Prvo ...nikad ne cmizdrim..
Drugo , javih se poslije jedanaest stranica svakakvih gluposti
Poput ove npr..

''U svakom srpskom mjestu treba biti kip Sulejmana veličanstvenog, donio vam je više nego sve vojskovođe od Stefana Nemanje do Mladića ''

Druže znaš li ti brojati ?
Srbi su tada bili daleko najbrojnije pleme ovdje .
Da nije bilo raskola , ili da su i oni prešli na katoličanstvo , šta misliš kolika bi danas bila Hrvatska ( ako bi uopšte i bila ) ?
Ovaj forum bi danas bio ćirilični .
PS.
Raskol je uveliko od Balkana napravio ovoliku ujdurmu.

Nema niti jednog starijeg od 1463. godine i Turske oupacije. Živiš u nekoć 400% Hrvatskom gradu. Što prije prihvatiš da si dotepenac to će ti biti lakše.

Pa nije baš tako

Obnovom Pećke patrijarhije 1557. na njeno čelo dolazi Makarije Sokolović. Njegov brat ili bliži srodnik bio je turski veliki vezir Mehmed-paša Sokolović koji je zaslužan za obnavljanje Pećke patrijarhije. Prije toga, ovaj prostor je bio pod upravom Ohridske arhiepiskopije.

Patrijarh Makarije je od sultana dobio sve povlastice koje je imao carigradski patrijarh: upravljanje crkvenom imovinom, naplaćivanje crkvenih dažbina, naslijeđivanje imovine onih koji su umrli bez nasljednika, potvrđivanje pravila svih esnafskih organizacija, suđenje u bračnim sporovima i predmetima kaznene prirode. Za vrijeme patrijarha Makarija obnovljeni su manastiri Banja kod Priboja, Gračanica, Studenica, Pećka patrijarhija, Budisavci na Kosovu.

Pa imamo dalje:

Manastir Ozren je centar vjerskog života pravoslavnih Srba područja planine Ozren i srednjeg toka rijeke Spreče.

Prvi pouzdan izvor koji se direktno odnosi na ozrensku crkvu jeste natpis u naosu, koji je isklesan iznad ulaznih vrata i koji sadrži podatak da je 1587. godine pop Jakov Marić postavio patos u crkvi (LJ. Stojanović, 793. str.; Z. Kajmaković, str. 232, sl. 173.). Na osnovu ovog natpisa pretpostavlja se da je crkva ustvari sagrađena u drugoj polovini XVI vijeka, nešto prije nastanka pomenutog natpisa.

Prema dr. Dušanu Kašiću, manastirska crkva sagrađena je u XVI vijeku, ali on navodi i godinu 1557. kada je na prijesto srpskih patrijarha u Peći došao Makarije Sokolović, koji je uspostavio normalizaciju stanja u Srpskoj crkvi. To je vrijeme kada su otpočele obnove, dotad zapuštenih crkava i manastira.
Tronoški ljetopisac kaže da je patrijarh Makarije «ot brata svojego, velikago vezira turskago carskim atišerifom vsa manastiri i cerkvi ponovil» (Glasnik SUD 5, 1867, M. Mirković, 1965,88).

Koristeći se novim kursom turske politike, otpočela je užurbana obnova starih crkava i dogradnja ili podizanje novih. «Crkva manastira Ozren, spada, kao i sve ostale crkve koje su podignute u vrijeme Makarija i kasnije na tlu Bosne i Hercegovine, u grupu provincijskih crkava uprošćenog tipa. I pored toga što su crkve podizane sa skromnim sredstvima obično na brzu ruku, da se iskoristi povoljan politički momenat, pokazuju one u svojim arhitektonskim pojedinostima često vrlo zanimljivih pojava, iz kojih se lako može zaključiti da su njihovi graditelji bili dobri majstori.

