Golemo nenaseljeno područje između Prozora, Uskoplja, Fojnice, doli u sridini i desno je konjička općina, pri vrhu u sridini je busovačka općina, gori desno je Kreševo, sasvim u kantunu gori desno je visočka općina, desno u sridini je Kiseljak.

I ovo je golemi nenaseljen prostor, veliki je problem za logistiku. Nema naselja koja su logistička potpora vojsci. Iskače važna prometnica koja vodi od Jablaničkog jezera i hrv. sela podno planine Bokševice (Trusina!) koji vodi kroz pustoš ka Fojnici, a kod Dusine (nije ona zenička, ova je fojnička) se grana i vodi u Kiseljak.

Da se je HV bia angažira (a nije) ka' šta bošnje fantaziraju, ovo bi bilo relativno brzo palo, ali ne ka ona gorska pustoš južnije. Veća su naselja u blizini što pojačava neprijateljevu opskrbu. Odnosi se na prostor prostor omeđen crtom Uskoplje - Prokoško jezero - Dusina - Kreševo. Ovime se spajaju bh. Hrvati s juga s odsičenon enklavom Kreševo - Kiseljak. Budući da postoji snažni motiv: brojni Hrvati u fojničkoj općini koji su bili izvisili, a u općini je Hrvata i Muslimana podjednako, element nadmoći i potpuneg nadzora sa strane tkz. ABIH izostaje.

Tribala bi jedna do dvi brigade profesionalne vojske i dvi do tri brigade pričuvnika. Bilo bi žrtava (ali ne mnogo, ali više nego južnije). I ovdi bi veća briga bila naknadno čišćenje terena od zaostalih skupina te od stalnog ubacivanja diverzantskih skupina s istoka i jugoistoka.

Situacija je lakša jer nima naselja pa se ne mora vodit brigu o civilima, stalno naoružanin civilima, civilima koji glume civile a onda po potribi uzmedu oružje i napadnedu te civilima jatacima. Neprijatelj ne može dovuć puno friških snaga, jer nima obližnjeg velikog grada. Ima gradića, ali oni su vezani podjednakim brojem Hrvata ili hrvatskim enklavama.

Usporedbe radi donosim treću gorsku pustoš, strateško-logističko zaleđe Jablanice, Konjica i ist. Mostara. Loše prometnice. Nikakvi gospodarski kapacitet. Veliko područje za nadziranje koje ne donosi ništa osin troška i osićaja da ništo imaš. Sasvim na istoku već je bila Republika Srpska. Područje na ovon zemljovidu većim je dilon bila nadzirala tkz. ABIH. HVO je ima otočić zemljišta kod Konjica jugozapadno, te istok poluotoka siverno od Jablanice, te južno od Drežnice i zapadno od Neretve.

Uz ostvarene gore opisane scenarije, da se je HV bia angažira (a nije) ka šta fantaziradu bošnje, HV ne bi ni mora ić priko Neretve bojevat po Prenju. Uz toliku blizinu HV sa zapada, pa i uklišćenost između glavnog područja HRHB (na SZ je blizu Prozor), hr. enklava na Bokševici i kod Konjica i blizine R. Srpske, militantni bošnje morali bi dobro razmislit bi li se dirali u lokalne Hrvate. Po svoj prilici bi da se je HV angažira (ka' šta nije) iša na spajanje s bokševičkom enklavom priko Rame. Tu je već naseljen kraj i bilo bi tvrđe i žešće borbe.

Pitalo bi se i one u Konjicu za zdravlje; možda bi se sa sivera angažirala rična flotila HRHB i tako povezala s hrv. enklavom? Tu bi veliku ulogu imali prognani Hrvati iz tog kraja i oni gosti iz čelebićkog ugostiteljskog objekta koji bidu išli bošnjačkim konobarima i sobarima dat napojnicu za uslugu.

Za ovo bi se koristile jedna do dvije profesionalne brigade i tri pričuvničke brigade, iako bi se i s manjim snagama moglo obavit posal.

