To je hard core ikavica, jer bi dinarci ikavci na ovim prostorima rekli jednostavno "letit" bez "i".

Niko na EX YU prostorima ne kaže "ptica liti" ili "ptica liati". Zato je vrlo diktuabilno gde je tačno žarište ikavice.

Moje lično shvatanje i mišljenje je da je dinarski prostor preostalo područje ikavice, u antici je ona verovatno bila veoma široko rasprostranjena.

Ako je kod Srba "dobar dan", kod Bugara "dober den", da li je kod nekoga bio i "din"?

Ne zaboravimo da je najrudimentarnija osnova reči "dan" u istočno Srbiji, gde se kaže jednostavno "d'n". Bez samoglasnika. To niko drugi nema.

Denarius (i dalje prisutan u Makedoniji kao Denar) kao valuta je bio kovanica za dnevne potrebe robova u Rimskom carstvu, a pazarni deveti dan, bio je Nundinae.



Na svaki deveti dan, robovi mogu potrošiti svoj nedeljni iznos na koji imaju pravo.

Zanimljivo da kod Mađara "ár" (din+ar) znači cena artikla, u srpskom: arčiti, trošiti. Od koga su Latini zajmili reči, da mi je znati... Očigledno je narodni jezik bele rase u Evropi bio ono što danas nazivamo "srpski/hrvatski/bosanski/crnogorski/itd." Ako nije tako, onda je reč "dan" očigledna tuđica. I ne samo ta reč, već i 80% reči srpskog jezika, mi onda imamo samo gramatiku i oko 3000-4000 osnovnih reči. Što je potpuna besmislica.

Ne.
Den ti je iz otvorenog e, dän.

Osnova je poluglas (ako se ne varam).

Zato je i dnevni, a ne danevni.

Ikavski je jedan od refleksa jata.

Jat je bio glaa između e i i, zatvoreno é, pa....

U kom slovenskom jeziku, Ceha?

Ima ih više, pogledaj prevode:



Čak i u reči "dobar" imamo evidentne samoglasničke varijacije kao i u reči "dan". Alli nema kraće jezičke osnove za "dan" od srpskog "d'n".



Dakle, ili je latinsko "din" posuđeno "dn" sa dodatim samoglasnikom, ili je reč "dan" tuđica latinskog porekla. Da li je realno da pre dolaska na Balkan nismo imali reč za dan?!

A priču o sedmom veku smatram za glupost, čisto da se razumemo.

Govori hrvatskim. Ima samo jedan slovenski jezik.

Povelja Pribislava Pohvalića.

va ime božje amen v lito roštva hristova tisućno i četiri sta sedmo lito miseca genvara deveti dan ja pribislav pohvalić posao gospoje banice anke i gospodina vojvode sandalja i gospoje katarine sandaljevice svidokuju i mojoj rukom zapisuju jere ovi list srpski u sem tetragu pisani blizu segaj moga pisanija da se ima otpisati i otpisah ga mojom rukom kako da nije tvrd u ničemre i da se s njim ne more pitati ništor od postave što se je u njem uzdržalo i u drugom listu srpskom koji je prid ovimej tako njega otpisah da ni tvrd u ničemre kako tamo naprid pri onom listu mojom rukom pišu i svidokuju jere se u tazi oba rečena lista u treti list pripisana u sem tetragu u prvom listu srpskom koji za ovimej est list prid ovimej prvi koji sam otpisao est bio pisan v lito roštva hristova tisućno i četiri sta šesto lito miseca dekembrija dva deseti dan a list koji je bio ispisan iza segaj lista koji je ovdi pisan u sem tetragu ja pribislav u više rečenih vratih ga i dah knezu i vlastelem dubrovačcim i na njem svidokuju mojom rukom kako da se upiše i da nije veće tvrd.

@Pan, odličan prilog temi! Uživaću u katolićkim kontraargumentima, ako ih uopšte bude...

...

