i Mostaru, kojom prilikom će se upriličiti uručivanje ugovora o darovanju osnovnog građevinskog materijala za 23 korisnika sa područja općine Čapljina i 6 ugovora o darovanju osnovnog građevinskog materijala za korisnike sa područja grada Mostara.


Uručivanje ugovora za općinu Čapljina će se održati 12. lipnja 2009. godine (petak) u 10:00 sati u prostorijama općine Čapljina, a uručivanje ugovora za grad Mostar će se održati 15. lipnja 2009. godine (ponedjeljak) u 11:00 sati u prostorijama grada Mostara (Stambeni odjel, Kralja Tvrtka bb) u nazočnosti nadležnih općinskih predstavnika, predstavnika Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva i samih korisnika donacije.

Radi se o donaciji u građevinskom materijalu za obnovu ili izgradnju oštećenih ili uništenih obiteljskih kuća za hrvatske povratnike na područje općine Čapljina i grada Mostara čija je ukupna vrijednost 1.299.320,34 HRK.

Za navedene korisnike isporuke građevinskih materijala će početi u drugoj polovici 2009. godine.


(Bljesak.info)

Odlična vijest!

Dudu vidi ovo

...

A kako već više godina župa na svoju glavnu svetkovinu slavi i svečanost sv. krizme, tako je bilo i ove godine: 7. lipnja. Don Marko je vjeronaučno pripremio 30 kandidata (15 djevojčica i 15 dječaka osmoga razreda), koji pohađaju školu u Metkoviću.

...

Župa je prošle godine imala 363 obitelji s 1.400 vjernika; 12 vjenčanja, 16 sprovoda, 18 krštenja, 21 prvopričesnika, 30 krizmanika. Katolički tisak: 54 Crkve na kamenu, 20 Naša ognjišta itd. Župnik misli da bi sve moglo biti još bolje. Biskup se slaže.

izvor http://www.cbismo.com/index.php?mod=vijest&vijest=359

Pa ove 1994 godine izgleda da je natalitet bio preko 21 PROMIL !!!

A ni 2008 nije loš oko 13 PROMILA.

Ali ono što je najznačajnije SVA DJECA IDU U ŠKOLU U METKOVIĆ

pa rekao sam da u čapljini puno njih ide u metković. naravno, ovi uz granicu.

Evo jedan link na zanimljiv noviji članak o Čapljini.

http://www.deutsche-welle.de/dw/article ... 65,00.html

Ostao sam ti dužan pojašnjenje za prugu pa postavljam vijest staru malo više od godinu dana.


SARAJEVO - Pripreme projektne dokumentacije za izgradnju 169 kilometara željezničke pruge od Čapljine do Nikšića zvanično su počele juče potpisivanjem memoranduma između Crne Gore i BiH.

Memorandum o zajedničkim aktivnostima u svrhu izrade projektne dokumentacije potpisali su juče Božo Ljubić, ministar transporta i komunikacija BiH, i Andrija Lompar, ministar pomorstva, saobraćaja i telekomunikacija Crne Gore.

Ministri su ocijenili da je ovaj projekat važan za povezivanje cijelog regiona, te da ga je pozitivno ocijenila i Evropska komisija.

"Dosadašnja suradnja BiH i Crne Gore je dobra, a ovaj veoma zahtjevan projekat predstavlja novi vid unapređenja bilateralnih odnosa", rekao je Ljubić.

Ministri očekuju da bi radovi mogli početi 2012. godine, jer prvo mora biti izrađena studija izvodljivosti, te preliminarne procjene troškova i zaštite životne sredine. Ljubić očekuje da bi u narednih šest mjeseci trebalo da bude urađena predstudija izvodljivosti.

"Rekonstrukcija pruge na relaciji Podgorica - Nikšić, koja je u toku, svoju punu valorizaciju imaće kada budu izgrađena njena dva nastavka, jedan od Trebinja prema Čapljini, a drugi preko Skadra ka Tirani", kazao je Lompar.

