HercegBosna.org

divizija · **Pridružen/a:** 08 sij 2020, 16:34 **Postovi:** 24718

Robbie MO je napisao/la:

divizija je napisao/la:

Parlament se u kancelarskom sustavu svodi na pazar. Stranke selektiraju na liste samo potkupive ljude i ucjenjive, koje lako dre na stezi stranačke discipline.

U suštini ne donosi nikakve odluke, samo su glašalka mašinerija.

Zapanjujuce je koliko su kongresmeni a posebno senatori u USA nezavisni.
Najnormalnije je da idu protiv Predsjednika, ili protiv stranacke vecine.

Vecinom odgovaraju okrugu iz kojeg su izabrani, a manje stranci. Sa strankom ih veze gruba, vrlo uopcena ideologija.

Kod nas ako neki zastupnik jednom ne digne ruku za nesto sto predsjednik stranke naredi, izbacuju ga iz stranke uz gnusanje za izdaju i niski moral.

Treba priznati da je tako i u Britaniji, koja ima parlamentarni sustav, ali s drugačijim izbornim zakonom.

U parlamentarnom sustavu proporcionalni sustav biranja sa stranačkih lista se svodi na diktaturu predsjednika vladajuće stranke.

weasel · **Pridružen/a:** 10 svi 2019, 21:58 **Postovi:** 20836

divizija je napisao/la:

Robbie MO je napisao/la:

Zapanjujuce je koliko su kongresmeni a posebno senatori u USA nezavisni.
Najnormalnije je da idu protiv Predsjednika, ili protiv stranacke vecine.

Vecinom odgovaraju okrugu iz kojeg su izabrani, a manje stranci. Sa strankom ih veze gruba, vrlo uopcena ideologija.

Kod nas ako neki zastupnik jednom ne digne ruku za nesto sto predsjednik stranke naredi, izbacuju ga iz stranke uz gnusanje za izdaju i niski moral.

Treba priznati da je tako i u Britaniji, koja ima parlamentarni sustav, ali s drugačijim izbornim zakonom.

U parlamentarnom sustavu proporcionalni sustav biranja sa stranačkih lista se svodi na diktaturu predsjednika vladajuće stranke.

Nije li i kod njih slično kao i u Americi podjeljen izbor prema distriktima gdje ide samo jedan? Čudno kako stranke onda uspijevaju držati stegu na tim nižim granama.

divizija · **Pridružen/a:** 08 sij 2020, 16:34 **Postovi:** 24718

weasel je napisao/la:

Nije li i kod njih slično kao i u Americi podjeljen izbor prema distriktima gdje ide samo jedan? Čudno kako stranke onda uspijevaju držati stegu na tim nižim granama.

Ne uspijevaju, ali se stranke prilagođavaju bazi i često je glasanje mimo stranačke stege.

S druge strane, Francuzi, od kojih smo počeli, imaju i takav sistem za parlament i polupredsjendički sustav.

Ja bih kopirao oboje.

weasel · **Pridružen/a:** 10 svi 2019, 21:58 **Postovi:** 20836

divizija je napisao/la:

weasel je napisao/la:

Nije li i kod njih slično kao i u Americi podjeljen izbor prema distriktima gdje ide samo jedan? Čudno kako stranke onda uspijevaju držati stegu na tim nižim granama.

Ne uspijevaju, ali se stranke prilagođavaju bazi i često je glasanje mimo stranačke stege.

S druge strane, Francuzi, od kojih smo počeli, imaju i takav sistem za parlament i polupredsjendički sustav.

Ja bih kopirao oboje.

Na koji bi način to iskombinirao? Engleski parlamentarizam i Francuski predjsednički sustav? To su dva podosta različita načina vođenja države.

divizija · **Pridružen/a:** 08 sij 2020, 16:34 **Postovi:** 24718

weasel je napisao/la:

Na koji bi način to iskombinirao? Engleski parlamentarizam i Francuski predjsednički sustav? To su dva podosta različita načina vođenja države.