Tkz. ABIH kod Konjica i Jablanice bitna bi bila pomoć iz sarajevskog područja. Gle slučaja, zbog "hrvatsko-srpskog dogovora", UZP-a, tkz. ABIH bi neometano prošvercala dvije brigade ljudi kroz onaj tisnac: kroz sarajevski tunel, priko zračne luke pritrčale bi dvi brigade naoružanih ljudi (iz okruženeg Sarajeva, ne bi UNPROFOR to opazia) pa kroz rovove i nizeve drveća kod Hrasnice provukli se kroz onaj tisnačić. Sve to Srbi ne bidu opazili. Da im pored nosa prođe pedeset autobusa ljudi, i kamiona s opremom da nitko ne vidi. Pa s pedeset projektila polikvidiraju dvije brigade ljudi i da SA ostane s pripolovljenon obranon. Ne, nitko ne bi čua stare kamione i buseve na lošen dizelu di vozidu. Po noći. Već 1993. su imali električna vozila. A, ne ovi su pametniji, nisu vozili, nego su ljudi izašli vanka i gurali ih od Sarajeva do Konjica. Da ih Srbi ne čujedu. Srbi ne bidu posumnjali kad bidu vidili bošnje di s puškama na ramenu guradu buseve. Je da bošnje onda ne bidu skrivale ni cerade ni karoserija od autobusa i kamiona. Po noći su gurali da ih Srbi ne vididu, a po danu su spavali. U busevima i kamionima. Pa tako danima. Srbima ne bi nikako palo napamet otkuda kolona kamiona i buseva iz pravca Sarajeva nasrid ceste. Koja ka jugu vodi ka Nevesinju.

Ili je pak nikor drugi sklopia dogovor sa Srbima?

Sad dosta sa šaljivim blokom.
Pokušaji vojnog zauzimanja Jablanice i Konjica od strane HV ne bi se događali. To su ipak gradići di bi bilo većih gubitaka, ipak je tu jača logistika i friške snage. No, zbog značajna udila Hrvata u Jablanici, možda bi se dogodila podiljenost grada i ulične borbe ka u Mostaru i Uskoplju; HV bi tek bia potpora. Veliki je motiv za povratak kod prognanih i maltretiranih u zatočeništvu Hrvata, osobito ako idu oslobodit one zatočene. Ne zaboravimo ni Srbe. Kulturna publika kod Hrvata i Srba bila bi izrazito motivirana za fakturiranje usluga u Muzeju socijalističke revolucije ''Bitka za ranjenike" u Jablanici. Tkz. ABIH u Jablanici imala bi u strateškon zaleđu samo svisce, gušćerice i vrane.

Nastavljam se četvrtom gorskom pustoši. Nenaseljeno područje između D. Vakufa, Bugojna, Uskoplja, N. Travnika, Viteza, Busovače, Fojnice i Prozora (daleko na jugu, nije na zemljovidu). Loše prometnice. Nikakvi gospodarski kapacitet. Veliko područje za nadziranje koje ne donosi ništa osin troška i osićaja da ništo imaš. Područje na ovon zemljovidu većim je dilon na zapadu nadzirala tkz. ABIH te onaj komadić zeničke općine. HVO je nadzira siverni, južni i SI dil zemljovida. Prima JI je fojnička općina čiji je dil nadzirala tkz. ABIH, uglavnom područje grada. D. Vakuf je držala Republika Srpska.

