To je anketa o radnoj snazi, registrirano zaposlenih je 2,06 milijuna. Anketa o radnoj snazi, tu ulaze svi ljudi koji povremeno odrade nešto za sitnu lovu, fušeraj i slično.

Slažem se. Povijesna činjenica je da su Hrvati preko srpskih leđa došli do države. Dodatna šaka u oko Srbima je i to što je Hrvatska danas uspješnija zemlja od Srbije. Zato mnogi Srbi imaju komplekse.

Sirotinja...

U zadnje vrijeme i hrvatski izvoz puno jače raste nego srbijanski. Srbijanski izvoz zasnovan na jeftinoj radnoj snazi i uvoznoj pameti nije najbolje rješenje.

Niti jedna zemlja se nije razvila iz stranih investicija na ovakav način kakav to pokušava Vučić.
Investitori dođu, dobiju zemljište, ne moraju plaćati porez ni komunalije tako da ništa ne doprinose gospodarstvu države jedino glasačkim glasovima ljudi koji su tamo zaposleni koji onda moraju glasati za Vučića, još im da 10k eura po radniku, ja sam mislio da su naši lopovi u vladi ali ovo što taj čovjek radi je za nepovjerovati.

Točno, čim ih pođe oporezivati pobjeće ko zadnji lešinari na još jeftiniju lokaciju.
Što je najsmiješnije taj njegov sustav je diskriminatorski prema domaćim srpskim gospodarstvenicima, pošto nisu u ravnopravnim položaju sa strancima.

Firma koja ne plaća porez ne doprinosi gospodarstvu?

Nije čudo da ste šupak Europe s takvim razmišljanjem.

Lupetaš.

Naravno da svako društvo mora plaćati porez, u suprotnom radi se o državnoj subvenciji i narušavanju tržišnog natjecanja pošto ostala društva moraju plaćati porez i nisu izuzeti kao "odabrani investitori". Takvi odabrani redovito ne doprinose gospodarstvu, smanjuju konkurentnost i pokušavaju monopolizirati svoj položaj.

Tako će i biti dok god postoje porezi (tj. dok god postoji država). U nekom idealnom svijetu gdje su svi i pravne i fizičke osobe oslobođene poreza i doprinosa bi tvoj komentar stajao.

Ovako je samo ideološko mišljenje, a mišljenje je ionako kao šupak - svatko ga ima.

Dakle, Clint je u pravu. Društva koja ne plaćaju poreze i doprinose ne doprinose gospodarstvu već mu redovito odmažu.



Konkurentnost Srbije se temelji na dva stupa:
1. Slabom dinaru
2. Slabo plaćenoj radnoj snazi

Vučić je već izvodio deprecijacije i aprecijacije dinara u svom mandatu, prvo je izveo značajnu deprecijaciju kako bi podigao konkurentnost, potom je aprecirao dinar kako bi smanjio državni dug, dok ga je sad ponovno odveo u smjeru deprecijacije (https://www.xe.com/currencycharts/?from=USD&to=RSD&view=10Y). Poprilično je smiješno vidjeti vožda koji govori o povišicama u Srbiji dok u isto vrijeme deprecira dinar čime osiromašuje radnike kojima obećava više plaće.

Od 1.1.2020.g. novi zakon Njemačke se primjenjuje i na radnike iz Srbije. Ukoliko dođe do malo većeg odljeva radne snage stvorit će se dodatan pritisak na plaće, uz već postojeći kojeg sam Vučić stvara kako bi ispunio obećanje o 500 eura prosječne plaće.

Takav pritisak na plaće će uništiti ovaj balans konkurentosti Srbije. Radna snaga će odjednom dobiti na značajnoj vrijednosti, trend deprecijacije dinara to ne će moći više iznivelirati, a oštrija deprecijacija će prijetiti spiralom u hiperinflaciju (na stranu to što će svaka hiperinflacija samo dodavati ulje na vatru zahtjevima za višim plaćama). "Fabrike" će odjednom najavljivati zatvaranja, na što će država odgovoriti povećanim subvencijama koje će povećati državni dug. Pitanje je hoće li središnja država moći pratiti zahtjeve privilegiranih investitora sa svojim fiskalnim kapacitetima. Zatvaranje jedne takve "fabrike" će dovesti do značajnog iseljavanja na određenom području. Takva spirala će se nastaviti dok ne ostane zdrava jezgra srpskog gospodarstva na nogama. Koliko će dotad ljudi iseliti je drugo pitanje, no brojke s obzirom na prosječnu plaću ne će biti male.