Lako, parlament se bira na "engleski" način (ali uz dvokružni sistem), a predsjednik ima puno veće ovlasti u izvršnoj vlasti.

Imaš istovremeno jači parlament i legitimniju izvršnu vlast i što je isto važno - odvojenost zakonodavne od izvršne vlasti. Kod nas zakonodavna formalno upravlja izvršnom, a u suštini je obrnuto.

Sve smo mi to imali dok je Bog hodao zemljom, a Franjo Pantovčakom...

Tulkas · **Pridružen/a:** 03 svi 2009, 12:56 **Postovi:** 9973

Graničar18 je napisao/la:

weasel je napisao/la:

Zašto bi mu pravili spomenik? Lik nije radio za Hrvatske interese već za Srpske, druga stvar što se zajebao pa umjesto velike Srbije odabrao još veću srboslaviju koju nije mogao kontrolirati. Dakle trebali bi ga slaviti što je svojim postupcima nehotice pomogao Hrvatima iako nas je planirao uništiti?

To je kao da Židovi naprave spomenik Hitleru uz natpis, baš lijepo od tebe Adolfe sad imamo državu. :ucelo

Svijesno ili nesvjesno,preveo vas je na pobjedničku stranu 1918.,isto ko i tito 45. Dobro je reko Mesić,Hrvati su pobjedili 2 puta,svi drugi samo jednom.

Šta ti kenjaš mrljo
Prvi svjetski računaš kao srpsku pobjedu
Pa po stoti put da nije bilo saveznika još bi se kupali
na Krfu i on bi bio vaš, al Srbija ne.
Drugi svjetski smo dobili ili izgubili kao i vi
Komunisti su pobijedili izgubili pavelićevi, Nedićevi, Mihailovićevi.
E sad što vi imate defektno poimanje povijesti, do vas je

Graničar18 · **Pridružen/a:** 27 lis 2018, 10:42 **Postovi:** 10043

Tulkas je napisao/la:

Šta ti kenjaš mrljo
Prvi svjetski računaš kao srpsku pobjedu
Pa po stoti put da nije bilo saveznika još bi se kupali
na Krfu i on bi bio vaš, al Srbija ne.

Hoćeš reć da su Hrvati pobjedili u 1 svj.ratu ?

weasel · **Pridružen/a:** 10 svi 2019, 21:58 **Postovi:** 20836

Graničar18 je napisao/la:

Tulkas je napisao/la:

Šta ti kenjaš mrljo
Prvi svjetski računaš kao srpsku pobjedu
Pa po stoti put da nije bilo saveznika još bi se kupali
na Krfu i on bi bio vaš, al Srbija ne.

Hoćeš reć da su Hrvati pobjedili u 1 svj.ratu ?

Nismo pobjedili ni izgubili, to nije bio naš rat, samo smo se u njemu zatekli. Srbi su bili na pobjedničkoj strani ali vi zasluga za tu pobjedu imate jako malo ili ništa. Da se Amerika nije 1918. uključila Njemačka i AU bi pobjedile u ratu.

Robbie MO

Tema su Francuzi.

Carmello Šešelj · **Pridružen/a:** 08 stu 2012, 00:05 **Postovi:** 22976

divizija je napisao/la:

Robbie MO je napisao/la:

Zapanjujuce je koliko su kongresmeni a posebno senatori u USA nezavisni.
Najnormalnije je da idu protiv Predsjednika, ili protiv stranacke vecine.

Vecinom odgovaraju okrugu iz kojeg su izabrani, a manje stranci. Sa strankom ih veze gruba, vrlo uopcena ideologija.

Kod nas ako neki zastupnik jednom ne digne ruku za nesto sto predsjednik stranke naredi, izbacuju ga iz stranke uz gnusanje za izdaju i niski moral.