On je naveo da za sada nema ekonomske isplativosti da se uvede avionska linija od Sarajeva do Podgorice.

Jučerašnjem sastanku prisustvovali su predstavnici entitetskih ministarstava, te rukovodstva željeznica RS, FBiH i BiH.

Starija je vijest ali nije spominjana dosad ovdje i vrijedi je istaknuti pošto je od velikog značaja za grad i općinu a možda netko nije ni upoznat.



Kod Čapljine su pronađeni ostaci dva ilirska broda starih više od dva tisućljeća, što je prava senzacija jer su do sada o njima postojali tek podaci iz grčkih i rimskih zapisa.

Kako je potvrdila mr. Snježana Vasilj, voditeljica stručnoga tima koji provodi iskapanje osam metara ispod površine vode na lokalitetu Desilo, na području Parka prirode Hutovo blato, arheološki tim otkrio je brodove stare 2200 godina.

Do sada je istraženo tek osam metara četvornih u podvodnom arheološkom nalazištu.

Uz arheologe iz Federacije BiH, u istraživanju sudjeluju i članovi Hrvatskog restauracijskog zavoda iz Odjela za podvodnu arheologiju te Ronilački klub Neretva iz Mostara.

Prema riječima mr. Vasilj, uz ostatke dvaju brodova, pronađeno je i 80 zatvarača amfora te rimsko željezno koplje sa sačuvanom drvenom drškom.

Na ovoj su lokaciji otkriveni ostaci jedne rimske vile i sedam grobova za koje se pretpostavlja da potječu iz brončanoga ili željeznog doba.

Snježana Vasilj redovna je profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjek povijest umjetnosti, dok na Sveučilištu u Mostaru predaje arheologiju. Studij arheologije završila je u Zagrebu 1979. godine i cijeli svoj život posvetila je istraživanju starih izumrlih civilizacija.

"Cijela Hercegovina veliko je historijsko blago, jer se i pod vodom i krševitom zemljom skrivaju tajne stare 2300 godina, koje će, kad se prilože dokazi, o narodima na ovom području dati jedno sasvim novo svjetlo, ali i ponuditi jasan odgovor zašto su Hercegovci oduvijek poznati kao vrsni trgovci", rekla je mr. Vasilj, koja već duže od 25 godina istražuje period helenizma i bavi se tematikom postojanja ilirskog plemena Daorsi, za koje se vjeruje da je živjelo u Daorsonu, današnjim Ošanićima kod Stoca, u 3. stoljeću prije naše ere.

U fokusu njenog zanimanja danas je helenistički utjecaj na prostoru Hercegovine, za koju tvrdi da je mjesto koje samo treba zagrebati po površini da bi se našla antička ostavština.

"Helenizam je zanimljiv posebno u periodu nastanka grčkih kolonija, a pleme Daorsi, što je vrlo zanimljivo, imalo je i svoj kovani novac na kojem se nalazio ugravirani brod. Daorsi su govorili i pisali grčkim jezikom, uveli su urbani način življenja i na kraju, bavili se trgovinom, a sve nam to svjedoči o postojanju jedne utjecajne kulture, čiju tradiciju i mi nosimo u venama", rekla je mr. Vasilj.

"Hutovo blato povezano je s Neretvom, a ključ svega je u Naroni, za koju znamo da je stari grad koji se danas nalazi na području Vida kod Metkovića. Narona je bila mjesto gdje se razmjenjivala roba ili, jednostavnijim rječnikom, Narona je bila trgovište. Lokalitet koji zanima arheologe nalazi se u Hutovu blatu zbog pronađenih amfora, u kojima se prenosilo vino ili ulje, i to nam govori da je neki od tih brodova ušao u Hutovo blato i to je sasvim sigurno bio jedan od trgovačkih putova", kaže prof. Vasilj.