U Uskoplju je bila pat-pozicija. Ostvarenjen gornjih scenarija, dakle, uz nazočnost HV (koje uopće nije bilo) kako su bošnje fantazirale, razbija se pat-pozicija kod Uskoplja. ABIH mora birati: ili si čuvati grad Bugojno i položaje u Uskoplju, ili se boriti za nenaseljene vrleti izvan prometnica, koje iziskujedu potrošnju goriva koje se nima. Odvlačenje snaga iz jednog od tih dvaju gradova rađa problem. HV ne mora biti motiviran, ali izgnani Hrvati iz Bugojna i Uskoplja imaju veliki povratnički motiv i "milo za drago" motiv prima tamničarima u Bugojnu. Zov vlastitog doma jači je od svih ratnih truba. Neusporedivo jači od motiva življenja u otetoj tuđoj kući. Koji opterećuje osićaj krivnje što se živi u tuđoj (hrvatskoj) kući, što se gramzivo netolerantno istiralo domaćeg stanara, polakomivši se za njegovom (Hrvatovom) imovinom, a uz osićaj što se za svoj (muslobošnjački dom) nisu borili nego utekli ća. Muslimani u tim gradovima bili bi prisiljeni na odsudnu obranu, no nije isto odsudno se branit iz tuđe kuće od onoga koji se bori baš za tu svoju kuću. Uz to u gradovima triba organizirat proizvodnju da bi gospodarstvo ikako funkcioniralo, a bez protiranih Hrvata (osobito Hrvata stručnjaka) i s potpunon mobilizacijon svih muslobošnjačkih snaga, logistika strahovito pati. Rat poznaje i prljave igre, poput živeg šćita. Hrvati iz bugojanskih logora ionako su živili u očajnin uvitima. Moguće bi njih muslobošnje postavili za "ogradu". No prljava igra spušta razinu i riskira se neprijateljevo uzvraćanje. N.pr. zamislite da je tako HV povuka bugojanske izbiglice iz ugode i komoditeta jadranskih hotela u logorske uvite na položajima kod Uskoplja i Bugojna? Ako tko i pobigne, upada u minsko polje i čisti put Hrvatima. Ako idu iz tkz ABIH gađat položaje HV, pogodit ćedu i svoje. S tom razlikom što Hrvatska ne bi imala troške izdržavanja muslobošnjačkih izbiglic i oslobodila bi si mista u hotelima, a Hrvati iz bugojanskih logora ionako bidu bili u iston lošen položaju ka' i pri. Motiv za uklanjanje zloglasnog logora ABIH na Rostovu bio bi snažan.

Zbog blizine gradića Bugojna i Uskoplja te Fojnice, bitka bi bila teža. No, zbog velika prazna prostora, izdržavanje logistike bilo bi znatno teže po muslobošnjačku stranu. Nije na odmet spomenuti da su se bili mogli i Srbi iz pravca Donjeg Vakufa (SZ) i Kupresa (Z) pomaknuti ka Bugojnu, da je postojao "hrvatsko-srpski dogovor o podili BiH". Očigledno nije.
Uključivanjen HV, koje se nikad nije ni dogodilo unatoč muslobošnjačkin mitovima, stvorilo bi pritisak na muslobošnjačke crte i uzevši u obzir da bi u ovakvom scenariju HV bio s jedne, a HVO s triju drugih strana, tkz. ABIH ne bi se imala kamo povući nego nazad ka gradovima koje je držala: Bugojno, dil Uskoplja, Fojnica. Pitanje je bi li uspili u tkz ABIH očuvati položaje u baš svim gradovima. Virojatno bi pojedini gradovi ili dili gradova ostali enklave, koje se hrv. snagama ne bi ni isplatilo zauzimat, nego ih jednostavno držat u okruženju neutralizirane, poput Starog Viteza. Fojnica je s tri strane bila okružena hrv. položajima, a u samom gradu inače je bilo podjednako Hrvata i Muslimana. Visia bi joj opstanak u muslobošnjačkoj vlasti, jer bi živila stegnuta u obruču. A goriva, ogriva, hrane i striljiva nestaje, triba ić sić drva u šumu, što znači odvlačenje priko potribna svakog vojnika u nesigurnost.

