PREDMET: UPOZORENJE PRED PODIZANJE KRIVIČNE PRIJAVE ZBOG TRAŽENJA I ODAVANJA MEDICINSKIH PODATAKA POJEDINACA, PRISILJAVANJA, USLOVLJAVANJA, UCJENJIVANJA, DISKRIMINACIJE UPOSLENIKA
Obraćamo Vam se u ime 83% gađana FBiH koji, prema zvaničnim statistikama nisu niti žele biti eksperiment za do sada nikada korišteno mRNK genski sadžaj od kojeg je za proteka 3 mjeseca u svijetu umrlo više od 500.000 osoba, dok su teške nus pojave zabilježene kod više od 2 miliona osoba.
Nakon što su građani saznali da Vaša ustanova/institucija od svojih uposlenika traži uvid u medicinsku dokumentaciju i informacije o medicinskim tretmanima, neformalna grupa građana FBiH Vas informiše i upozorava da je je traženje podataka od Vašeg osoblja teško krivično djelo i da ćemo, u ime Vaših uposlenika i građana uputiti krivičnu prijavu protiv Vaše institucije/ustanove i odgovornih osoba, ukoliko od svojih upposlenika budete zatražili uvid u medicinsku dokumentaciju, koja je službena tajna.
Podsjećamo da, ukoliko od svog osoblja zatražite inforemacije o tome da li su vakcinisani ili ne, kršite sljedeće zakone, Ustav i konvencije:
Ustav Bosne i Hercegovine
Član II Ljudska prava i osnovne slobode
2. Međunarodni standardi Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.
3. Katalog prava
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
a) Pravo na život.
b) Pravo lica da ne bude podvrgnuto mučenju niti nečovječnom ili ponižavajućem tretmanu ili kazni.
c) Pravo lica da ne bude držano u ropstvu ili potčinjenosti, ili na prisilnom ili obaveznom radu.
d) Pravo na ličnu slobodu i sigurnost.
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
f) Pravo na privatni i porodični život, dom i prepisku.
g) Slobodu misli, savjesti i vjere.
h) Slobodu izražavanja.
i) Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja s drugima.
j) Pravo na brak i zasnivanje porodice.
k) Pravo na imovinu.
l) Pravo na obrazovanje.
m) Pravo na slobodu kretanja i prebivališta.
4. Nediskriminacija
Uživanje prava i sloboda, predviđenih u ovom članu ili u međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što je pol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status. Evropska konvencija o ljudskim pravima
Član 3. Zabrana mučenja
Niko neće biti podvrgnut torturi, neljudskom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju.
Član 8. Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života
1. Svako ima pravo na poštivanje svog privatnog i porodičnog života, doma i prepiske.
2. Javna vlast se ne miješa u vršenje ovog prava, osim ako je takvo miješanje predviđeno zakonom i ako je to neophodna mjera u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, javne sigurnosti, ekonomske dobrobiti zemlje, sprječavanja nereda ili sprječavanja zločina, zaštite zdravlja i morala ili zaštite prava i sloboda drugih.
Krivični zakon FBiH Član 383.
Zloupotreba položaja ili ovlašćenja
(1) Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja iskorišćavanjem svog službenog položaja ili ovlašćenja, prekoračivši granice svoje službene ovlasti ili ne obavivši svoje službene dužnosti, pribavi sebi ili drugom kakvu korist, drugome nanese kakvu štetu ili teže povrijedi prava drugog, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi 10.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi 50.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine. (4) Pribavljena korist bit će oduzeta.
Član 28. Pokušaj
(1) Ko s umišljajem započne činjenje krivičnog djela, ali ga ne dovrši kaznit će se za pokušaj krivičnog djela ako se za to krivično djelo može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža kazna, a za pokušaj drugog krivičnog djela kad zakon izričito propisuje kažnjavanje i za pokušaj.
(2) Učinitelj će se za pokušaj krivičnog djela kazniti u granicama kazne propisane za to krivično djelo, a može se i blaže kazniti.
Član 193
Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja bez pristanka pojedinca protivno zakonskim uvjetima prikuplja, obrađuje ili koristi njegove osobne podatke ili te podatke koristi suprotno zakonom dozvoljenoj svrsi njihovog prikupljanja, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci. Krivična prijava podnosi se nadležnom tužilaštvu odnosno policijskom organu prema mjestu izvršenja krivičnog djela.
