|
|
Stranica: 2/2.
|
[ 42 post(ov)a ] |
|
Autor/ica |
Poruka |
Carmello Šešelj
|
Naslov: Re: Slavensko-slavenske toponimičke pozajmljenice Postano: 27 lip 2019, 09:24 |
|
Pridružen/a: 08 stu 2012, 00:05 Postovi: 22976
|
buenos aires je napisao/la: Mława (Poljska) - Petrovac na Mlavi (Srbija)
Mlava je u Srbiji reka, u Poljskoj je grad, bolje poređenje. Perovac je grad na reci Mlavi. Morava, tri reke (ili "reke") u Srbiji, oblast u Češkoj, tj cela istočna Češka.
|
|
Vrh |
|
|
Carmello Šešelj
|
Naslov: Re: Slavensko-slavenske toponimičke pozajmljenice Postano: 27 lip 2019, 09:27 |
|
Pridružen/a: 08 stu 2012, 00:05 Postovi: 22976
|
buenos aires je napisao/la: DrMag je napisao/la: Poljaci vlasima nazivaju sve juzne narode, a najcesce se misli na italijane. Cesi takodjer imaju svoje vlahe.
Znam za to, Vlasi su siva zona evropske historijografije. Najbolje je ne načimati ko su šta su, ode tema u... Wlochy na poljskom znači Italija.
|
|
Vrh |
|
|
buenos aires
|
Naslov: Re: Slavensko-slavenske toponimičke pozajmljenice Postano: 28 lis 2019, 16:23 |
|
Pridružen/a: 05 kol 2018, 19:37 Postovi: 5633
|
|
Vrh |
|
|
Niko Komadina
|
Naslov: Re: Slavensko-slavenske toponimičke pozajmljenice Postano: 01 sij 2020, 23:58 |
|
Pridružen/a: 13 ožu 2019, 21:34 Postovi: 13882 Lokacija: Sjeverna Bosna
|
_________________ Prigovara nekome da nije izašao iz 90tih, a on sam i dalje neuspješno ratuje protiv Osmanlija.
|
|
Vrh |
|
|
Instruktor
|
Naslov: Re: Slavensko-slavenske toponimičke pozajmljenice Postano: 02 sij 2020, 12:35 |
|
Pridružen/a: 10 vel 2018, 15:56 Postovi: 2950 Lokacija: Hrvatsko kraljevstvo
|
Knjiga Marija Grčevića 'Ime 'Hrvat' u etnogenezi južnih Slavena' donosi vrijedan korpus humanističkih spoznaja koje svojim tematskim rasponom predstavljaju izvrstan temelj za obnovu zamrle hrvatske balkanologije. Riječ je o problematici koja obuhvaća književnu, jezičnu i političku povijest, lingvistiku, povijesnu demografiju, folkloristiku, etnologiju, sociologiju i niz srodnih disciplina. Autor se istraživački fokusirao na sam etnonim, odnosno na ime „Hrvat“ i s njim povezane glotonime (nazive jezika) koji se javljaju izvan današnje hrvatske etničke jezgre. Autor nam objašnjava semantičko polje glotonima „srpski“ u hrvatskoj književnojezičnoj i kulturnoj povijesti, kako kod hrvatskih pisaca, tako i u kancelarijskoj praksi Dubrovačke Republike, koji je izazvao brojne jezikoslovne i nacionalističke polemike u protekla dva stoljeća.
