|
|
Stranica: 27/79.
|
[ 1959 post(ov)a ] |
|
Autor/ica |
Poruka |
Sokolić
|
Naslov: Razno Postano: 01 svi 2021, 02:08 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 5551
|
Ovo smo mi odavna znali. Cigani. Ne ćedu se svi Srbi naidit. Baren ne oni koji navijadu za Zvizdu. U doba kad su Srbi bili dekadentni Zapad, a Hrvati orijentalna opasnost. Traktorijada prima jugu Uvik smo mi znali da Bugari učidu prave stvari. Sanstefanska Bugarska
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Re: karte, mape, zemljovidi svakojake vrste Postano: 01 svi 2021, 02:18 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 5551
|
Rumunjska 1930.
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: karte, mape, zemljovidi svakojake vrste Postano: 03 svi 2021, 16:37 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23870
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Re: karte, mape, zemljovidi svakojake vrste Postano: 04 svi 2021, 01:42 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 5551
|
Moraš malo ispravit na jugu. Bili su okupirali priobalje od Splita do Omiša, ali ne i Omiš. T.j., Primorska, Dolnja Poljica. Onda iza Omiša opet sve okupirano dalje niz obalu sve do Dubrovačke Ripublike. Na ovomen zemljovidu su falili kod crte Mocenigo. Tu su izgubili dil posida koje su imali. Pogledaj Gabelu kod Metkovića. Na slici je i Turska Hrvatska. :)
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Re: karte, mape, zemljovidi svakojake vrste Postano: 04 svi 2021, 01:57 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 5551
|
Iz povisti NDH. Velike župe i ozemlja pripojena nakon pada Italije. Ajmo malo u prošlost. Ovdi se vidi širenje srpskog carstva. Obično se tu prikovidi da slika dosta oslikava hrvatsku državu. Ovdi vidite "Hrvatsku do Zemuna" i zašto je primrižena Hrvatska s državon Bosnom i zašto ju Hrvati smatradu svojon povisnon državon. Veliki dil potencijalna hrvatskega entiteta u BiH je u ovoj Bosni.
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Re: karte, mape, zemljovidi svakojake vrste Postano: 04 svi 2021, 02:23 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 5551
|
Ovaj zemljovid demistificira je li Livno Bosna ili Hercegovina i di je međa Hercegovine i Bosne. Još jedna slika koja objašnjava "zašto se Hrvatska plete u posle BiH". S pravon ju Hrvati nazivadu drugon hrvatskon državon. Ka' šta vidite, bosanski kralj nije pazia kamo se širi i čiju je krunu uzea pa se proširia i na Rašku. Srbe si 'tia, Srbe si dobia. I Crnogorce, za pošćeno reć. Država Istočnih Gota i država Julija Nepota. Davnašnje su to granice svitova. Tu se i vidi staru granicu Hercegovine i Bosne. I zašto Istra drugačije glasuje. I zašto su Šokci povezani s Bosancima. I mentalitetske granice u Hrvata.
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Re: karte, mape, zemljovidi svakojake vrste Postano: 04 svi 2021, 02:27 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 5551
|
Teritorijalni ustroj osmanske države u Hrvatskoj i BiH.
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: karte, mape, zemljovidi svakojake vrste Postano: 04 svi 2021, 10:20 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23870
|
Sokolić je napisao/la: Moraš malo ispravit na jugu. Bili su okupirali priobalje od Splita do Omiša, ali ne i Omiš. T.j., Primorska, Dolnja Poljica. Onda iza Omiša opet sve okupirano dalje niz obalu sve do Dubrovačke Ripublike. Na ovomen zemljovidu su falili kod crte Mocenigo. Tu su izgubili dil posida koje su imali. Pogledaj Gabelu kod Metkovića. Na slici je i Turska Hrvatska. :) Tnx, budem Za Gabelu je šteta
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: karte, mape, zemljovidi svakojake vrste Postano: 04 svi 2021, 10:28 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23870
|
Sokolić je napisao/la: Iz povisti NDH. Velike župe i ozemlja pripojena nakon pada Italije. Ajmo malo u prošlost. Ovdi se vidi širenje srpskog carstva. Obično se tu prikovidi da slika dosta oslikava hrvatsku državu. Ovdi vidite "Hrvatsku do Zemuna" i zašto je primrižena Hrvatska s državon Bosnom i zašto ju Hrvati smatradu svojon povisnon državon. Veliki dil potencijalna hrvatskega entiteta u BiH je u ovoj Bosni. Tu se i dobro vidi kako je srednjovjekovma Bosna nakupina više entiteta. Završje, Hum i Donji kraji su cca statohrvatske župe Livno, Imota i Pliva. Bosna je prostor oko rijeke, nešto kao Lika.