"Četvrto veliko ništa" ne bi se Muslimanima isplatilo branit, jer bi ugrozilo obranu gradova, što bi značilo lakši put HV-u i HVO-u i spajanje s hrv. enklavama N.Travnikom, Busovačom, Vitezom, Kiseljakom, Kreševom. Zauzimanje tih vrleti ne bi bilo "šetnja", nego bi bilo mnogo teže. Gubitci kod svih strana bili bi podjednaki 1:1 +-5% kod obije strane (no HV ima više oklopa i zračnih snaga, što bi pomaknulo omir na ništo veće gubitke kod Muslimana), no Muslimanima bi izgubljeni čovik značia izgubljenog vojnika i radnika/logističara, dok bi Hrvatima značia samo gubitak vojnika. Svakim dodatnim gubitkom jednog vojnika, omir napadačkih i napadnutih strana bio bi sve gori po onog koji se brani. Muslobošnje bi jedino mogli poduzeti napad iz većih centara (Travnik, Zenica) na odsičene hrv. enklave u sridnjoj Bosni za olakšat pritisak na ove gradove. No, Hrvati iz odsičenih enklava imali bi dodatni motiv kad je spas od odsičenosti toliko blizu. Uz to tu su i protirani travnički i zenički Hrvati s visokin motivon za vratit se na svoje. Na kraju svega, i za najvećeg zamaha muslobošnjačke ofenzive, kad je postoja čimbenik iznenađenja, nisu uspili zauzet te enklave.

Ovdi su i Srbi iz Srpske već dosta blizu. Teško da bidu i Srbi iz Srpske ostali hladni prima svojim selima koja bidu mogli vratit. Tu su i Srbi (broj nije nezanemariv) koji su izrazili odanost HVO-u, pa računajte i na te sridnjobosanske Srbe ka' vojsku od HVO koji bidu se mogli vratit svojin kućama.

Ovdi bi borbe trajale od tri miseca do pola godine. HV bi moga to i brže, ali od privelike žurbe samo bi više vojnika izginulo. Vrime bi radilo za hrv. snage, koje bi samo puzajući sigurno napridovale i čekale da se muslobošnjačke snage iscrpidu.

Ništa od ovega se nije nie dogodilo, jer se HV ovdi nikad nije ni angažira, niti je ikad postoja hrv.-srp. dogovor.

Peta gorska pustoš. Nenaseljeno područje između Prozora, Jablanice, Fojnice koja je daleko sivernije, Kreševa i komada Hadžića na istoku. Prozor drži HVO, Jablanicu dil drži HVO dil tkz. ABIH (zapad općine i dil kod Bokševice), tkz. ABIH drži Hadžiće, Kreševo drži HVO. Loše prometnice. Nikakvi gospodarski kapacitet. Veliko područje za nadziranje koje ne donosi ništa osin troška i osićaja da ništo imaš. Ovo je ramsko područje, samo za razliku od gornje slike drugega i trećega velikega ništa koja je bosanska polovica, ovo je hercegovačka polovica. Osim Hadžića, nima većih naselja koja bi logistički podupirala vojsku, a Jablanica je već zatvorena sa zapada i sivera, dok uz opisane scenarije je neutralizirana.

Uz angažman HV o čemu muslobošnjačka historiografija fantazira, te da se taj angažman doista dogodia, ostvarili bidu se gornji scenariji, t.j. kod drugog i trećeg golema ništa. Područje koje se zauzima u dva tjedna, pravac Prozor - Kreševo, čime se dodatno pojačava spoj sa sridnjobosanskim enklavama, a triba samo držat ojačan istočni bok. Hrv. snagama ne bi bilo bitno ić istočno ka Hadžićima (osim možda ka onih par hrv. sela na SZ hadžićke općine koja su južno od kreševske), nego samo ojačat bok od upada diverzantskih skupina.

Da se je HV angažirala ka' u muslobošnjačkim epovima, realizirali bidu se pri opisani scenariji.