"Taj put na kojem smo pronašli amfore je ono što arheolozi traže. Ili je brod potonuo ili je riječ o manjoj luci gdje se istovarao teret. Nadam se da ćemo dobiti odgovor na pitanje je li to bilo njegovo zadnje odredište, ali pouzdano znamo, upravo po amforama i njenim specifičnim oblicima, da je riječ o 3. stoljeću prije naše ere", navodi prof. Vasilj.

Najveća koncentracija amfora u Hutovom blatu pomogla je Snježani i njenim kolegama, koji su iskusni arheolozi u podvodnom istraživanju, da ispod muljevitog pronađu drvene konstrukcije brodova, čija će se starost procijeniti nepogrešivom metodom radioaktivnog ugljika na Institutu Ruđera Boškovića u Zagrebu.

Moram da ispravim krivi navod u ovom članku sa Wikipedie. Prema popisu iz 1991. Čapljina grad je imala oko 7500 stanovnika. Podatak o 6200 stanovnika je sa popisa iz 1981.

Evo, ispravio sam to!

Još malo slika grada:

Nastavak:

Dosadan sam ali ima toga još.

Definitivno najuređeniji gradić Hercegovine.

Prelije, prelijepo . Još nisam bio u Čapljini, ali morat ću jednom otići da vidim sve ovo

Jedan članak star nekih godinu dana iz dnevnog lista:



Javno komunalno poduzeće Čapljina zaslužno je što je Čapljina, koja je prije rata je proglašavana najljepšim gradom u bivšoj državi i bila dobitnik Zlatne turističke ruže, i danas jedan od najčistijih i zelenilom najuređenijih gradova u BiH.

Među najzaslužnijim pojedincima za uređenje grada je Tomislav Borovac, diplomirani inženjer hortikulture, rukovoditelj službe održavanja javnih površina poduzeća, koji je Čapljini priskrbio svojstvo grada mediteranskog ugođaja uronjenog u zelenilo. Borovac je u Čapljini uredio svaki ukrasni grm, cvjetnu aleju, a brojna raritetna stabla je i sam nabavio i zasadio.

“Vodimo računa, u skladu s mogućnostima, da zelenilo služi ljepoti i zadovoljstvu svih građana. Grad danas krasi 35.000 četvornih metara travnjaka, 1 500 stabala ukrasnog drveća, 700 stabala u drvoredima. Imamo i oko 3 500 grmova, 6 000 ruža, 220 četvornih metara sezonskog cvijeća, zimskog i proljetnog, te oko 5 500 metara žive ograde.

Kad je o vrstama riječ, među drvećem su dobro zastupljeni lipa, platan i zimzelena magnolija, od grmova lovor-višnja, lemprika, pirocanta, dok živu ogradu uglavnom čine šimšir i ligustrum, a imamo i razne vrste ruža, maćuhica i drugog cvijeća”, kaže Borovac, dodajući da je ove godine prvi put posađena i pelargonija i mušketin, kako bi se prostor osvježio na nov i kvalitetniji način. Jedna od novina na kojoj se upravo radi jest uljepšavanje Trga kralja Tomislava, prostora ispred zgrade općine Čapljina.

Borovac ističe da se desetak ljudi u sezoni isključivo brine o održavanju zelenih površina u gradu, no smatra da bi ih trebalo biti više. Zbog toga on ističe da svaki građanin mora imati dovoljno razvijenu svijest da zna čuvati ono što grad krasi. “Vrlo je teško i zahtjevno uzgajati nove nasade. Ogromna su sredstva uložena u hortikulturu, te je stoga trebamo pažljivo čuvati jer je riječ o vrijednosti koja se novcem ne može platiti”, naglašava Borovac. Javno komunalno poduzeće sadnice nabavlja u okolici Čapljine, Ljubuškog i Čitluka, a prije rata je imalo i vlastiti rasadnik koji je uništen.

Još malo slika grada.

Čapljinsko zelenilo.