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Re: karte, mape, zemljovidi svakojake vrste Postano: 07 svi 2021, 06:09 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 5551
|
Nikor je spomenia Moskopolje. Gori su u Dušanovoj državi Velika Vlahiotska, Epir, Akarnanija. Epir i Akarnanija činidu Malu Vlašku. Ovo je Velika Vlaška. https://core.ac.uk/download/pdf/154436981.pdf ovdi na str. 30., odnosno 2. u pdf-u je zemljovid s Velikon Vlaškon.
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: karte, mape, zemljovidi svakojake vrste Postano: 07 svi 2021, 20:00 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23870
|
Sokolić je napisao/la: Nikor je spomenia Moskopolje. Gori su u Dušanovoj državi Velika Vlahiotska, Epir, Akarnanija. Epir i Akarnanija činidu Malu Vlašku. Ovo je Velika Vlaška. https://core.ac.uk/download/pdf/154436981.pdf ovdi na str. 30., odnosno 2. u pdf-u je zemljovid s Velikon Vlaškon. Tesalija
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Re: karte, mape, zemljovidi svakojake vrste Postano: 08 svi 2021, 00:38 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 5551
|
Sirija i Libanon, virske i etničke zajednice, stanje 1935.
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Travnička geologija Postano: 13 svi 2021, 06:50 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 5551
|
Privitak/ci: |
Travnik - tipovi tla.png [ 419.99 KiB | Pogledano 2372 put/a. ]
|
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Re: karte, mape, zemljovidi svakojake vrste Postano: 20 svi 2021, 05:41 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 5551
|
Beograd. Turski dio grada, Srpski dio grada.
Privitak/ci: |
Turkenstadt, Serbenstadt, Belgrad-zemljovid.jpg [ 400.67 KiB | Pogledano 2298 put/a. ]
|
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Re: karte, mape, zemljovidi svakojake vrste Postano: 26 svi 2021, 00:38 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 5551
|
Ma ništo su mi ovin Serbenstadt i ova Cziganska Mala priblizu, bit će govori o istima :)
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Podritlo stanovništva siverne Srbije Postano: 26 svi 2021, 00:43 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 5551
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Još malo DNK Postano: 26 svi 2021, 01:31 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 5551
|
Čini se da u Hrvata najviše dominira čisto slavenski element od svih Južnih Slavena. Onaj praeuropski element je tu ka i kod ostalih. Bliskoistočni element je najmanje u Hrvata. Kavkaški element je najmanje zastupljen u Hrvata, ali ima dila populacije di ga ima skoro najviše među Južnin Slaveniman. Dalekoistočnog elementa (Avari, Huni) je najmanje u Hrvata. Južnoazijskog elementa među Južnin Slaveniman najviše je u Hrvata i u više populacija. Taj element je i u Sridnjoj Aziji, te na Sridnjen Istoku među Irancima, Arapima i Turcima. Međutim, taj se element ne javlja u bh. Hrvata. I sličnon se postotku javlja među Ukrajincima i u sridišnjoj Italiji. Virojatno je to iranski (Alani, Roksolani, Anti) i/ili turkofoni element (Pečenezi, Kumani, možda Avari).