_________________ Hrvatska je za više KRIŠTO a neki su za manje Karoline u hrvatskoj politici
Pred okupaciju BIH 800.000 stanovnika, od toga 80.000 kristijana i 50.000 pravoslavnih, sruseno 500 katolickih objekata
|
|
Vrh |
|
|
Instruktor
|
Naslov: Re: Slavensko-slavenske toponimičke pozajmljenice Postano: 02 sij 2020, 13:09 |
|
Pridružen/a: 10 vel 2018, 15:56 Postovi: 2950 Lokacija: Hrvatsko kraljevstvo
|
Povijesna rasprostranjenost izravno-polazne ili metonimijske uporabe hrvatskoga etnonima Hrvat odnosno hrvatski na tematskom južnoslaven- skom prostoru seže od predjelâ u austrijskim pokrajinama Koruškoj i Šta- jerskoj preko Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Alba- nije sve do Grčke (za Makedoniju, Albaniju i Grčku vidi posebice str. 24. – 25. i 69.). Tako, na primjer, autor kao rezultat pregleda literature navodi da su u današnjim pokrajinama Koruškoj i Štajerskoj već u X. i u XI. stoljeću postojali takvi metonimijski toponimi, a njihov ukupni broj iznosi oko 20. U Koruškoj je po povijesnim izvorima postojala čak “Hrvatska župa”, što znači hrvatski kotar ili županija, »koja se u X. stoljeću spominje kao pagus Crouuati (954.), Crauuati (961.), Chrouuat (979.) i možda Croudi (993.)« (str. 9.). Ti su toponimi nastali kao metonimi prema etnonimu Hrvat tadašnje- ga tamošnjega stanovništva, koje se je, međutim, kasnije asimiliralo s dru- gim tamošnjim Slavenima i naposljetku germaniziralo (str. 13.). Leopold Aburger o knjizi Marija Grčevića https://hrcak.srce.hr/file/335718
_________________ Hrvatska je za više KRIŠTO a neki su za manje Karoline u hrvatskoj politici
Pred okupaciju BIH 800.000 stanovnika, od toga 80.000 kristijana i 50.000 pravoslavnih, sruseno 500 katolickih objekata
|
|
Vrh |
|
|
Instruktor
|
Naslov: Re: Slavensko-slavenske toponimičke pozajmljenice Postano: 02 sij 2020, 13:10 |
|
Pridružen/a: 10 vel 2018, 15:56 Postovi: 2950 Lokacija: Hrvatsko kraljevstvo
|
Da je etnonim Hrvat stanovnicima današnje Crne Gore bio svojstven »ne samo u Carigradu, nego izvorno i u Crnoj Gori, pokazuju crnogorski antroponimi i toponimi« kao na primjer bratstveno ime Rvaćani, prezime- na Hrvatić, Hrvatović, Horvačević, i ojkonimi Rvatska Stubica, Rvaši, Rvat(i), te horonim Rvaško polje (str. 18. – 19.). U skladu s tim autor dolazi do za- ključka da je prostor današnje Crne Gore bio migracijsko ishodište za Hr- vate u Raškoj, iz koje su se doselili u Makedoniju i iz Makedonije u Alba- niju i Grčku (str. 69.; vidi također str. 24.). https://hrcak.srce.hr/file/335718
_________________ Hrvatska je za više KRIŠTO a neki su za manje Karoline u hrvatskoj politici
Pred okupaciju BIH 800.000 stanovnika, od toga 80.000 kristijana i 50.000 pravoslavnih, sruseno 500 katolickih objekata
|
|
Vrh |
|
|
Instruktor
|
Naslov: Re: Slavensko-slavenske toponimičke pozajmljenice Postano: 02 sij 2020, 13:11 |
|
Pridružen/a: 10 vel 2018, 15:56 Postovi: 2950 Lokacija: Hrvatsko kraljevstvo
|
