Bukvalno čitav slovenski mikrosvijet je prisutan na klipovima o KiM i srpskoj etno muzici. Rusi i Poljaci dominiraju ali ih u stopu prate i ostali. Nerijetko se može naići i na komentare podrške Hrvata i Bošnjaka a redovni posjetioci su i Jermeni, Rumuni i Grci, čak i Azerbejdžanci. Ima komentara i od strane Germana i Romana ali su Sloveni izrazito najbrojniji.

A što se pak tiče srpskog remove kebab opusa, tu se sjatio čitav nemuslimanski svijet. Iluzorno je i pričati o pojedinačnim nacionalnostima na tim klipovima.

Nije baš tema, ali može i biti zasebna, produkcija pjesama na našim prostorima je bez premca, svi Slaveni zajedno nemaju pjesama kao ovdje jedna država, to su tisuće i tisuće pjesama svih mogućih žanrova, fenomen sam po sebi.

Gdje tebe nema, sverisutan u galaktici pa i šire...

Nek potvrde kolege forumaši koji me imaju na fejsu, ima li ili nema Tatjane na slici za WC2018.

Tako je, bukvalno ima komentara iz raznih delova sveta na tim pesmama. Ono što me je najviše iznenadilo su komentari podrške pojedinih Albanaca (uglavnom pravoslavaca i ponekih katolika). Nema mnogo takvih komentara, ali i ovo malo me je iznenadilo.
Kasnije sam saznao da Albanci iz Albanije (pre svega hrišćani) baš i ne vole Albance sa Kosova.

To je pre svega virtualni svet gde bilo ko može da kaže i slaže o sebi šta god hoće, u realnom svetu pod adekvatnim pritiskom okolnosti svako se vraća na fabrička podešavanja. Znamo šta to podrazumeva.

Jel se standardni hrvatski prihvatio u govoru tih lokalnih sredina koje imaju specifične govore? U Srbiji se takođe potencira standardni jezik, ali u običnom govoru su i dalje uglavnom zastupljeni lokalni govori.
Doduše javne ličnosti iz tih krajeva se često trude da pričaju standardnim jezikom pa ispadne i smešno. Jedan od retkih koji uvek priča svojim naglaskom je bivši političar Raka Radović

Mada je bilo par serija u poslednjih par godina nekih serija sa tim nestandardnim dijalektima, ali mi se čini da je mladim glumcima to ide dosta teže za razliku od onih starijih koji su te dijalekte fenomenalno skidali.

Prihvatio se u mjeri gdje se većina govora osim nekih jakih lokalnih riječi koristi prema standardu. Također ijekavica se širi kao požar. Sve je manje razlike između krajeva Hrvatske u govoru, jedino naravno ostaje naglasak. Nekad je to bilo puno puno izraženije.

Naravno da sela i dalje guraju svoje ali je razlika svakom novom generacijom sve manja. Za 100 godina će se Purgeri i Dalmatinci savršeno sporazumijevati u 99% slučajeva osim onih par riječ koje su specifične za oba kraja.

Kako se na ikavskom kaže "poslije"?

posli

Naša dica cili dan litaju pa posli ližu.

Neobična neka dica

Oni su ko Doris Dragović, malo im za sriću triba.

Nazad na temu. Među svojima oko Orašja sam znao čuti ikavicu. Točnije u hrvatskim selima oko Orašja, Orašje je nespretan naziv za cijelu općinu. Domaljevac, Kostrč, Tolica, čak i u Vidovica koje su tik do Brčkog zna se čut ikavica. Najviše među starim bakama, ali onima koji su baš iz tih sela, a ne one koje su došle iz Dervente ili Brčkog. Dite, mliko, lipo, tisno, svit, doli. MeaCulpa oda po svitu, tako stalno baka priča. Dosta starog svijeta tako priča, ili napola, ili kompletno ikavicom, ali ne svi stariji. Ne znam iskreno o čemu ovisi jer u jednom selu nekom je dite, nekom dijete, ali među starijima svi govore mliko ili svit. Kada sam ljeta provodio u Kostrču, vratim se nakon 3 mjeseca u zagreb i naručim kavu s mlikom. Znao sam pomislit odakle mi ova tovarština. Jer u ZG ikavica asocira na Dalmaciju, konkretnije Split. Šta sam ja balavac znao.
A sada kada razmislim, na Gospijunu kada se okupi i mlađa ekipa gdje nema uljeza poput mene, svi krenu po starinski i onda tu među mlađima se koristi ikavica. Svi nekako uzivaju u tome, a moja purgerština bude još očitija. U tom po starinskom naglasak nije na ikavici, ikavica, tocnije poluikavica, je samo dio toga svega. Zna ponekad biti kazalište na otvorenom, gdje se koristi po starinski, ali nema ništa na you tubeu.

Jel ima neko teoriju odakle Česima, Poljacima i Ukrajincima ikavski toponimi? Ako je ikavica nešto srednjevekovno i dinarsko, kako se proširilo na te severno-istočne govorne prostore Slovena? Ne sećam se perioda kada je Bosna bila nekakav asimilatorski faktor, uslovno rečeno.

Šta ti znači litaju?

Letaju/litaju/kenjaju

u smislu kad naše babe govore dici: nemojte lićat priko ceste.

Da

Naša dica cili dan litaju pa posli ližu/ Naša djeca cijeli dan litaju (kenjaju) pa poslije ližu (govna)

Naša deca ceo dan letaju (igraju se, nisu u kući) pa posle ležu (idu na spavanje)

Došla cura iz Jajca netom prije pada grada u izbjeglištvo u Hercegovinu kod rodbine koju nije poznavala. I baba iznijela sve moguće hrane, meze i pića, popunila stol. I govori joj "Ajde idi". Misli se cura jel ona senilna. Iznijela joj toliko hrane pa je tjera da ide dalje.

naša dica po cili dan (ili po vas dan) liću pa posli ližu.

nu je, idi bona.

To je hard core ikavica, jer bi dinarci ikavci na ovim prostorima rekli jednostavno "letit" bez "i".

Niko na EX YU prostorima ne kaže "ptica liti" ili "ptica liati". Zato je vrlo diktuabilno gde je tačno žarište ikavice.

Moje lično shvatanje i mišljenje je da je dinarski prostor preostalo područje ikavice, u antici je ona verovatno bila veoma široko rasprostranjena.

Ako je kod Srba "dobar dan", kod Bugara "dober den", da li je kod nekoga bio i "din"?

Ne zaboravimo da je najrudimentarnija osnova reči "dan" u istočno Srbiji, gde se kaže jednostavno "d'n". Bez samoglasnika. To niko drugi nema.

Denarius (i dalje prisutan u Makedoniji kao Denar) kao valuta je bio kovanica za dnevne potrebe robova u Rimskom carstvu, a pazarni deveti dan, bio je Nundinae.



Na svaki deveti dan, robovi mogu potrošiti svoj nedeljni iznos na koji imaju pravo.

Zanimljivo da kod Mađara "ár" (din+ar) znači cena artikla, u srpskom: arčiti, trošiti. Od koga su Latini zajmili reči, da mi je znati... Očigledno je narodni jezik bele rase u Evropi bio ono što danas nazivamo "srpski/hrvatski/bosanski/crnogorski/itd." Ako nije tako, onda je reč "dan" očigledna tuđica. I ne samo ta reč, već i 80% reči srpskog jezika, mi onda imamo samo gramatiku i oko 3000-4000 osnovnih reči. Što je potpuna besmislica.

Ne.
Den ti je iz otvorenog e, dän.

Osnova je poluglas (ako se ne varam).

Zato je i dnevni, a ne danevni.