Ovdi je na slici područje Travnika, N. Travnika, Zenice, Viteza, Busovače, dila donjevakufske i bugojanske općine. Onako velikih i brzih pomaka ne bi više bilo, čak ni uz angažman HV-a. Ali, sad bi se s druge strane muslobošnjačke snage suočile s kompaktnin, a ne odsičenin hrvatskin područjen. Područja pod nadzorom tkz. ABIH u travničkoj i zeničkoj općini sučelile bi se s postrojbama protiranih Hrvata iz sela tih dviju općina, a koja se nalazidu naslonjena uz područja pod nadzoron hrv. snaga (N. Travnik, Vitez, Busovača). Ovdi opet imamo sraz motiva vraćanja u svoju kuću protiv motiva otimača i pljačkaša tuđe kuće. Protirani Hrvati pritrpili su teške okrutnosti, a domovi in oteti ili uništeni. Dodajte i Srbe koji su izrazili lojalnost HVO-u koji su istrpili iste nepravde od strane muslobošnjačkih snaga. To bi bilo žestoko bojišće i vodia bi se rat iscrpljivanjen. Hrvatima ne bi bila žurba niti bidu smili žurit, jer bi svaka žurba rizultirala većim brojen poginulih ili ranjenih vojnika, što čak i uz angažman HV pridstavlja nepotribni i nedopustivi gubitak, jer HV-u ljudski resursi nisu neiscrpni.
Uza sve ovo, da je postoja "hrv.-srp. dogovor o podili BiH" (ka' šta nije), onda bi se i VRS angažirala iz D. Vakufa koji je logističko uporišće, na pravcu ka Bugojnu i Travniku, što bi značajno pritisnulo muslobošnjačke vojničke resurse i pomaknulo crte bojišnice. Isto tako, VRS bi se u ovakvom scenariju angažirala s područja teslićke i skendervakufske općine ka siveru zeničke općine pod nadzoron tkz. ABIH di su srpska sela, što bi dodatno opteretilo resurse tkz. ABIH. HVO iz Žepča, Kaknja i Vareša uopće se ne bi mora micat, recimo da bidu bili u fazi aktivne obrane.

Zauzimanja gradova (Travnik, Zenica) ne bi bilo, ali bi vrimenom dosta nemuslimanskih sela koja je držala tkz. ABIH u travničkoj i zeničkoj općini prišlo u hrvatske i srpske ruke. Ovo bi već bila faza zaokruživanja područja BiH pod upravom bh. Hrvata, nakon koje bidu slidilo prîgovaranje (î je jat ) i diplomatsko rišavanje situacije.

Pogledajte nenaseljeno gospodarski pasivno područje zapadno od Uskoplja, Bugojna i D. Vakufa. Nadzirala ga je VRS. Jako je teško braniti. Mora se imati topništva i vojske, i sve to triba držati te položaje. Jesu na strateški povoljnon položaju, ali triba do tamo dovoziti potripšćine. Diverzanti mogu niknuti niotkuda. Di je onda bila velika nepobidiva tkz. ABIH s najboljim pišaštvom na svitu? Što nisu poduzeli ondi napad? Pa lakše se prišunjat kroz vrleti nego kroz kuće u gradu. Kolika budala mora bit zapovidni, vojni i politički vrh za zapovidit udar na malobrojnijeg saveznika (i tako si stvorit neprijateja) u gusto naseljenen području, i trošit si oskudne resurse na pat-poziciju kod hrv. enklava, umisto se uputit zapadno na puste gorske vrleti na zapadu? Blizina logistike i brojnije ljudstvo svakako je brojnije na muslobošnjačkoj strani u Bugojnu i Uskoplju, koja bi nasuprot imala slabonaseljenu kuprešku i šipovsku općinu. Sa savezničkim hrvatskim snagama to bi značilo urednu opskrbu svih potribnim vojnin i civilnin potripšćinama, i ovo su mogli osvojit pukin zamaranjen snaga VRS. Koliko su potrošili u Bugojnu i Uskoplju nizašto, umisto na zapadu. Imali bidu ugodna lita i zime, jer bi neometano mogli imat redovnu opskrbu civilnin potrišćinaman.