Treba priznati da je tako i u Britaniji, koja ima parlamentarni sustav, ali s drugačijim izbornim zakonom.

U parlamentarnom sustavu proporcionalni sustav biranja sa stranačkih lista se svodi na diktaturu predsjednika vladajuće stranke.

UK ima direktni, a ne proporcionalni izborni sistem. Direktni sistem je manje reprezentativan, pa time i manje demokratski, ali ima veliku prednost što skoro uvek jedna stranka osvoji svu vlast i nema trulih koalicija, trgovanja i štetnih kompromisa.

K:M

Fr imaju milijuna strančica i loše je....

UK izborni sustav je ok, jer nema vagon kombi stranaka sa ucenjivačkim potencijalom. Mislim da i Gr ima da tko pobedi makar za 1% ima neki dodani bonus zastupnika.

Carmello Šešelj · **Pridružen/a:** 08 stu 2012, 00:05 **Postovi:** 22976

U Grčkoj predsednik bira 50 poslanika i određuje većinu.

divizija · **Pridružen/a:** 08 sij 2020, 16:34 **Postovi:** 24718

Carmello Šešelj je napisao/la:

UK ima direktni, a ne proporcionalni izborni sistem. Direktni sistem je manje reprezentativan, pa time i manje demokratski, ali ima veliku prednost što skoro uvek jedna stranka osvoji svu vlast i nema trulih koalicija, trgovanja i štetnih kompromisa.

Nije manje reprezntativan jer su zastupnici više povezani s biračima.

U proporcionalnom kao udio po stranakama više odgovara rezultatu, ali u suštini zastupnici uopće nisu povezani s biračima.

Gaugamela93 · **Pridružen/a:** 04 pro 2016, 17:11 **Postovi:** 1527

divizija je napisao/la:

Carmello Šešelj je napisao/la:

UK ima direktni, a ne proporcionalni izborni sistem. Direktni sistem je manje reprezentativan, pa time i manje demokratski, ali ima veliku prednost što skoro uvek jedna stranka osvoji svu vlast i nema trulih koalicija, trgovanja i štetnih kompromisa.

Nije manje reprezntativan jer su zastupnici više povezani s biračima.

U proporcionalnom kao udio po stranakama više odgovara rezultatu, ali u suštini zastupnici uopće nisu povezani s biračima.

Najveći "zločin" Ustavnih promjena iz 2000. godine je u tome što je uvođenjem parlamentarnog sustava zadržan izborni zakon (podjela na 11 IJ + 8 manjinaca) primjeren polupredsjedničkom sustavu vlasti. Dakle, sustavu vlasti gdje parlament nije glavni nositelj izvršne vlasti a i kontrolira ga djelomično Županijski dom i uz sve to još ga predsjednik može raspustiti kad mu se "ćefne" ili vetom blokirati bilo koji zakon. Najprimjereniji izborni zakon za parlamentarni sustav u primjeru Hrvatske bio bi 100 izbornih jedinica iz kojih se bira jedan zastupnik po načelu 50%+1 glas. Složio bi se kako bi ovim načinom zastupnici bili više povezani sa izbornom bazom... Nešto kao kongresmeni u Americi koji se također biraju slično ali ne po načelu 50% osvojenih glasova plus 1 glas.

Carmello Šešelj · **Pridružen/a:** 08 stu 2012, 00:05 **Postovi:** 22976

divizija je napisao/la:

Carmello Šešelj je napisao/la:

UK ima direktni, a ne proporcionalni izborni sistem. Direktni sistem je manje reprezentativan, pa time i manje demokratski, ali ima veliku prednost što skoro uvek jedna stranka osvoji svu vlast i nema trulih koalicija, trgovanja i štetnih kompromisa.

Nije manje reprezntativan jer su zastupnici više povezani s biračima.

U proporcionalnom kao udio po stranakama više odgovara rezultatu, ali u suštini zastupnici uopće nisu povezani s biračima.