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: karte, mape, zemljovidi svakojake vrste Postano: 26 svi 2021, 02:41 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29387
|
dudu je napisao/la: šta se desilo sa Slovencima, koji su ovo Windische narod? Manje poznata sudbina Slovenaca iz tih krajeva koji su završili u NDH, Srbiji, Njemačkoj. Citat: Zagovornici pripojenja smatrali su da su mnogi Slovenci u okupiranim podrucjima „ljudi vrlo bliski Nijemcima". Hitler je svojim dužnosnicima naredio da ucine sve „da ta podrucja ponovno postanu njemackim", a oni su se odmah dali na posao. Vec 12. travnja 1941. Reinhard Heydrich, zapovjednik Sigurnosne policije Reicha i Sigurnosne službe (SD-a), kao i dužnosnik koji je nadgledao provodenje njemacke populacijske politike u Donjoj Štajerskoj, osnovao je - pri uredu zapovjednika Sigurnosne službe za Donju Štajersku - posebni Stožer za preseljenje stanovništva. Heinrich Himmler, Reichsführer SS-a i šef njemacke policije, u svojstvu komesara Reicha za jacanje njemstva u inozemstvu, izdao je 18. travnja direktivu u šest tocaka o uklanjanju „stranih elemenata" iz Donje Štajerske, te niz naloga o konkretnim pitanjima njemacke politike u tom podrucju. Još jednu direktivu, o protjerivanju Slovenaca iz Gorenjske i okupiranog dijela Koruške, gdje su prilike bile drukcije u odnosu na situaciju u Donjoj Štajerskoj izdao je 3. svibnja, a 14. svibnja osnovao Stožer za preseljenje stanovništva iz tih podrucja. Da bi ostvarili demografske ciljeve u okupiranim dijelovima Slovenije, Nijemci su trebali promijeniti i etnicki sastav i nacionalnu svijest stanovništva. Do tih ciljeva kanili su doci na tri nacina: masovnim protjerivanjem nepoželjnih Slovenaca, osobito inteligencije, prebacivanjem folksdojcera iz talijanskog dijela Slovenije, sjeveroistocne Italije, europskog istoka i jugoistoka, te germanizacijom preostalog slovenskog stanovništva.3
Kao i u ostalim dijelovima okupirane i anektirane Jugoslavije, Nijemci su se u okupiranoj Sloveniji za ostvarenje ciljeva služili uslugama lokalnih folksdojcera. I dok su folksdojceri u Podunavlju trebali poslužiti kao jezgra buduceg njemackog politickog entiteta koji ce u taj dio Europe uvesti njemacku vlast, slovenski folksdojceri trebali su poslužiti kao most prema Jadranu.4 Prvi njemacki dokument u kojem se navodi broj Slovenaca koje je potrebno prognati iz tek zauzetih podrucja izdao je 21. travnja 1941. Reinhard Heydrich. On je smatrao d a j e od svega najvažnije evakuirati oko 260.000 Slovenaca - do te brojke njemacke su vlasti došle preliminarnim razgovorima i raspravama - u okupiranu Srbiju. Dužnosnike povezane s tim pitanjem pozvao je Heyderich na konferenciju u Maribor, 6. svibnja, kako bi raspravili provedbu Hitlerove zapovijedi o promjeni sastava stanovništva. U vezi s istom temom, Vrhovno zapovjedništvo njemacke vojske uputilo je 30. travnja poruku vojnome zapo- Yiedniku Srbije u kojoj je stajalo da ce do planiranog prebacivanja Slovenaca u Srbiju doci tek uz njegov pristanak.5 Na konferenciji, koja je 6. svibnja održana u Mariboru, predstavnik vojnog zapovjednika izrazio je snažnu rezerviranost, je ipak pristao, govoreci da ce Srbija prihvatiti koliko je moguce više Slovenaca, samo da se prikloni Führerovim željama.
No pritom je predložio i da e od Bugarske i Italije zatraži da prihvate dio izgnanika, Bugarska 40.000 - ?000 u dijelu jugoslavenske Makedonije koju je Bugarska pripojila, a Italija približno 60.000 - 70.000. Na konferenciji je otkriveno i da se Hitler protivio naseljavanju slovenskih prognanika u novoosnovanu NDH. Njemacko Ministarstvo vanjskih poslova nakon toga se kod svojih poslanika u Sofiji i Rimu raspitalo o mogucnostima naseljavanja Slovenaca u tim dvjema saveznickim državama. Poslanik u Sofiji izvijestio je 16. svibnja kako nije uputno o tome se raspitivati kod bugarske vlade zbog poteškoca koje bi takav cin izazvao u tek stecenim podrucjima. Negativan odgovor uputili su i njemacki diplomati iz Rima. Zbog toga se, na koncu, odustalo od zamisli preseljenja velikog broja Slovenaca u Bugarsku i Italiju.6
U meduvremenu je poslanik Siegfried Kasche izvijestio vladu NDH o njemackim planovima za protjerivanje Slovenaca iz Donje Štajerske, Gorenjske i dijelova Koruške u Srbiju, 13. svibnja 1941. izvijestio je Berlin da vlada NDH razmatra prihvacanje svih protjeranih Slovenaca ako joj se dopusti da iz Hrvatske u Srbiju protjera jednak broj Srba. Uvidjevši da nema izgleda da barem dio Slovenaca prebace u dio jugoslavenske Makedonije koji je pripojila Bugarska, niti u Italiju, te d a j e vojni zapovjednik Srbije takoder rezerviran u vezi s njihovim prihvacanjem, Nijemci su prihvatili ponudu vlade NDH. Tako su 21. svibnja njemacke vlasti objavile da se Hitler više ne protivi preseljenju Slovenaca u NDH, te su prihvatile prijedlog prema kojem ce NDH, u zamjenu za Slovence izgnane u Hrvatsku, prognati jednak broj Srba u Srbiju.