Zakon o zabrani diskriminacije
Član 2. (Diskriminacija)
(1) Diskriminacijom će se, u smislu ovog zakona, smatrati svako različito postupanje uključujući svako isključivanje, ograničavanje ili davanje prednosti utemeljeno na stvarnim ili pretpostavljenim osnovama prema bilo kojem licu ili grupi lica i onima koji su s njima u rodbinskoj ili drugoj vezi na osnovu njihove rase, boje kože, jezika, vjere, etničke pripadnosti, invaliditet, starosna dob, nacionalnog ili socijalnog porijekla, veze s nacionalnom manjinom, političkog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, članstva u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanja, društvenog položaja i spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, spolnih karakteristika, kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi, prava i sloboda u svim oblastima života. (2) Zabrana diskriminacije primjenjuje se na sve javne organe kao i na sva fizička ili pravna lica, i u javnom i u privatnom sektoru, u svim oblastima, a naročito: zaposlenja, članstva u profesionalnim organizacijama, obrazovanja, obuke, stanovanja, zdravstva, socijalne zaštite, dobara i usluga namijenjenih javnosti i javnim mjestima, te obavljanja privrednih aktivnosti i javnih usluga.
Zakon o pravima, obavezama i odgovornosti pacijenata FBiH
Član 25.
Svaki pacijent ima pravo na povjerljivost svih ličnih informacija koje je saopštio nadležnom zdravstvenom radniku, uključujući i one koje se odnose na njegovo stanje zdravlja i potencijalne dijagnostičke i terapijske procedure, pa i nakon pacijentove smrti. Zabranjeno je da nadležni zdravstveni radnik saopšti drugim licima lične podatke o pacijentu…
Član 29.
Pravo na tajnost ličnih podataka pacijenta proširuje se i na njegovo pravo da nakon svoje smrti ograniči korištenje takvih informacija samo na lica koja pacijent za života odredi, u smislu člana 36. ovog zakona. Ako pacijent svojom voljom to nije odredio, pravo na uvid u lične podatke umrlog pacijenta imaju samo pacijentovi nasljednici u smislu propisa o nasljeđivanju.
Pravo na obavještenje i na učestvovanje u postupku liječenja
Član 10.
Radi osiguranja prava na samostalno odlučivanje o liječenju i prava na učestvovanje u postupku liječenja, pacijent ima pravo da od liječnika koji je odgovoran za njegovo liječenje (u daljnjem tekstu: nadležni zdravstveni radnik) blagovremeno dobije obavještenja koja su mu potrebna kako bi donio informiranu odluku da pristane ili ne pristane na predloženu medicinsku mjeru. Obavještavanje pacijenta treba da je dovoljno obuhvatno, tačno i blagovremeno. Obuhvatnost obavještavanja cijeni se u svakom posebnom slučaju prema mogućnosti da pacijent nadležnom zdravstvenom radniku može postavljati pitanja nakon ili u toku obavještavanja i na njih dobivati njemu razumljive odgovore. Tačnost obavještavanja zasniva se na spoznatim medicinskim i drugim činjenicama tokom pregleda i liječenja pacijenta.
Blagovremenost obavještenja definiše se kao obavještavanje pacijenta o kliničkim nalazima i predloženim medicinskim mjerama, ostavljajući pacijentu najmanje 24 sata od davanja obavještenja, da može razmisliti o svojoj odluci, izuzev u hitnim slučajevima.
Član 11.
Obavještenje iz člana 10. ovog zakona treba da obuhvati:
– dijagnozu i prognozu bolesti;
– kratak opis, cilj i korist od predložene medicinske mjere, njezin termin izvođenja;
– vrstu i vjerovatnoću mogućih rizika, bolne i druge sporedne ili trajne posljedice;;
– dejstvo lijekova i moguće nuspojave tog dejstva;
Član 12.
Obavještenje iz člana 11. ovog zakona, pacijentu daje nadležni zdravstveni radnik na razumljivom rječniku za pacijenta. Ako je pacijent poslovno nesposobno lice odnosno lice sa duševnim smetnjama u smislu propisa o zaštiti lica sa duševnim smetnjama, obavještenje iz člana 11. ovog zakona daje se u skladu sa njegovom dobi, odnosno fizičkim, mentalnim i psihičkim stanjem. Ako pacijent ne poznaje jezik koji je u službenoj upotrebi na području zdravstvene ustanove odnosno privatne prakse, u pravilu, se osigurava prevodilac u skladu sa propisima o službenoj upotrebi jezika i pisma, a ako se radi o pacijentu sa onesposobljenjem, kojem se ne može dati usmena informacija na uobičajeni način, u pravilu, se osigurava tumač znakovnog jezika ili ako je neophodna pisana informacija daje se na pismu razumljivom za to lice.Pacijent sa invaliditetom ima pravo dobiti obavijesti u njemu pristupačnom obliku, prilagođene njegovom obrazovnom nivou, fizičkom, kao i emocionalnom stanju.
Pravo na slobodan izbor
Član 16.