UK ima 65 miliona ljudi. Ne znam koliko ima članova House of Commons, ali rekao bih ne više od 200, ako i toliko. Podeli 65 miliona sa 200 i zaključi koliko su povezani sa biračima. Ljudi u UK glasaju za stranke, ne za lica. Iako mislim da je direktni sistem manje reprezentativan i manje demokratski, definitivno je efikasniji način biranja vlasti i rezultuje boljom vlasti.

divizija · **Pridružen/a:** 08 sij 2020, 16:34 **Postovi:** 24718

Carmello Šešelj je napisao/la:

UK ima 65 miliona ljudi. Ne znam koliko ima članova House of Commons, ali rekao bih ne više od 200, ako i toliko. Podeli 65 miliona sa 200 i zaključi koliko su povezani sa biračima. Ljudi u UK glasaju za stranke, ne za lica. Iako mislim da je direktni sistem manje reprezentativan i manje demokratski, definitivno je efikasniji način biranja vlasti i rezultuje boljom vlasti.

Glasa se itekako za ličnost, iako to nije sasvim odvojeno od stranaka. Kandidat koji je neprepoznatljiv u svom izbornom okrugu nema što tražiti na izborima, ma iz koje stranke bio. Ljudi redovito pišu zastupnicima i ovi sondiraju javno mnijenje u svom okrugu za svaku temu.

U stranačkom sistemu, nitko ni ne zna ko mu je zastupnik.

Jedini problem engleskog sistema je što nema drugog kruga, ali ima ga u Francuskoj.

Naša Kvačica · **Pridružen/a:** 03 svi 2009, 16:49 **Postovi:** 30476

weasel je napisao/la:

divizija je napisao/la:

Ne uspijevaju, ali se stranke prilagođavaju bazi i često je glasanje mimo stranačke stege.

S druge strane, Francuzi, od kojih smo počeli, imaju i takav sistem za parlament i polupredsjendički sustav.

Ja bih kopirao oboje.

Na koji bi način to iskombinirao? Engleski parlamentarizam i Francuski predjsednički sustav? To su dva podosta različita načina vođenja države.

Francuska i Engleska se pretvaraju u Alžir odnosno Pakistan, tako da nemamo od njih previše za naučiti. :kava

weasel · **Pridružen/a:** 10 svi 2019, 21:58 **Postovi:** 20836

Naša Kvačica je napisao/la:

weasel je napisao/la:

Na koji bi način to iskombinirao? Engleski parlamentarizam i Francuski predjsednički sustav? To su dva podosta različita načina vođenja države.

Francuska i Engleska se pretvaraju u Alžir odnosno Pakistan, tako da nemamo od njih previše za naučiti. :kava

Možemo učiti ono što je dobro iz njihova iskustva a to zaista jest parlamentarizam, ostalo u koš za smeće.

divizija · **Pridružen/a:** 08 sij 2020, 16:34 **Postovi:** 24718

Obje zemlje, i Francuska i Britanija, nekada su bile multietničke, multilingvalne, i onda su se dosjetili koncepta "građanskog nacionalizma" kako bi što uspješnije asimilirali manjine. I u tom su uglavnom uspjeli.

No sada su u problemu, jer taj vid nacionalizma nema racionalne i logičke argumente za opirati se imigraciji. Jednostavno svi koji dođu, postanu državljani i oni su "Francuzi" ili "Britanci". Nemaš logičkog argumenta zašto to ne bi bilo tako, ako ti je koncept nacije građanski (nacija =stanovnici koji dijele državn iteritorij).