Dobivši dozvolu od nadležnih turskih vlasti, 1842. godine izvršena je obnova manastirske crkve pod vođstvom prote Marka Marjanovića, o čemu je ostao napisan izvještaj u zapisu na Cvjetnom Triodu ( Moskva, 1837. godine), koji se i sada nalazi u manastiru, dok je tri decenije kasnije ispred crkve sagrađen visoki zvonik.
Prilikom ove obnove na crkvu je stavljen novi krov. O tome je ostao natpis na starom kamenom krstu kupole i natpis iznad prozora na južnoj fasadi manastirske crkve.

dakle, kao što vidimo obnovom Pećka patrijarhije položaj pravoslavnih (koji je ionako već bio bolji od položaja katolika) bitno se poboljšao.

Tako je, to je bio odgovor trollu koji je prethodnih 11 stranica pisao da je crkva Sv. Spasa u centru Hrvatske srpska crkva, koji je ljepio shit-paint karte na kojima je Srbija zapadnije od Vrbasa usred hrvatskog etničkog prostora i slične gluposti. Inače radi se o jednom od srbijanskih bot-trollova koji na dnevnoj bazi štrapaju na desetke postova sa najodvratnijim gadostima spram Hrvata i Hrvatske.

Mene nikad nećeš vidit da bez razloga napišem tako nešto, isključivo kao odgovor onima koji vrijeđaju. Da moderacija radi svoj posao, moj odgovor ne bi bio niti potreban.

Di su bili najbrojniji? Ako možeš precizirati teritorij i vrijeme, u određenom vremenu kad su turci pomeli 50% hrvatskog naroda što u roblje što raselili, siguno da Srbi jesu postali najbojniji, (valjda govorimo o nekakvom ex yu prostoru), prije dolaska turaka - teško.




Na ovo ti neću odgovarat da mi ne pobjegneš s foruma



Kakav raskol, i prije i poslije raskola jasno se znaju granice biskupija i u kojoj biskupiji se radi po kojem obredu i koja biskupija odgovara Rimu koja Carigradu, raskol je samo potvrdio nešto što se znalo stoljećima prije, razlike koje su krenule uopće prije doseljenja Slavena na ove prostore

E šta se ne načitah na ovu temu. Sve go ekspert do eksperta za srbologiju a sve latentni srbofob do srbofoba.
Pošto sam Srbin izBosne evo mog rodoslova.
Očeva strana - Cetinje (Katunska nahija),babina linija po ocu je od Kuča oblast od Podgorice prema Skadru. Kuči su se veoma malo selili ka Bosni. Prababa od Eleza oblast Bileća prema CG. Sa mamine strane su starosjedioci na visoravni Glasinac,ni moj pradjed nije upamtio da su odnekud došli. Vjerovatno su potomci stare Glasinačke kulture koja je tu obitavala prije par hiljada godina.
Srpska prezimena iz sarajevskog polja koja su starija od većine prezimena današnjih sarajevskih prezimena; Trapara,Šućur i Škrkar - doseljenici iz Čapljine,Mostara i Metkovića. Mičići porijeklom iz doline Zete doseljeni u Sarajevsko polje početkom 1700tih. Čaglenovići - jedno od najstarijih srpskih prezimena u Sarajevu smatraju se tu starosjediocima od Kulina Bana. Danas ih je malo ostalo većina raseljena svukuda po svijetu. Ima ih nešto po Istočnom Sarajevu. Despići jedna od najbogatijih srpskih porodica u Sarajevu za vrijeme Otomana doselila iz Gacka 1780.. Draškići starinom iz Visokog doselili davno u Saraj polje . Za svega jednu porodicu sam čuo da vode porijeklo iz Srbije tj Prijepolja a to su Milići iz Vojkovića doseljeni prije 200 godina.
Interesanto da imamo rasprostranjeno prezime Tolj i svi oni tvrde da su porijeklo iz Makedonije. Veoma rijetka migracija iz MK ka BiH...e sad Tolj prezime ima i u Hrvata da li su oni Makedonci neka pišu.