U Osmanskom je Carstvu etnonim Hrvat od XV. do XVII. stoljeća imao, kako autor podrobno obrazlaže, visok društveni status (str. 80.). Razlog je tomu bio prije svega čvrsti otpor kršćanskih Hrvatâ osmanskomu prodo- ru u prostor naseljen južnim Slavenima, ali isto tako i vojničke vrline isla- miziranih Hrvatâ u službi Osmanlijâ. Tomu odgovara gore navedena či- njenica da su se carigradski pravoslavni Crnogorci očitovali Hrvatima, te mnogobrojni toponimi prema etnonimu Hrvat u Bosni, najviše u istočnoj Bosni, kao na primjer ojkonim pravoslavnoga sela Horvaćani odnosno Hr- vaćani Hristjanski, ojkonim muslimanskoga sela Hrvatovići, i oronim Hrvat- sko brdo (str. 72.). https://hrcak.srce.hr/file/335718
_________________ Hrvatska je za više KRIŠTO a neki su za manje Karoline u hrvatskoj politici
Pred okupaciju BIH 800.000 stanovnika, od toga 80.000 kristijana i 50.000 pravoslavnih, sruseno 500 katolickih objekata
|
|
Vrh |
|
|
Instruktor
|
Naslov: Re: Slavensko-slavenske toponimičke pozajmljenice Postano: 02 sij 2020, 13:14 |
|
Pridružen/a: 10 vel 2018, 15:56 Postovi: 2950 Lokacija: Hrvatsko kraljevstvo
|
»S obzirom na višestoljetnu uporabu etnonima Hrvat, njegovu prostornu i nadkonfesionalnu ra- širenost od Slovenije do Makedonije, i s obzirom na teritorijalnu i vjerois- povijednu ograničenost etnonima Srbin, te etničko-grafološku defektnost glotonima srpski, razvidno je da nemaju uporišta u činjenicama teze o na- vodnoj izvornoj vezanosti Hrvatâ uz čakavski govorni prostor, a Srbâ uz cijeli štokavski prostor na kojem je srpski etnonim navodno bio općepri- hvaćeni identifikator narodâ ›svih triju vjerâ‹, a koje se i u današnjici u Sr- biji u različitim oblicima reproduciraju i aktualiziraju.«
Iz zaključka Grčevićeve knjige
_________________ Hrvatska je za više KRIŠTO a neki su za manje Karoline u hrvatskoj politici
Pred okupaciju BIH 800.000 stanovnika, od toga 80.000 kristijana i 50.000 pravoslavnih, sruseno 500 katolickih objekata
|
|
Vrh |
|
|
Instruktor
|
Naslov: Re: Slavensko-slavenske toponimičke pozajmljenice Postano: 03 sij 2020, 16:51 |
|
Pridružen/a: 10 vel 2018, 15:56 Postovi: 2950 Lokacija: Hrvatsko kraljevstvo
|
Preosvešteni episkop Theofan, u svom otvorenom pismu iz Plaškoga 16-28 ožujka 1877 bistro očituje: "Srbske narodnosti politične ovdje (u Hrvatskoj) zaista nema, i tko bi je tražio, činio bi bez gradjanskoga morala posao, i o ime domovine naše najveći grjeh. Ni osobite srbske vjere nema zaista nigdje na svietu, pa ni ovdje. Dakle ni ovdešnjim grčko-iztočnjakom osobitog imena kakvog ni po jednoj ni po drugoj.
"CASOPIS MINISTARSTVA NARODNE PROSVJETE RUSIJE, 1910 g.: „…svi marljivosti [pokusaji] upisati dalmatinske knjizevnike XV-XVIII stoljeca u red srpskih literatora jeste i ce biti dalje neplodni; bez obzira na porijeklo Drzica, Mencetica, Gundulica, Palmotica itd., svi oni su izvukli svoji ideali ne na bizantskom istoku a na rimskom zapadu i, zovuci se Slavenima ili Hrvatima, nikad nisu osjecali se Srbima…“
ORIGINAL: „…vsѣ staranія začislitь dalmatskihъ pisateleй HV—HVІII vѣkovъ vъ razrяdъ serbskihъ literatorovъ ostaюtsя i budutъ vpredь ostavatьsя bezplodnыmi; kakovo bы ni bыlo proishoždenіe Držičeй, Menčetičeй, Gunduličeй, Palьmotičeй ets., vsѣ oni počerpali svoi idealы ne na vizantійskomъ vostokѣ, a na rimskomъ zapadѣ i, nazыvaя sebя slavяnami ili horvatami, nikogda ne čuvstvovali sebя serbami…“
IZVOR: Žurnal Ministerstva narodnago prosvѣщeniя. V Tip. Imperatorskoй Akademіi nauk, 1910. Str. 399.