Vlada NDH je u nacelu pristala na prihvacenje slovenskih izgnanika 28. svibnja.7 Na konferenciji koja je 4. lipnja 1941. održana u Zagrebu, a sazvana je na Kascheovu inicijativu, sve zainteresirane strane jednoglasno su se složile da ce približno 5000 intelektualaca i politicki obilježenih Slovenaca iz Donje Štajerske i njih oko 4000 iz Gorenjske, te okupiranog dijela Koruške, prebaciti u okupiranu Srbiju, dok ce 25.000 Slovenaca, koji su se u dijelove Slovenije pod njemackom okupacijom doselili nakon 1914, te 145.000 slovenskih seljaka iz granicnih podrucja prebaciti u NDH.
Progon ce se odvijati u tri faze: prvo intelektualci, potom oni Slovenci koji su se u ta podrucja doselili nakon 1914. i na koncu stanovnici podrucja uz nove granice. Odgovarajuci broj Srba iz NDH preselit ce se u Srbiju. Izricito je odredeno da ce medu izgnanim slovenskim intelektualcima biti i katolicki svecenici, te da Hrvatska ima pravo u Srbiju deportirati jednak broj pravoslavnih svecenika i clanova njihovih obitelji. Sudionici konferencije dogovorili su se i da ce oko 30.000 Srba koji žive u NDH, ali nemaju boravišna prava, takoder biti prebaceno u Srbiju.8
Protjerivanje Slovenaca iz Donje Štajerske u okupiranu Srbiju pocelo je 7. lipnja, a u NDH 11. srpnja 1941. godine. Provedba je bila vrlo okrutna. Ljudi nisu imali vremena pripremiti se za odlazak, a ponijeti su smjeli tek 30 kilograma osobnih stvari i manje od deset dolara u gotovini.9 Slovenci su na protjerivanje reagirali izrazito negativno, a te reakcije dodatno su pojacale još dvije cinjenice. Prvo, uz iznimku inteligencije i osoba koje su se na okupirana podrucja doselile nakon 1914, Nijemci nisu jasno odredili populacijske skupine koje treba prognati. Zbog toga su se svi Slovenci u podrucjima pod njemackom okupacijom osjecali ugroženo, te su se okrenuli protiv Njemacke. Drugo, prognanicima je oduzeta imovina bez naknade, a ostavljeni su na milost i nemilost vlasti i stanovništva u podrucjima u koja su ih prebacili.
Himmlerova direktiva od 3. svibnja, o progonu Slovenaca iz Gorenjske i dijelova Koruške, u biti je bila identicna njegovoj direktivi od 18. travnja o progonima iz Donje Štajerske. No vec tijekom tog mjeseca, koruška regionalna vlada i dužnosnici Nacisticke stranke izrazili su protivljenje pojedinim dijelovima plana. Glavni razlog zabrinutosti bile su negativne posljedice progona po izvore radne snage za ratnu proizvodnju. Vrlo brzo pripremljena su istraživanja ciji su rezultati pokazali d a j e etnicki sastav Slovenaca u pogranicnome pojasu Gorenjske, stanovništva koje je odreda prognano, u velikoj mjeri bio prihvatljiv njemackim stajalištima, neizravno pokazujuci da te ljude nije trebalo protjerati. Nijemci su osim toga uvidjeli i da bi germanizacija slovenskog stanovništva u okupiranim podrucjima zahtijevala sustavan rad na slovenskoj mladeži tijekom nekoliko naraštaja. To je dovelo do nove direktive u vezi s protjerivanjima iz Gorenjske, izdane 7. srpnja 1941, kojom je smanjen broj planiranih prognanika u prvoj i trecoj fazi, te zaustavljeno protjerivanje stanovništva u drugoj fazi u Srbiju i NDH. No ta je odluka omogucila nastavak protjerivanja Slovenaca u Njemacku. Potkraj srpnja, prvi se put pojavljuju prijedlozi za odgodu protjerivanja Slovenaca do konca rata i ocekivane njemacke pobjede.10 Nijemci su zapravo ubrzo od deportacija poceli izuzimati Slovence zaposlene u proizvodnim i uslužnim djelatnostima važnim za nastavak ratovanja. Osim toga, mnoge tjelesno spremne Slovence deportirane u Srbiju i Hrvatsku priveli su njemacki radni agenti, te ih uputili u Njemacku kao prisilnu radnu snagu.