Po mom nekome viđenju Srbi i Muslimani iz regije Birač i Osat nisu Slaveni s obzirom da je tu narod izrazito svjetle puti i plavih očiju što me asocira da su to slavenizirani Germani tudari tj Sasi.

Mene zanima porijeklo stanovništva Crne Gore. Crnogorska dinastija Petrovići su izbjegli Srbi iz Zenice. Bosanci su vladali Crnom Gorom sve do 1918. Sve do 1992 bilo je dosta Petrovića po Zenici. Ne znam da li ih ima u sebi.

Vi mozete narednih 50000 stranica da imate ovde, opet cete biti u krivu zato sto je pogresna teza.


Danasnja Bosna i srednjovekovna Bosna nisu iste teritorije niti istog prirodnog porekla.

Srbi u Podrnju i Sarajevskoj regiji su bili uvek i isto prisutni koliko u Hercegovini samo sto samo Podrinje menjalo vlasnika pa bilo deo Moravske Srbije vise nego deo Bosne.

Srbi se nisu selili sa Istoka na Zapad samo, vec sa Juga na Sever, Travunija, Paganija, Zahumlje itd.

Isto kao sto su se Bosanci selili u Slavoniji par vekova kasnije.


Semberija nema dodirnih tacaka sa Bosnom na primer, vec cini celinu sa Macvom i Sremom.

Krajina je posebna prica, ali nisu Srbi nastali od Vlaha, vec im je to bio stalez pod Turcima, i bili su sinonimi jer zna se ko je ziveo po brdima i planinama a ko po gradovima tada, isto kao i 1991.


Da li je bilo CINCARA (jedini koje mozes etnicki da nazoves Vlasima, sto opet nema veze sa Rumunima-Vlasima) u Bosni koji su postali Srbi?

Jeste kao i u Srbiji(Branislav Nusic) sto ih je bilo, kao u Albaniji (Edi Rama npr), u Makedoniji itd, ali to su zalutale hriscanske porodice koje su se sa Srbima povacili pred Turcima.

Čitam ovdje "doseljeni Vlasi" ?? Što se tiče pravih Vlaha onih romanofonih mi ih nemamo sem Karavlaha iz Semberije i Majevice a to su Rumunski Romi. Pravi Vlasi su oni oko Timoka i Kladova. Ovdje su oni fejk Vlasi pogrdan naziv za Srbe. Da su Turci doveli desetak hiljada Vlaha danas bi se u Bosni govorio rumunski jezik kao drugi konstitutivni jezik. Ni Vlasi ni Rumuni se ne asimiluju tako lako. Po Evropi i Americi njihova dijaspora se najmanje asimiluje zajedno sa Albancima i Grcima što se evropskih naroda tiče.

Vlah je Turcima bio kolektivni naziv za stočare koji su imali posebna prava, odnosno nisi bili kmetovi.
Ujedno je i prije dolaska Turaka imao isto značenje.
Naziv za jedan stalež.

Vlaha je bilo i pravoslavnih i katolika i muslimana.

Računaš li Cincare tu? Na dokumentarcu RTSa su rekli da se najlakše asimiliraju.
https://youtu.be/AHEXv93hhGs?t=716

Gradiska se zvala Servitium za vrijeme Rima. Srbi su vazda tu

Po tebi i sličnim , Turci su za Srbiju i Srbe bili prava blagodet .
Jesi li u stanju poimati da smo mi daleko više nayebali od Turaka nego vi , da je austrijska okupacija bila mnogo blaža ?
Srbi su u srednjem vijeku imali samostalnu državu jednu od starijih u Evropi . Imali su svoje kraljeve i careve , Svetog Savu oca svoje duhovnosti , nebrojene crkve i znamenite manastire .
Imala je ( sa sve Srbima) sve uslove da jača i napreduje , da bude jedna od solidnijih evropskih država . Sve je to presječeno i zaustavljeno sa tri i po vijeka najgrđe turske okupacije ( ovdje ''prjeko'' još i duže ) u kojoj smo živjeli bjedno i potpuno obespravljeni .
To ropstvo je nanijelo Srbima nenadoknadivu štetu, ne samo velikim demografsk im gubicima , nego im je više od 350 godina bilo onemogućeno da prate razvoj mnogih evropskih naroda.