Ovdje je i temeljna razlika promašenih modela razvoje RH i Srbije u periodu od 2000te naovamo. Hrvatska je kroz zaduživanje masovno ulagala u infrastrukturu (mreže autocesta, pomorske luke, zračne luke), no nije subvencionirala strane investitore kako bi po gušteru "doprinosili gospodarstvu". To je za posljedicu imalo to da se u RH razvila domaća industrija u nekoliko visokoprofitabilnih sektora, a masovno zaduživanje za izgradnju infrastrukture se ipak isplatilo kroz omogućavanje bržeg i boljeg pristupa europskim prometnim pravcima za izvoznike.

S druge strane Srbija nije toliko ulagala u infrastrukturu koliko je nudila različite subvencije multinacionalkama koje bi došle na područje Srbije. Rezultat je da nema riješenu temeljnu infrastrukturu (mrežu autocesta, željeznica, riječnih luka i zračnih luka), ima određena ulaganja u različitim industrijskim sektorima, no ta ulaganja primarno ovise o subvencijama države. Dobar primjer je Air Serbia koji bi bez države opet bio gubitaš. Problem s takvim ulaganjima je taj što rade ono što sam prije napisao gušteru - uništavaju konkurentnost gospodarstva. Da je Srbija išla putem RH vjerojatno ne bi imala tvornicu FIATa u Kragujevcu, ali bi imala svoje start upove. Uz to bi imala i modernu mrežu autocesta. Sve navedeno bi omogućilo puno bržu integraciju u europske gospodarske tokove i brži razvoj.

Ujedno treba napomenuti - svi ovi mutni ugovori s različitim investitorima će ići pod europski pregled u sklopu pristupnih pregovora te će svi imati određeni period za usklađivanje sa acquis communautaire.

^^^

lol




Rast srpskog izvoza prethodne godine je bio 1,2 milijarde evra, a hrvatijanskog 400 miliona evra, ako me pamćenje služi.

2001.
Srbija: 1,9 milijardi evra
Hrvatska: 5,2 milijardi evra


2008.
Srbija: 7,5 mlrd €
Hrvatska: 9,6 mlrd €


2018.
Srbija: 16,3 mlrd €
Hrvatska: 14,7 mlrd €


Srbija je imala rast 742% u odnosu na 2001. i 118% u odnosu na 2008.
Hrvatska je imala rast 183% u odnosu na 2001. i 53% u odnosu na 2008.

^^

Lol

Hrvatski izvoz 2018. - 27,6 milijardi eura, uvoz 27,1 milijarda eura.

Srpski izvoz 2018. - 21 milijarda eura, uvoz 25 milijardi eura.

Ti baš nikad ne propuštaš priliku da pokažeš koliko si ograničen.

Nisam gledao je li tko stavio, no ozbiljnu analizu imat ovdje:

Croatia-Serbia

https://www.indexmundi.com/factbook/com ... tia.serbia

Croatia- BH

https://www.indexmundi.com/factbook/com ... erzegovina

Serbia- BH

https://www.indexmundi.com/factbook/com ... erzegovina

Momčić manipuliše sa izvozom roba+usluga, iako kad se govori o izvozu gotovo uvijek i samo se govori o robnom izvozu (rijetko kada se dodaju usluge jer to nije klasična definicja izvoza).

A Srbija zadnjih 5 godina ima veći robni izvoz od Hrvatske što nikada prije nije bio slučaj.

Korda je manipulirao predstavljajući robni izvoz/uvoz kao ukupni, a ja sam stavio točne podatke uvoza i izvoza koji se pojavljuju u službenim podacima platne bilance NBS i HNB.

Ti podaci pokazuju zašto Srbi imaju plaće 480 eura, a Hrvati 880 eura.

Srbija je 1990. imala veći BDP od Hrvatske, a danas ima za petinu manji.

Mi smo kaj se tiče robnog izvoza komični, ali za vas smo prvaci izvoza. Po glavi stanovnika izvozimo 3.500 eura robe, a vi 2.300 eura.

Jesi čuo za izvoz usluga?

Srpski preduzetnici su srpski robovlasnici. Plata 250 - 300eura. Njemačke kompanije zapošljavaju oko 70 000 radnika u Srbiji. Minimalac u njemačkim kompanijama je 430 eura. Inžinjeri i IT stručnjaci mogu tu da zarade od 1400 eura do 2300 eura. Njemačke investicije su bukvalno preporodile neke opštine u Srbiji. Treba spomenuti investitore iz Italije i Austrije.

Ovo nije točno, Koridor X je gotovo kompletiran, s novim autoputem do Čačka ti treba sat vremena a još kad uskoro otvore most kod Obrenovca bit će šlag na tortu. Radi se trenutno brza pruga Beograd-Novi Sad (od 2021 će trebati cca. 25 min između dva najveća srpska grada) , ima još dosta tog, uglavnom Srbija brzo napreduje na polju infrastrukture.