Antun Matija Rel(j)ković (1732-1798)

Jer Slavonac neda svoje dice,
Da se idu učiti A.B.C.
Nego ima običaj ovaki,
Kad mu rekneš, odgovori svaki:
Ni moj otac nije znao štiti,
Al je mogo malo bolje piti:
Naši stari nisu pisat znali:
Ali su bolje, neg mi sad, stajali.
O Slavonče! Ti se verlo varaš,
Koji god tako odgovaraš,
Vaši stari jesu knjigu znali,
Serbski štili, a Serbski pisali
Ali vi sada nikako nećete,
Neg zanemar svakoja mećete,
Voliš dite za kermci poslati,
Neg u škulu, da se uči, dati:
Koje nose još ni najić kader
Jer ga učiš već psovati mater.

Jezici su žive stvari, mijenjaju se.
Ti ne pričaš potouno isto kao tvoja baba, a s vremenom se toga nakupi.

Svi slavenski jezici danas su praprapra...unuci onog u 7.stoljeću.

Serbsko pismo je ćirilica.
Ne jezik.
Vaš "standard" u to doba je bio crkvenoslavenski, odnosno ruski s par "domaćih" riječi.

U slavoniji se pisalo arhaičnom šćakavskom ikavicom.
To sa Srbima veze nema.
Dobro da nisi uočio poluglas, muklo e i njegovu razliku s samoglasnim r u Srbi.

Antun Matija Reljković kaže da su Slavonci Serbski štili, a serbski pisali. Antun Matija to kaže kao što se vidi iz priloženog, ne kažem to ja.

Oni ljudi slave pobjedu i kad si zabiju autogol, znamo svi privatno šta je istina. Opušteno.

Serbski je turcizam Serbes (Serbez), u bosni i danas se zna reci Serbes ovo ili ono neko nesto radi ili zivi,..

serbez
slobodan, smion, odvažan, slobodno, bez brige, bez straha, neusiljeno

Nema to veze sa srbima.

Turci nam doneli ime, to si u Beču naučio?

Slobodno štili, a Slobodno pisali, tj bez straha, neusiljeno, prosto

https://en.wikipedia.org/wiki/Serbinum

Neće biti, ne znam šta ste učili kod klempavog Kurca, ali loše su vas učili.

I tada i danas je ćirilica prepoznavana kao srpsko pismo.
Jasno ko dan piše da je prepisao na ćirilicu.

Reljković kaže da su stari Slavonci znali čitati i pisati ćirilicu.
Zna se tko je tada u Slavoniji znao čitati i pisati, većinom svećenici, fratri su prije rekonkviste Slavonije koristili ćirilicu jer su i pripadali provinciji Bosna Srebrena.

Pitanje je jel se može ikavica povjesno vezati isključivo za Hrvate pa i danas ima Srba koji su originalni ikavci, tamo negdje oko Zadra, a sigurno i još ponegdje.

Ode ti u 6 stoljece?

Tekst koji ste objavili je nastao u 18 stoljecu, par desetljeca nakon doseljavanja katolika iz Bosne u Slavoniju. Do tog doseljavanja nemadzarsko stanovnistvo je bilo liseno prava na jezik i pisani izrazaj na vlastitom jeziku. Doseljenici su pak i prije pokreta sa Eugenom Savojskim u Bosni uzivali pravo da govore i pisu na vlastitom jeziku. To pravo su donijeli u Slavoniju i istoga se nisu htjeli odreci. Svojim dolaskom oni su na taj prostor donijeli i turcizme mkoji su se i do dan danas zadrzali u ruralnim sredinama (komsija, cardak, biti serbe (opusten),..)

To sto vi u svakom serb i serv vidite srbe vas je problem. Prije nego ste bili srbi, zvali su vas rasljanima i zemlja vam se zvala raska. srbi ste postali nekako sa sirenjem turskog utjecaja na balkan. LP.