Tu crkvu brvnaru u Javoranima selu u blizini BL, koju je neko pomenuo i koju sačuvasmo i dan danas , Srbi su napravili od drveta jer nisu smjeli da je ozidaju . Ulaz u nju je visok metar i nešto da dobri Turci i pooturice ne mogu u nju ulaziti na konjima .

PS.
Do Raskola je na ovim prostorima bilo po onoj '' krst je krst'' ,narod se nije pretjerano ložio koji je, poslije njega su krenule druge'' igranke''

Čujem da su Srbi u oko Cetine dođoši s Turcima koji su prisvojili crkvi sv. Spasa. Dobro, ali oklen im onda ikavica? Ljuba Davidović i Ivan Antunović koji su ostavili u 19-om vijeku zapise da pravoslavno stanovništvo oko Vrlike i Sinja govori ikavski. Jel' im taj govor pao s neba ili su donijeli iz Istočne Hercegovine i Crne Gore kad su navodno dovukli s Turcima.
Evo šta kaže Ljubomir Davidović na samom kraju 19-og vijeka: U Vrličkoj krajini Bunjevci sa kojima sam razgovarao (iz Vinalića, Kijeva i Ježevića) govore isto kao oni u Matavuljevu "Bakonji Fra Brne", samo što nisam čuo primere kao jevo i justa i što se kod njih govori i "došao", "pozdravio" i sl.; i pravoslavni u toj krajini govore većinom ikavski i na isti način kao katolici samo što se kod njih češće čuje pošasti pridev na o (došo, reko).
U tekstu isppd naslova - O bunjevačkom govoru (podnaslov 1. Bunjevci u Dalmaciji), oko sredine https://bunjevackeperspektive.files.wordpress.com/2015/01/bunjevac48dki-jezik.pdf
Dio Srba u vrličko-sinjskom kraju je tu bio prosutan tokom turske vladavine, a dio se doselio sa područja Livna i Duvna krajem 17-og vijeka kad su prešli sa turske na novu mletačku teritoriju u dogovoru sa Mlečanima. To je što se najdalje zna o njihovom porijeklu, a za nešto još dalje se ništa ne može reći bez genetike.

Lički su u Bihaću, a dalmatinski u Zenici.
I ostalim manjim enklavicama, kasabicama zapadno od rijeka Bosne i Neretve....

Slavonski su od rijeke Bosne do Podrinja.
Cca.

Zanimljivi su granični dijalekti.

Npr. spomenuto stanovništvo okolice Pule, Jugozapadni istarski dijalekt potječe iz Zagore i Hercegovine.
Riječ je o čakavsko-štokavskom dijalektu, dodatno čakaviziranom u okolici Zadra.
Verzija dijalekta bez dodatne čakavizacije se nalazi u Moliseu.
To je danas štakavska ikavska čakavica.

Danas su govori Zabiokovlja novoštokavizirani, evo dijagrama


Onda imaš Donjosutlanski.
To ti je govor sela zapadno od Zagreba.
Riječ je o originalno čakavskom ikavskom dijalektu, s rubnim kajkavskim karakteristikama, pounjski poddijalekt, koji je dodatno kajkaviziran tu, oko Donje Sutle.
Verzija dijalekta bez dodatne kajkavizacije se nalazi u južnom Gradišću.
To je danas kajkavska ikavica.

Evo dijagrama


Onda imaš Prigorski, koji je rubni kajkavsko-čakavski dijalekt.
Srodan srednjočakavskom.
Samo što se tu doselila gomila čakavaca za vrijeme Turaka, pa imaš i dodatne prijelaze.