_________________ Hrvatska je za više KRIŠTO a neki su za manje Karoline u hrvatskoj politici
Pred okupaciju BIH 800.000 stanovnika, od toga 80.000 kristijana i 50.000 pravoslavnih, sruseno 500 katolickih objekata
|
|
Vrh |
|
|
dane-croatia
|
Naslov: Re: Slavensko-slavenske toponimičke pozajmljenice Postano: 03 sij 2020, 21:44 |
|
Pridružen/a: 20 ruj 2009, 09:10 Postovi: 4443 Lokacija: Grobnik
|
Pročitao sam knjigu od Marija Grčevića i moram priznat prvoklasno znanstveno djelo koje bi prvo morali proučiti ovi mamlazi s Filozofskog, a onda ne bi loše da bude i priručnik predmetu poviesti i u gimnazijama. Trenutno uobće nije dostupno širem čitateljstvu u knjižarama, već ga se može samo nabaviti na Hrvatskim studijima ili u sklopu Matice hrvatske. Uglavnom, čovjek u svojoj knjizi spominje izvorne izvore, ter često citira i same suprotstavljene povjestničare ter ih argumentirano ili opovrgava ili nadopunjava. Knjigu bih svakako dobronamjerno preporučio i svim Srbima koje zanimaju argumenti, ter kojima nije cilj zabiti glavu u pjesak i uporno tvrditi da je sve živo srbsko.
_________________ RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst KREPAT MA NE MOLAT http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf
|
|
Vrh |
|
|
Instruktor
|
Naslov: Re: Slavensko-slavenske toponimičke pozajmljenice Postano: 04 sij 2020, 01:02 |
|
Pridružen/a: 10 vel 2018, 15:56 Postovi: 2950 Lokacija: Hrvatsko kraljevstvo
|
dane-croatia je napisao/la: Trenutno uobće nije dostupno širem čitateljstvu u knjižarama, već ga se može samo nabaviti na Hrvatskim studijima ili u sklopu Matice hrvatske. Knjige koje znanstveno dokazuju temelje hrvatskog identiteta uvijek su ili cenzurirane ili uništavane. Čuvajte knjigu vrijedi će jednog dana.
|
|
Vrh |
|
|
dane-croatia
|
Naslov: Re: Slavensko-slavenske toponimičke pozajmljenice Postano: 04 sij 2020, 01:55 |
|
Pridružen/a: 20 ruj 2009, 09:10 Postovi: 4443 Lokacija: Grobnik
|
Instruktor je napisao/la: dane-croatia je napisao/la: Trenutno uobće nije dostupno širem čitateljstvu u knjižarama, već ga se može samo nabaviti na Hrvatskim studijima ili u sklopu Matice hrvatske. Knjige koje znanstveno dokazuju temelje hrvatskog identiteta uvijek su ili cenzurirane ili uništavane. Čuvajte knjigu vrijedi će jednog dana. Nema mjesta za takve knjige u knjižarama, kad su cieli izlozi zauzeti pseudoknjigama Hrvoja Klasića, Goldsteina i sličnih. Hrvatske elite još uviek imaju strah da će istina uznemiriti nekoga...
_________________ RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst KREPAT MA NE MOLAT http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf
|
|
Vrh |
|
|
dane-croatia
|
Naslov: Re: Slavensko-slavenske toponimičke pozajmljenice Postano: 09 sij 2020, 08:56 |
|
Pridružen/a: 20 ruj 2009, 09:10 Postovi: 4443 Lokacija: Grobnik
|
Rvatsko polje - u Srbiji u Obćini Raška kod naselja Rvati naselja Rvati - u Srbiji (u obćini Raška, kod Obrenovca...) toponim Rvatske bačije - u Srbiji u Obćini Raška selo Rvatska - na sjeveru Kosova južno od graničnog prielaza Jarinje toponim Arvatin - Užice u Srbiji toponim Rvatovac - Sremska Mitrovica Hrvatsko polje - u Hrvatskoj u Lici između Žute Lokve i Otočca naselja i toponimi Hrvatini - u Hrvatskoj u Istri (kod Labina, Gračišća, Kringe) Rvatova draga - u Hrvatskoj na Žumberku Naselje Hrvateki - u Hrvatskoj u Zagorju kod Špičkovine zemljopisni naziv Hrvatska - U Hrvatskoj u Turopolju Hrvatsko žarište - u Hrvatskoj između Karlovca i granice prema Bihaću Hrvatini - u Sloveniji sjeverno od Kopra Ima još toga na sve strane, ali tko će sve to sad spomenut...