Na konferenciji koja se 22. rujna održala u Zagrebu, s ciljem sagledavanja novonastale situacije, sudjelovali su predstavnici Reicha iz Berlina, predstavnici njemackih okupacijskih vlasti iz oba dijela sjeverne Slovenije, vojni zapovjednik okupirane Srbije, te dužnosnici vlasti NDH. Prema Kascheovim podacima, do tog su dana 9343 Slovenca bila prognana u NDH, kamo su otputovali organiziranim željeznickim prijevozom, dok se još oko 17.000 Slovenaca onamo preselilo svojevoljno, tako da je ukupan broj premještenih dosegao 26.343 osobe. Osim toga, 6720 Srba upuceno je željeznicom u Srbiju.
Istodobno su vlasti NDH u službeno priznatim željeznickim transportima uputili 9900 Srba u Srbiju, dok su još 90.000 Srba ilegalnim sredstvima protjerali preko granice u Srbiju.121 Srbi koji su službeno preseljeni u Srbiju i oni koji su pobjegli ostali su bez imovine i bez naknade za izgubljenu imovinu. Zbog kaosa i oružanog otpora, vlasti u Srbiji i NDH nisu bile u stanju na zadovoljavajuci nacin prihvatiti preseljene osobe i izbjeglice. Na toj konferenciji potvrdena je zapovijed o prekidu progona Slovenaca u Srbiju i NDH, te je službeno prekinuto protjerivanje Srba iz NDH u Srbiju. Protjerivanje Slovenaca iz Donje Štajerske u NDH, koje je privremeno dopušteno 11. rujna i koje je obuhvatilo 3730 osoba, prekinuto je 27. rujna. Himmler je napokon odlucio da više nece biti preseljenja Slovenaca u NDH 13. listopada.13
No time nije okoncano protjerivanje Slovenaca u druga podrucja u kojima nisu mogli pripomoci oružanome otporu ih na neki drugi nacin djelovati protiv Njemacke. Tako je oko 36.000 Slovenaca iz dvaju kotara u Donjoj Štajerskoj koja su granicila s Ljubljanskom pokrajinom, koju je pripojila Italija, prognano u razne dijelove Starog Reicha u razdoblju od 22. listopada 1941. do 30. srpnja 1942. godine. Zbog „razloga državne politike" Nijemci su uz tu granicu željeli imati njemacko stanovništvo. Te deportirane osobe smjele su ponijeti gotovinu i vrijedne predmete, te svu pokretnu imovinu koju su omogucavali transportni uvjeti, a njemacke vlasti isplatile su im i naknadu za nekretnine. Nakon toga iz slovenskih podrucja odvijale su se još jedino deportacije rodaka partizana i smaknutih talaca. Te osobe završile su u nekom od dvadesetak malih logora na podrucju Reicha. Nijemci su s takvim deportacijama iz Donje Štajerske prekinuli u proljece 1943. godine, ali su ih nastavili provoditi u Gorenjskoj i okupiranom dijelu Koruške sve do kolovoza 1944. godine. Iz svakog od tih podrucja Nijemci su u sklopu spomenutog programa deportirali oko 4000 osoba.14
Umjesto da, u tri faze, protjeraju približno trecinu slovenske populacije» Nijemci su zapravo protjerali oko 80.300 osoba (ukljucujuci i one koji su ta podrucja napustih svojevoljno), odnosno oko jedne trecine planirane brojke.