Ovo je Lončarićeva karta, čovjek je malo nabildao broj kajkavskih, svaki glavni dijalekt je podijelio na četri manja, cca.
To su govori oko Ozlja.
Tim govorima su pričali Zrinski i Frankopani, do su dodatno kajkavizirani srednjočakavski.
U srednjom i sjevernom Gradišću ih imaš bez dodatne kajkavizacije.
Ti govori su porijeklom iz Slunja, gdje je govor danas štokaviziran.
Evo dijagrama


Onda imaš Slavonski, koji je dodatno štokaviziran kajkavsko-štokavski dijalekt.
S time da tu imaš grana, npr. sjeverni, ekavski poddijalekt je bio srodniji kajkavcima nego južni, ikavski.
To su prvo turske seobe, doseljavanje Šokaca iz Bosne, pa onda i vlakovi bez voznog reda, nakon ww2 iz Hercegovine i Dalmacije.
Imaš ovaj Lišćev rad o tome;
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=cl ... ezik=12049

Nije ti bezveze ova karta;

Hrvatski dijalekti su određeni dobrim djelom ratovima s turcima, prije njih su prijelazi bili "glađi", svaki hrvatski dijalekt je "pomalo" miješan sa susjedima.
Imaš npr. Sjevernomoslavački poddijalekt, kojeg Lončarić izdvaja u novi dijalekt, koji je zapravo kajkavizirana jekavska novoštokavica
To je na ovoj 1606. karti cca, dio koji je oslobođen od Turaka, a spada u istočnokajkavske.

Hrvatski dijalekti su srodni, jbg.
I dijalektalno sa Srbima nemamo previše veze.
U većim brojevima se samo miješamo u novoštokavskoj jekavici i to samo unutar krajiško-neretvanskog poddijalekta.

Imaš ovdje sve ikavske;


Sve jekavske;


A i sveukupno;


Ovo je slika u predtursko doba;


Ovo prikazi razlika;




A ovo migracije za vrijeme Turaka;

Nije sve, sigurno ih je bilo više.
Npr. na sjeveru je nabrojao Liku, Gacku i Krbavu.
Koja županija se nalazi od Raše u Istri do ušća Zrmanje kod Obrovca?

Između Cetine i Neretve je malena kneževina Paganija, Neretva ili Hum
Koja je hrvatska čakavsko-štokavska i ikavska.
Otoci su čakavski, Makarsko primorje čakavsko-štokavsko, prijelazni dijalekt, a unutrašnjost (u razdobljima u kojima obuhvaća starohrvatsku župu Imotu) štokavska, zapadnohumsko.
Sve ikavci.
Između Neretve i Dubrovnika imaš poluikavsko Zahumlje.
A u Trebinju i Konavlima imaš jekavce.
To je otprilike stanje u 14. stoljeću.
A katolike i hrvatske biskupije imaš do rijeke Bojane, do Albanije.

Bosna je mala kneževina oko gornjeg toka istoimene rijeke, sjeverno od nje je Usora.

Imaš ovdje dio povijesni slijed:



















A imaš i ove karte;

Ajmo redom.

Tavna je u Semberiji, na granici.
U 15. stoljeću je to područje dio vremena bilo dio srpske despotovine, prije nego što je palo pod Turke.
U razdobljima prije toga, nije.
Pa ono, franjevce je tamo doveo vaš raskralj Dragutin, krajem 13. stoljeća. Čovjek je bio katolik i ban tog područja.

Ozren, je inače najstariji srpski samostan u Bosni (van Podrinja). Tamo imaš čak i džep Srba šćakavaca, to je jedno od prvih seoba Srba/Vlaha prema tamo.
U članku se spominje Dragutin, samo što je on em bio katolik, em je tim područjem upravljao kao ban, a ne kao kralj, dakle u tuđe ime.

Dobrun je u srpskoj jezgri, tu nema nikakvih komentara, istočno je od Drine.