To je utjecaj okruzenja, isto kao sto imas hrvate u vojvodini koji su se sa ikavice presaltali danas na ekavicu.

U novije doba Srbi su pričali ikavski u Cetinskoj Krajini, u nekim selima Vrličke Krajine (Maovice, Kosore, Laktac, Zasiok), u selima u zaleđu Splita i Klisa (Vekiki Bročanac, Radošić, Vučevica, Brštanovo, Lećevica), u nekim selima kod Drniša (Kričke, Žitnić, Siverić, Mirlović Polje), u Tribanj-Šibuljini, u nekim selima kod Livna, na Uništima kod B. Grahova, u par sela oko Duvna u kojima ih je bilo, na Kupreškoj visoravni i u Azbukovici u zapadnoj Srbiji.
Od jednog Srbina iz Promine sam čuo da su njegovi preci pričali ikavsko-(i)jekavskim miksom, a taj mješoviti izgovor je bio i među Srbima u nekim selima oko Vrlike (ne u 4 gore pomenuta, oni su govorili čisto ikavski) i u južnoj polovini Glamočkog polja (o govoru Srba sa juga Glamoča je pisao lingvista Nikola Ramić).
Ljuba Jovanović u XIX v. navodi da pravoslavci u Vrličkoj Krajine govore većinom ikavski na isti način kao i lokalni katolici, ali kaže da se kod pravoslavaca češće mogu čuti glagoli koji se završavaju na O (oko sredine naslov je "O bunjevačkom govoru" podnaslov "1 Bunjevci u Dalmaciji" drugi kvadrat) https://bunjevackeperspektive.files.wordpress.com/2015/01/bunjevac48dki-jezik.pdf
Ljuba Jovanović npr. za Bukovicu kaže da tu pravoslavci govore (i)jekavski a katolici ikavski, dok u Vrličkoj Krajini i jedni i drugi govore ikavski.
Pravoslavne ikavce oko Sinja i Vrlike pominje i Ivan Antunović takođe u XIX v.
O Srbima ikavcima iz Livanjskog polja https://forum.krstarica.com/attachments/6-da6f872ebb-1-jpg.625535/
O Srbima ikavcima sa Kupreške visoravni (njihova ikavica je šćakavska) https://www.malovan.net/Lat/TekstNovi/524/IKAVIZAM-U-GOVORU-SRBA-NA-KUPRESU
Kričke https://sh.wikipedia.org/wiki/Kri%C4%8Dke_(Drni%C5%A1)#Jezik
Azbukovica https://zsrbija.blogspot.com/2016/01/ikavica.html
Na sajtu Malovan.net piše da su Srbi iz svih kupreških sela (Malovan, Zanaglina, Rilić, Vukovsko, Ravno, Kudilji i dr.) pričali ikavski, osim Srba iz Blagaja koji su pričali (i)jekavski mada su i oni koristili neke ikavizme. Piše da su (i)jekavski Srbi iz Blagaja u šali nazivali ostale kupreške Srbe "Turcima", zato štio su pričali identično kao lokalni muslimani (ikavski).

Zanimljivo je da mnogi (i)jekavski ili jekavski Srbi iz zapadnih krajeva koriste ikavizam "did", tako govore Srbi po Bosanskoj Krajini i u većini kninskih sela.
Ljubač kod Knina 5:47-5:50 https://youtu.be/-jTyVNEDzD8?t=347
Biskupija kod Knina 13:25-13:28 https://youtu.be/NnPHlIdbN7A?t=805

I šta sad, sva ta sela su u doticaju ili okružena ikavcima.
Pa eto ti samog dokaza da su pravoslavci koji su bili jekavci te pravoslavce nazivali Turcima i da su bosanski muslimani nekada govorili ikavicom, odnosno da se radi o islamiziranim ikavcima koji se većinom bili katolici.

I dalje pričamo o jednom te istom jeziku, oblasne osobenosti ne čine nas strancima koji se ne razumeju.