Radilo se o približno 10% ukupnog broja stanovnika tih podrucja. I premda se izvori ponešto razlikuju kad je rijec o broju prognanika u razlicitim skupinama, najveci autoritet u vezi s tom problematikom, profesor Tone Ferenc, procjenjuje d a j e medu izgnanicima bilo oko 7300 deportiranih u Srbiju, 10.000 deportiranih u NDH, 17.000 koji su svojevoljno pobjegli u NDH, 37.000 deportiranih u Njemacku, 8000 rodaka partizana i smaknutih talaca deportiranih u Njemacku, te još oko 1000 drugih osoba deportiranih preko granice.15 Njemacki planovi za promjenu etnickog sastava okupiranih dijelova Slovenije brzim i masovnim protjerivanjem Slovenaca, te dovodenje, na njihovo mjesto, folksdojcera iz drugih podrucja polucili su tek ogranicen uspjeh. No medu deportiranim Slovencima bilo je i onih koji su bili predvodnici slovenskog društva, tj. katolicki svecenici, ucitelji i drugi pripadnici inteligencije, kao i istaknuti pojedinci iz gospodarske sfere. Seljaci, radnici i pripadnici niže srednje klase tako su ostali bez voda, pa su stoga postali i povodljiviji u odnosu na njemacku politiku denacionalizacije i gospodarskog podjarmljivanja. Ipak, dio njemackih dužnosnika citav je pothvat smatrao politickim neuspjehom.
U izvještaju od 20. studenoga 1941. Kasche je napisao: „Izgonom Slovenaca željeli smo najjužniju granicu Reicha osloboditi svih neprijateljskih snaga i uništiti snagu [Volkskraft] Slovenaca kao naroda. A zapravo smo postigli suprotan ucinak." Prema njegovim procjenama, 70 do 80 posto Slovenaca u tim podrucjima - koji su dotada bili naklonjeni Njemackoj - premetnulo se u ogorcene neprijatelje, a mnogi medu njima, po ryemu, postali su izvorom novih snaga koje su popunjavale gerilske jedinice.16
Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941-1945 - okupacija i kolaboracija prof. Jozo Tomasevich
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
Jiv
|
Naslov: Re: karte, mape, zemljovidi svakojake vrste Postano: 26 svi 2021, 13:59 |
|
Pridružen/a: 20 svi 2021, 01:54 Postovi: 2126 Lokacija: Južna Bosna
|
dudu je napisao/la: Karta uopce nije tocna. Crna Gora nije federalna, BiH i Svicarska su konfederalne.
_________________ Volim sve Hrvatice, bez obzira na zavičaj, podrijetlo i rasu. _________________ Romska i dalmatinska glazba liječe dušu.
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 28 svi 2021, 02:14 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 5551
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 28 svi 2021, 02:16 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 5551
|
Sveto Rimsko Carstvo Njemačkog Naroda za vrime Fridrika I. Barbarosse.
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 28 svi 2021, 02:19 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 5551
|
Hrvati pod Karolinzima: komadić Istre pod Lotarovim krajevstvon, a veći dil Hrvatske pod Ljudevitovim krajevstvon.
|
|
Vrh |
|
|
ikmandvaradtist
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 31 svi 2021, 21:59 |
|
Pridružen/a: 01 tra 2020, 15:23 Postovi: 3685 Lokacija: Clown World
|
|
Vrh |
|
|
ikmandvaradtist
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 31 svi 2021, 22:40 |
|
Pridružen/a: 01 tra 2020, 15:23 Postovi: 3685 Lokacija: Clown World
|
Sokolić je napisao/la: Hrvati pod Karolinzima: komadić Istre pod Lotarovim krajevstvon, a veći dil Hrvatske pod Ljudevitovim krajevstvon. Ah, lepe uspomene... počeci Gazdovanja nad Hrvatima... "nevinost" vam je skinula Vizantija, beše? Znači, Franci su drugi (svaka kaže "Ti si mi Drugi!" )... a posle kako je u redaljci išlo, jesu sledeći Mađari ili opet Vizantijci? Al' ste vi Moderni i Europeizirani: Ko je sve imao Kolonije: Ceho, jel' ovo ispravno:
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 01 lip 2021, 00:31 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23870
|
ikmandvaradtist je napisao/la: Ceho, jel' ovo ispravno: Može proć, ali ima nekih neuobičajenih karakterizacija Dubrovnik je imao/ima neke čakavske izoglose, ali ga se radi toga obično ne naziva polučakavskim. Premalo ih je. Ima i ikavskih izoglosa, ali njih je isto malo. Obično se Dubrovnik prikazuje kao (i)jekavski sa zapadnoštokavskim naglascima i nastavcima. Karta prikazuje razlikovanje dijalekata i po nacionalnosti, pa je stoga dodatno interesantna. Starohercegovački se nekada zna prikazivati odvojeno od istočnohercegovačkog, ali ne znam po čemu se razlikuju (te razlike bi ionako trebale biti sitne).
|
|
Vrh |
|
|
Online |
Trenutno korisnika/ca: / i 6 gostiju. |
|
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
|
|
|