Ista stvar. Područje šipovske općine, dil donjevakufske i jajačke općine. Nadzirala je VRS. Koncentracija naselja je samo na pravcu D. Vakuf - Jajce. Uz tolike izbiglice Muslimane sa SZ BiH, posebice područja D. Vakufa i Jajca, i uz Hrvate iz Jajca i krajnjeg JI donjevakufske općine (dva sela), visoki je motiv povratka. Sa zapada je vrlo slabo naseljeno područje. Jako je teško braniti. Mora se imati topništva i vojske, i sve to triba držati te položaje. Jesu na strateški povoljnon položaju, ali triba do tamo dovoziti potripšćine. Diverzanti mogu niknuti niotkuda. Di je onda bila velika nepobidiva tkz. ABIH s najboljim pišaštvom na svitu? Što nisu poduzeli ondi napad? D. Vakuf je izložen i s istoka iz Travnika. Neshvatljivo mi je da se je nikim likovima činila bolja zamisal osvajat kuće Hrvata u Bugojnu, Uskoplju i Travniku i upadat u gradske borbe, a onamo su mogli te iste snage koristit za oslobodit svoje kuće. Ka' da je nikor dogovoria zaminu stanovništva Muslimani iz SZ BiH u hrv. kuće u sridnjoj Bosni, a Srbe odanle u SZ BiH, da sad ne spominjen i podrinjske muslimane. Šipovo, Varcar Vakuf (Mrkonjić Grad) i D. Vakuf nisu Banja Luka. To su izložena mista, D. Vakuf je na topomet, uz Muslimane i Hrvate koji bidu se borili za svoje kuće u donjevakufskoj i jajačkoj općini, čime bi se rasteretilo Bugojno i Travnik od izbiglic. Kolika čovik mora bit budala za okrenit oružje protiv saveznika i dovest se u izoliranu poziciju i oskudicu, u gradske bitke di puno više ljudi gine nego u gorskim bitkama? U takven scenariju zarađiju najviše šverceri.

Te Drežnice su žešća selendra.

Mi držimo brda iznad Jablanice, Konjica (iako je enklava) i 80 % Mostara (grada).
One drže vrleti.
Prilikom prve ofenzive bi ušli u Drežnicu.
Čisto zato jer je to Zapadna Hercegovina.
Besmisleno selo.

To je Vranica, preko nje se i namjeravalo povezati srednju bosnu, nakom što je zapelo u Uskoplju.
Napravljena je brdska cesta Tomislavgrad-Rama, ovdje bi se samo produžila za Fojnicu, a iz nje bi se račvala za Busovaču, Kiseljak i Kreševo.
Here su bile početak toga s juga, a sa sjevera Bašino Brdo.
Povezivanje Kiseljaka i Busovače bi se odradilo preko Zavrtaljke i Kaćuna.
Vitez se obranio u Križančevu Selu i Buhinim Kućama.
Nakon toga bi se vjerojatno preuzelo i Uskoplje, pa preko Sebešića na Novi Travnik...

U Jablanicu smo skoro ušli.
Držali smo bitnije planine nad njom, oko Doljana.
Kada je palo Bugojno, tu se skupilo i dovoljno izbjegle vojske da se samo spustimo dole.
Ovi su ionako bili sirotinja bez naoružanja tada.
No nije htjelo eksperimentirati s optužbama da je Bugojno mijenjano za Jablanicu, odnosno sami Bugojanci nisu imali volje za to.
U samom gradiću nije bilo previše Hrvata, mislim da je bilo ispod frtalj stanovništva.
Zapadni dio općine, Doljani i par sela oko njih su cijelo vrijeme bili pod HVO nadzorom, do 60ih si bili i dio Rame...