Industrijska proizvodnja u BiH u augustu smanjena za 3,9 posto
https://www.klix.ba/biznis/privreda/ind ... /190927021

Evo, pocela 2020, procena za rast BDP Srbije tokom 2019 je 4% na godisnjem nivou, u trecem kvartalu 4.8% odnosno prvi u Evropi zajedno sa Madjarskom.

Trenutna procena je da ce BDP Srbije u 2020. godini dostici 56$ milijardi, dok ce Hrvatska imati 63$ milijardi, odnosno razlika je za 7 milijardi. Dakako bolje nego 2008 g. pre krize, kada je razlika bila cak 21 milijardi, odnosno gotovo nedostizno, a sada se ta razlika ipak smanjuje.

GDP per capita (PPP-koji je merodavniji od nominalnog jer se izjednacava kupovna moc)
Srbija 2020: 19,791$
Hrvatska 2020: 27,720$

Procena rasta BDP na godisnjem nivou u Hrvatskoj, je 2.9% (ispravite me ako gresim jer sam podatak nasao na wikipediji).

Neosporno je to da se u Hrvatskoj zivi bolje, ali da li duplo kao sto neki pokusavaju da pokazu? Ne bas, razlika je za oko 30% a to i nije neka bog zna kakva razlika da zadrzi Hrvate u drzavi, a sudeci po projekcijama za buducnost, ta razlika ce se sve vise smanjivati, i 2024, po proceni BDP Srbije ce prestici Hrvatsku (76vs75 milijardi$).

Moram napomenuti da Hrvatska jos uvek nije dostigla svoj BDP iz 2008 pre krize, koji je bio 70$ milijardi a po proceni dostici ce ga tek 2023 godine, dok je Srbija svoj iz 2008 (50$ milijardi) dostigla 2019. godine.

Sve u svemu, ceo Balkan je crna rupa Europe, i tesko da mi mozemo dostici zapad.

9 tvrtki iz Hrvatske na Deloitteovoj ljestvici 500 najbrže rastućih tvrtki

Gledano u cjelini, na ovogodišnjoj ljestvici 500 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u EMEA regiji našli su se pobjednici iz 22 zemlje, s prosječnom stopom rasta prihoda od 1258 posto, što je rast u odnosu na 969 posto zabilježenih 2018. godine. Stopa rasta prihoda tvrtki uvrštenih u ljestvicu kretala se od 157 do 39.754 posto.

Iz Srednje Europe ove se godine na listu 500 najbrže rastućih plasiralo 80 tvrtki, što je rast u odnosu na prošlogodišnjih 51. Najviše ih je iz Češke, 24 tvrtke, slijede Poljska sa 21 tvrtkom, zatim Hrvatska sa 9, Litva sa 7, Slovačka sa 6, Rumunjska sa 4, Bugarska i Mađarska sa 3, te Slovenija, Bosna i Hercegovina i Estonija sa po 1 tvrtkom.

Iz Hrvatske ove godine imamo 9 plasiranih tvrtki, četiri više u odnosu na prošlu godinu. Uz tvrtke koje su i prošle godine bile na listi: Q Software, Infinum, te Microblink, ove godine su se na listu 500 najbrže rastućih tvrtki EMEA regije plasirali još Bazzar.hr (Prati me d.o.o.), AG04 Innovative Solutions, Arbona, IPS d.o.o., Serengeti d.o.o. te Lemax d.o.o.





https://www.poslovni.hr/sci-tech/9-tvrt ... ki-4243796

ova jedna iz BIH je ponovno hrvatska kompanija Nsoft iz Mostara. dakle Hrvati 10 firmi u top 500 najbrže rastućih kompanija jebene EMEA regije koja broji preko 2 milijarde ljudi.

solidnih 2%, not great, not terrible.

strašno kakvu ćemo razliku dugoročno napraviti u odnosu na komšiluk.

Nažalost, ne radi se o Nsoftu na ovogodišnjoj Deloitteovoj ljestvici. Nsoft je dominirao zadnjih godina na ljestvici, ali ove godine BiH predstavlja kompanija Ministry of Programming u vlasništvu Farisa i Rešada Začine.

Filip Ljubić i Vedran Tolić su vlasnici tvrtke Q Software, a Ante Radoš, Domagoj Madunić i Hrvoje Ilić su vlasnici AG04 Innovative Solutions Software.

Hrvati podrijetlom iz HercegBosnce drmaju najbržerastućim tvrtkama u Hrvatskoj.

Ništa, zovem HV da pali tenkove.

Očekujem firmu di sam i ja suvlasnik na ovoj listi za 3 godine (ipak se gleda 5-ogodišnje razdoblje) pa ako nas dotad bude možda se i mene sjetiš.