Svaki pacijent ima pravo na slobodan izbor predloženih medicinskih postupaka i mjera, u skladu sa zakonom, na osnovu odgovarajućih obavijesti o mogućim rizicima i posljedicama po zdravlje pacijenta.
Pravo na samoodlučivanje i pristanak
Član 17.
Pacijent ima pravo da slobodno odlučuje o svemu što se tiče njegovog života i zdravlja, osim u slučajevima kada to direktno ugrožava život i zdravlje drugih. Pravo iz stava 1. ovog člana ne podrazumijeva eutanaziju. Bez pristanka pacijenta ne smije se, po pravilu, nad njim preduzeti nikakva medicinska mjera. Medicinska mjera protivno volji pacijenta, odnosno roditelja, staratelja ili zakonskog zastupnika poslovno nesposobnog pacijenta, može se preduzeti samo u izuzetnim slučajevima koji su utvrđeni zakonom i koji su u skladu sa liječničkom etikom. Medicinska mjera protivno volji pacijenta, odnosno roditelja, staratelja ili zakonskog zastupnika poslovno nesposobnog pacijenta, može se preduzeti i u provođenju tjelesnog pregleda i drugih radnji za potrebe krivičnog postupka, odnosno obaveznog psihijatrijskog vještačenja u slučaju sumnje da je isključena odnosno smanjena uračunljivost osumnjičenog odnosno optuženog za krivično djelo, saglasno propisima o krivičnom postupku Federacije.
Član 18.
Pacijent daje pristanak na predloženu određenu medicinsku mjeru izričito, usmenim ili pisanim putem. Pisani pristanak pacijenta obavezan je za invazivne dijagnostičke zahvate i operativne zahvate. Izuzetno od stava 1. ovog člana, pristanak može biti dat i za više medicinskih usluga, ako predstavljaju funkcionalnu cjelinu u okviru postupka liječenja. Pristanak kome nije prethodilo potrebno obavještenje u skladu sa čl. 10., 11. i 12. ovog zakona ne obavezuje, a nadležni zdravstveni radnik koji preduzme medicinsku mjeru u tom slučaju snosi rizik za štetne posljedice.
Nakon što smo Vas informisali o kršenjima prava, zakona, Ustava, konvencija, vjerujemo da razumijete da će odgovorne osobe odgovarati u ime naroda, ukoliko prekrše bilo koji od navedenih članova i pokuša prisiliti, oduzimanjem prav na rad, bilo koju osobu da u svoje tijelo primi bilo kakav eksperimentalni sadržaj koji osoba svojom voljom odbije.
Smrt fašizmu!
Građani Federacije BiH.
[email protected]Avgust, 2021.
DODATAK
Tvrdnja da se obraćamo u ime 83% stanovnika FBIH koji ne žele da prime eksperimentalni sadržaj u svoje tijelo:
1. Goran Čerkez: Trenutno je vakcinisano 17 posto stanovnika (23.8.2021.)
Alma Derzic, [26.08.21 09:31]
https://www.federalna.ba/goran-cerkez-t ... VNq4yQH6UYSvjedočenja i dokazi o štetnosti vakcina:
2. Svjedočenje dr. Vladimir Zelenko o velikom broju smrti u Izraelu nakon vakcine:
https://www.bitchute.com/video/fjwitJt8 ... isicRdWDPZ–2NHPsTBEYOOZ-EA4EpC69TXOOy-GkE
3. Dr. sc. Sean Brooks
https://www.bitchute.com/video/n2X2N6UW ... njava-sko/3. CDC istraživanje o velikom broju mikarditisa nakon vakcinisanja:
Clinical Considerations: Myocarditis and Pericarditis after Receipt of mRNA COVID-19 Vaccines Among Adolescents and Young Adults (CDC)
https://www.cdc.gov/vaccines/covid-19/c ... ditis.html4. Patent za cjepivo za koronavirus sa izoliranim spajk (šiljastim proteinom) koji se danas koristi za koronu (patent broj 6372224) patentirala je kompanija Pfizer 28.1.2000. godine, prije 21 godinu, puno prije nego se Kovid pojavio zvanično:
https://patents.google.com/patent/US637 ... 0r3tatPDPw5. Gerald Grosz, austrijski kolumnist, autor i bivši političar, cijepio se i sada smatra da je to bila ogromna greška.
https://www.facebook.com/1550154456/pos ... 34259/?d=n6. Dr Ryan Cole, anatomski patolog, klinički patolog, doktorat iz imunologije
https://www.facebook.com/sanja.tubinluc ... 03421325617. Belgijski molekularni biolog Džudi Majkovich
https://www.facebook.com/ZivimZaSrbiju/ ... 65848945308. Kanadski liječnik Charles Hoffe
https://www.facebook.com/permalink.php? ... 9740205022