Za Konjic...
Omjer stanovnistva je bio 2 naprema 1, ali smo ih mi naoružali.
Većina zemlje je bila naše vlasništvo.
Tu se stalno očekivala HVO kontra, kojom bi se povezala ta sela s Ramom.
Onda bi se HVO samo spustio s tih brda oko Konjica u grad.
I Sarajevo bi upalo u još veću blokadu.

Ovaj jug su pusta brda, di je nekoć bilo Srba.

To su vrleti oko Sebešića.
Da engleski UNPROFOR početkom rata nije blokirao HVOovo sređivanje Uskoplja, Sebešić bi bio povezan s Novim Travnikom i Uskopljem.
Lašva ne bi bila blokirana.
Nakon zauzeća Vranice i povezivanja enklava, vjerojatno bi se išlo na ovo, na povrat Sebešića.

Ovo bi se vjetojatno zauzelo nakon Vranice.
Mala hr sela.

Da je bilo hrvatsko-srpskog deala, nikad Travnik ne bi pao.
Jer su Srbi držali brda oko grada i pola općine.
Travnik je srednjobosanski Vukovar, tu su muslimani protjerali 20ak tisuća ljudi.
Da su se razbile blokade, ušlo bi se i u Travnik.
U zenicu vjerojatno ne bi ulazilo (max neki kvartovi), ali Travnik je druga priča.

Kad rat sa Srbima nije bio njihov rat...

Pogledajte rezultate općinskih izbora u zadnje vrijeme raste nam udio glasova opet, evo tu me reži ako ne doguramo do 40% opet u Travniku i Uskoplju.

Bit će to opet naše.

Banovina je minimum.

Drežnice i Jablanica

Baš gledam ovu kartu;
download/file.php?id=9633&mode=view

Ovo je bila linija fronta;


Odnosno ovako nešto;


Ovdje su zaokružene Drežnice, sa svojih jedva2000 stanovnika i Jablanica s par tisuća;

http://www.statistika.ba/?show=12&id=11410
http://www.statistika.ba/?show=12&id=10421

Kaj se ovoga tiče;
download/file.php?id=9634&mode=view
Tu su linije u Uskoplju;
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/ ... godine.jpg

A ovdje općine
Kreševo;
http://www.statistika.ba/?show=12&id=10545
Kiseljak;
http://www.statistika.ba/?show=12&id=10472
Fojnica;
http://www.statistika.ba/?show=12&id=10324
Uskoplje;
http://www.statistika.ba/?show=12&id=10375
I Novi Travnik;
http://www.statistika.ba/?show=12&id=10774
Tu je i Daytonska crta;
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/ ... Dayton.png
A i neki naši planovi;
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/ ... govine.png
Ovo je Lepenički džep prije Bašinog Brda i Zavrtaljke;


Ovo su linije fronta;

Ovako je bilo prije muslimanskih ofenziva (Here nisam dirao);

Crnom su označene bitnije (i buduće) ceste;

A plavo su naši planovi povezivanja Kiseljaka s Ramom;


Narančasto su zaokruženi džepići koji nas se drže, nametnici;

Zanimljivo da smo ih s Bašinim Brdom potpuno odsjekli, nije viša bila moguća komunkacija Fojnice sa konjicom.

Zašto onda neki govore da nam je bilo zabranjeno uć u Fojnicu zbog toga što je Fojnica bila komunikacija na liniji Konjic- Zenica?

To očito nije istina jer ta cesta ide drito kroz Gojeviće i Bakoviće.

Kad su se oni uzeli trebalo je uzeti i Fojnicu.


Očito se radilo o goloj antihrvatskoj mržnji od strane zapada koji je vjerojatno prijetio sankcijama pa je Tuđman tražio da se to ne uzima ili nešto tako.

Što se tiče ovih linija u Hercegovini, mislim da je HVO držao i Slatinu i Hudutsko.