Dobro je da hrvatski zakoni i ustav još priznaju ius soli i koncept nacionalne države.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27468

Francuska je od prve polovine XVI pa do kraja XVIII stoljeća najveći prijatelj Turske.
1849. zatražila je od sultana agrarnu reformu i da riješi slavensko pitanje tako da će u BiH i Bugarskoj
imenovati zamjenike valija iz Srbije. U smislu da bi te krajeve više vezala za Tursku.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27468

Sramotna je uloga francuskog premijera Clemenceaua, glavnog pregovarača zajedno s G.Lloyd Georgeom
i US predsjednikom Wilsonom koji je sve činio da umanji komadanje Hrvatske u korist Italije po cijenu sukoba
sa saveznicima (povlačenje Ugovora s Njemačkom...), u pregovorima 1919./1920.

post1226024.html#p1226024

Isto vrijedi i za drugu temu:
povijest/utjecaj-britanaca-na-hrvatsku-povijest-t18571.html

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27468

Dakle Napoleonov pohod na Rusiju spriječio je veće angažiranje Rusije i Srbije
u Hrvatskoj.

Citat:

Austrijanci su početkom jula 1811. imali informaciju, da se Srbijanci i
Rusi spremaju upasti u Bosnu, kao i da je Karađorđe pozvao pravoslavne u
ovoj provinciji da se pridruže ovoj akciji. Ovu su bile samo glasine, ali nada
za prodor Rusa u Bosnu koja se nazirala u ugovoru skloplјenim između Rusa
i Turaka u prvoj polovini januara 1812. godine, u kome je zacrtana klauzula,
po kojoj bi Rusi u slučaju rata protiv Francuske imali slobodan prolaz vojske
preko Bosne za Ilirske pokrajine, nije nikada ostvarena. Rusi su u ovoj
„Jadranskoj ekskurziji” računali na 10.000 vojnika, koji bi preko Srbije i
Bosne ušli u Ilirske provincije, a preko njih i u Italiju. Na podizanju ustanka
Srba u Bosni, zajedno sa Karađorđem, radio je tada ruski potpukovnik u
Beogradu A. Polјev. Plan nije ostvaren, jer se ruska vojska u međuvremenu,
zbog dubokog Napoleonovog prodora prema Moskvi povukla iz Srbije.
Tokom čitavog francuskog prisustva u Dalmaciji, protiv Francuza su
energično bili, ne samo hercegovački sveštenici katoličke, već i pravoslavne
crkve. Ovo je 1812. poslužilo novoj ruskoj spolјno–političkoj agitaciji protiv
Francuza u Ilirskoj provinciji, kojom se, da bi se Francuzi zadržali na toj
strani, željela pod vođstvom Gagovića izazvati pobunu u Dalmaciji. Čitava
stvar je propala, jer su Rusi nerealno računali da se iz pokreta u Hercegovini
i Bosni za njihovu akciju može podići 600.000 južnih Slovena. Takođe,
nastojanje Austrije da preko Karađorđa zagospodari i Bosnom, tako što je
nakon njegovog bijega iz Srbije u Austriju septembra 1813. zamalo
imenovan za austrijskog kneza Srbije i Bosne, propalo je zbog njegovog
odbijanja.

B. Teinović

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27468

Citat:

Nova francuska politika prema ustanku dovršena je početkom 1860, kada je u Parizu
bila objavljena karta Evrope („L’Europe en 1860”), sa osnovnom namjerom da se,
kako je na toj karti bilo ucrtano, Austriji daju Srbija, Bosna i Hercegovina i sav Egipat.
Od početka te godine, glavni zadatak francuske politike bila je likvidacija italijanskog pitanja na
Istoku, što je bila i osnovna deviza francuskog cara, koja je 13. maja 1860. prvi put javno
izgovorena. Početkom 1860, francuska vlada je neke svoje predstavnike u evropskim
prestonicama ovlastila, da potajno agituju za austrijsku okupaciju Bosne i Hercegovine.
Francuski poslanik grof Persinji (Persigny) je u Londonu imao specijalnu ulogu u ovom
poslu, a grof Žerom bio je za austrijsku okupaciju, ne samo Bosne i Hercegovine, već i
Srbije. Zapravo, od 1860. francuska diplomatija raščistila je sa tim, da je za Francusku
bilo bolje Austriji omogućiti širenje u Bosni i Hercegovini, nego u Srbiji ili Rumuniji.
Ono što će od tada još više karakterisati francusku politiku prema ustanku,
predstavljalo je mješavinu njegovog pomaganja i stišavanja u isto vrijeme. Analogija za
austrijsku akciju u Bosni i Hercegovini, pronađena je u francuskom angažovanju u Libanu i
Siriji, jer u oba slučaja se isticalo, da domaće hrišćansko stanovništvo traži strano
miješanje.