_________________ RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst KREPAT MA NE MOLAT http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf
|
|
Vrh |
|
|
dane-croatia
|
Naslov: Re: Slavensko-slavenske toponimičke pozajmljenice Postano: 09 sij 2020, 09:08 |
|
Pridružen/a: 20 ruj 2009, 09:10 Postovi: 4443 Lokacija: Grobnik
|
S druge strane srbsko ime ili ono što bi se moglo smatrat povezano sa srbskim imenom u Hrvatskoj: toponim Srbljani - zapadno od Pazina u Istri naselje Srb - u Lici (postoji tumačenje koje osporava da je to ime povezano sa Srbima) toponim Srbiši - zapadno od Varaždina blizu slovenske granice toponim Srbićevo - između Karlovca i Siska toponim Srbečka - između Zagreba i Zaprešića toponim Srbljeni - zapadno od Samobora uz slovensku granicu toponim Srbinjak - kod Tinjana u Istri toponim Srbić Polje - između Jastrebarskog i Siska toponim Srbova jama - sjeverozapadno od Daruvara Uglavnom, Istrijani i kajkavski krajevi prednjače u imenima povezanim sa Srbima..
_________________ RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst KREPAT MA NE MOLAT http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf
|
|
Vrh |
|
|
šukrija
|
Naslov: Re: Slavensko-slavenske toponimičke pozajmljenice Postano: 09 sij 2020, 10:54 |
|
Pridružen/a: 02 lip 2013, 21:35 Postovi: 1362 Lokacija: u prolazu
|
Možel netko objasniti zašto je u Madžarskoj tako učestalo prezime Horvat(h)?
_________________ When the power of love overcomes the love of power, the world will know peace - Jimi Hendrix
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Slavensko-slavenske toponimičke pozajmljenice Postano: 19 vel 2020, 16:50 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 12:12 Postovi: 21622
|
dane-croatia je napisao/la: S druge strane srbsko ime ili ono što bi se moglo smatrat povezano sa srbskim imenom u Hrvatskoj: toponim Srbljani - zapadno od Pazina u Istri naselje Srb - u Lici (postoji tumačenje koje osporava da je to ime povezano sa Srbima) toponim Srbiši - zapadno od Varaždina blizu slovenske granice toponim Srbićevo - između Karlovca i Siska toponim Srbečka - između Zagreba i Zaprešića toponim Srbljeni - zapadno od Samobora uz slovensku granicu toponim Srbinjak - kod Tinjana u Istri toponim Srbić Polje - između Jastrebarskog i Siska toponim Srbova jama - sjeverozapadno od Daruvara Uglavnom, Istrijani i kajkavski krajevi prednjače u imenima povezanim sa Srbima.. Srb bi trebao značiti izvor. Bila je dobra teorija na forum.hr-u, u doba gdje još nije Oštrić počeo divljati tamo, da su ti Hrvati pokorili lokalne Albance i Vlahe, te na području (H)R(v)aške organizirali buffer državu prema Bugarima. Kako je to više područje, prepuno izvora, nazvali su zemlju Izvorje, odnosno Srbija A po zastupljenosti haplogrupe E i sličnih u Srbima prepoznaješ slavenizirane lokalne Albance i Vlahe, a zalutao je i koji Bugar, kao na Kosovu. Inače polje čiji naziv dolazi od ptice, koje se originalno nalazilo u Bugarskoj (većina Srba na Kosovu ionako priča torlačkim) i koje se spominje kojih 5 godina nakon onog u Hrvatskoj (legendarna smrt kralja Zvonimira je bila kod Kosova, današnje Biskupije). A nedaleko je Vrana Ionako imaš ideju da su Nemanjići pobočna grana Trpimirovića, jedan mlađi sin je išao osvajati komad Bugarske, pa se zadržao u Raškom protektoratu....
|
|
Vrh |
|
|
Online |
Trenutno korisnika/ca: / i 43 gostiju. |
|
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
|
|
|