Južnije smo držali Veliku Čvrsnicu i Čabulju a Muslimani Pešti Brdo i Malu Čvrsnicu skupa sa kanjonima Drežnice i Grabovice ispod.
Te selendre je trebalo uzeti skupa sa Jablanicom kao komunikacijom Mostar- Prozor.
Mada eto, cijela ova tema se može svesti pod moglo je/ trebalo je i nismo smjeli ovo izgubit/ nismo smjeli ono izgubit.

Za ovo;
download/file.php?id=9635&mode=view
Opet se gleda ovo;

A i ovo je bitno;
http://www.statistika.ba/?show=12&id=10529

Ovo su fronte;


A ovdje su im populacijski džepovi;

Nešto malo oko Jablanice i nešto malo oko Konjica.
Kanjon Neretve većinom.
HVO iznad Konjica (i Jablanice ali se to ne vidi na ovoj karti).

Ja sam tek sada skužio da je ta cesta prekinuta.
Uzmi u obzir i ovu stvar;

Ovdje je ta cesta netaknuta, Bakovići i Gojevići nisu zauzeti, a na karti piše prosinac 93.
Bitka na Bašinom Brdu je sredinom studenog;
https://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_na_ ... 1inom_Brdu

Gledam na google mapsu Fojnicu;
https://www.google.com/maps/dir//Fojnic ... 638288!3e2
To je selo koje prođeš u 10 minuta hoda s jednog kraja na drugi.

Iz Fojnice do Dusine ne možeš drugačije nego kroz Bakoviće i Gojeviće;
https://www.google.com/maps/dir/Dusina, ... 638288!3e2

Iz Fojnice u Kaćune možeš da ne prođeš preko HVO linija;
https://www.google.com/maps/dir/Ka%C4%8 ... 638288!3e2

Brdski je put, ali to ih je držalo;
https://www.google.com/maps/dir/Ka%C4%8 ... 638288!3e2
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/ ... Dayton.png
S time da ima i brdski put do Uskoplja;
https://www.google.com/maps/dir/Uskoplj ... 638288!3e2
https://www.google.com/maps/dir/Novi+Tr ... 638288!3e2

Imaju i brdski put Travnik-Zenica;
https://www.google.com/maps/dir/Travnik ... 034392!3e2

Tako da im je Fojnica samo južni uteg na Lašvu.
Šteta što ju nismo uzeli, bilo bi puno stvari lakše.

A Hercegovinu su muslimani ionako davno otpisali...

Je, kućni Napoleoni

https://www.google.com/maps/dir/Hudutsk ... 43.7008923

HVO to je držao, na početku i na kraju rata;
https://www.google.com/imgres?imgurl=ht ... gEegQIARA3
Čak je ova karta kriva, držali smo veći komad sjevera Mostara, iznad Drežnica.

Točnija bi bila ova tu;

Kad spominjete Dusinu u općini Fojnica, sad se sjetih da moja obitelj tu posjeduje neku zemlju i da mi je bliska rodbina odatle protjerana i zatočena u logor (valjda u Fojnici). Ološ džihadistička.
Trebala se Dusina uzet, šteta zbog Zapadnih degenerika.

Komentar na ovo;
download/file.php?id=9653&mode=view

Dobro je pogledati ovo;
Uskoplje;
http://www.statistika.ba/?show=12&id=10375
Fojnicu;
http://www.statistika.ba/?show=12&id=10375
Travnik;
http://www.statistika.ba/?show=12&id=11061
Bugojno;
http://www.statistika.ba/?show=12&id=10197
Novi Travnik;
http://www.statistika.ba/?show=12&id=10774
Vitez;
http://www.statistika.ba/?show=12&id=11142
Busovaču;
http://www.statistika.ba/?show=12&id=10219

Početak rata

Fronte na kraju rata;


Njihove priljepke za nas, ali tu je i jedno Bugojno, tu smo baš dobili po nosu, sve ostalo je bilo ili naše ili barem neriješeno;


Stanje na početku rata;


Plan za kraj;


Originalno se mislilo ovim putem (plus još Bugojno, naravno);