K:M

novem je napisao/la:

Citat:

Nova francuska politika prema ustanku dovršena je početkom 1860, kada je u Parizu
bila objavljena karta Evrope („L’Europe en 1860”), sa osnovnom namjerom da se,
kako je na toj karti bilo ucrtano, Austriji daju Srbija, Bosna i Hercegovina i sav Egipat.
Od početka te godine, glavni zadatak francuske politike bila je likvidacija italijanskog pitanja na
Istoku, što je bila i osnovna deviza francuskog cara, koja je 13. maja 1860. prvi put javno
izgovorena. Početkom 1860, francuska vlada je neke svoje predstavnike u evropskim
prestonicama ovlastila, da potajno agituju za austrijsku okupaciju Bosne i Hercegovine.
Francuski poslanik grof Persinji (Persigny) je u Londonu imao specijalnu ulogu u ovom
poslu, a grof Žerom bio je za austrijsku okupaciju, ne samo Bosne i Hercegovine, već i
Srbije. Zapravo, od 1860. francuska diplomatija raščistila je sa tim, da je za Francusku
bilo bolje Austriji omogućiti širenje u Bosni i Hercegovini, nego u Srbiji ili Rumuniji.
Ono što će od tada još više karakterisati francusku politiku prema ustanku,
predstavljalo je mješavinu njegovog pomaganja i stišavanja u isto vrijeme. Analogija za
austrijsku akciju u Bosni i Hercegovini, pronađena je u francuskom angažovanju u Libanu i
Siriji, jer u oba slučaja se isticalo, da domaće hrišćansko stanovništvo traži strano
miješanje.

Franc karta iz 1860, gde bi se sve SLAVENSKE drzave UJEDINILE, pod PIJEMONTOM Srbijom, na celu sa knjazom Mihajlom.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27468

Citat:

Nova francuska istočna politika sa početka pedesetih, zasnivala se na pridobijanju
na svoju stranu katolika u Bosni i Hercegovini. Dolazak Eduarda Vjeta za francuskog
konzula 1853. u Bosnu i Hercegovinu, pratile su vijesti da je Francuska naumila u ovim
dvjema turskim provincijama pomoći podizanje deset katoličkih crkava. Vjet je katolike
uvjeravao u čvrstu volju francuske vlade, za obnovom stare francuske tradicije nekadašnjeg
protektorata nad hrišćanima Istoka. Dokaz ove politike bila je, da je odluka o gradnji
deset pomenutih crkava dolazila lično od ministra spoljnih poslova De la Valeta. U
razgovoru sa valijom Huršid–pašom, koji mu se požalio na austrijskog konzula dr
Atanaskovića, Vjet je mogao da prepozna pravu prirodu austrijske politike prema Bosni i
Hercegovini. Valija se žalio Vjetu da se austrijski agenti služe raznim manipulacijama,
sve kako bi u ovim provincijama diskreditovali tursku vlast. Vjet je u narednom vremenu
svoju agitaciju uperio protiv Austrije, koja kako je navodio, za četiristotine godina nije
ništa učinila na poboljšanju položaja hrišćana. / B.T.

HercegBosna.org

Utjecaj Francuza na hrvatsku povijest

Online