Moštanica je teža glupost.
Ne sliči ti malo arhitektura na franjevačke samostane?
To ti je inače župa Dubica, prostor Zagrebačke biskupije u srednjem vijeku.
Opet se spominje Dragutin, koji je bio katolik i koji je upravljao Usorom i Soli.
Samo što ovo nije Usora, ovo je Slavonija bila.

Za Liplje vrijedi slično, osim ovog tornjića, on je vjerojatno kasnije dodan.
Područje je isto prezapadno, za vrijeme Dragutina su tu vladali Babonići.
Ovo je karta samo njihovih izravnih posjeda, to je bilo dio Slavonije, župa Glaž;
https://www.facebook.com/topomap.studio ... 9403237127

Hrvatska je graničila na Drini s Bugarskom, negdje oko Srebrenice, pa na sjever.
Župa Pliva (koja prvotno obuhvaća i župe Uskoplje i Luku) se nalazi (i) istočno od Vrbasa, na Vlašiću, a ide i do rijeke Bosne, dakle vjerojatno drži i Lašvu i Brod (Zenicu).

Originalna Bosna je okolica Visokog, dakle Kraljeva Sutjeska, Bobovac, Fojnica, Kreševo....
Čiji su to gradovi i čiji je jezik tamo?

Servi nisu etnicitet nego vanjski federati Rima, barbarski narodi koji su naseljavani na limes da ga brane od drugih barbara.
Po njima su nazvani i neki provincijalni gradovi još u Rimskom carstvu.
Ali mitomanima je valjda zid oko Rima srpski zid:
https://bs.wikipedia.org/wiki/Servijev_zid

Ne postoji štokavski jezik, pogotovo ne u to doba.

U doba doseljenja je staroslavenski.
Ona imaš zapadno i istočno južnoslavenske.
Istočni južnoslavenski je bugarski (i makedonski, koji se kasnije standardizirao).
U 8. stoljeću se pojavljuje šćakavsko-štakavska izoglosa.
Istočno od nje Slaveni izjednačuju skupove šta i šća, kao i žda i žđa.
To je bugarski, bugari su svako praslavensko t' izgovarali kao št.
To rade i danas.
Zato Srbi imaju op[img]št[/img]inu i sve[img]št[/img]enika.
Mi imamo općinu i svećenika.

Srpski jezik u to doba je ekavski, nema jata, ima dva naglaska, nije šćakavski.
Hrvatski jezik u to doba ima jat (zato mi i imamo svakakve reflekse, od ikavskog do ekavskog), ima tri naglaska (treći je hrvatski akut) i čuva šćakavsku izoglosu (kao i danas u većini dijalekata).
Za ostalo

Neki od poviestnih zapisa pravoslavaca u Bosni i njihova nardonost, jezik...:

U predgovoru hrvatskoga glagoljičnoga Novoga zavjeta Trubar spominje u skladu s tim da se pravoslavna liturgija kršćana u Srbiji (,,Seruia oder Sirffey'') i u Bosni, koji sami za sebe kažu da su ,,grčke vjere'', održava ,,na njihovu običnom srpskom i hrvatskom jeziku'' (,,in jrer gemeinen Syrfischen vnnd Crobatischen Sprach'' (Sakrausky 1989: 205-206; usp. ,,in gemeiner Syruischen Sprach'', 206-207)).

Godine 1618. sarajevski kadija Avdula Efendić zabranio je ,,hrvatskim memurima'' da ,,od fratara'' kupe ,,resuma'' (davanja) (Matasović 1927: 130, br.265). Smatra se da ,,hrvatski memuri'' nisu muslimanski poreznici već predstavnici Pravoslavne crkve, kojima su osmanske vlasti stavljale na razpolaganje vojne postrojbe, s kojima su i od katolika prikupljali davanja.

Šime Ljubić (1822.-1896.), jedan od osnivača hrvatskog poviestopisa, tvrdi 1864.: ,,Njeki da to bolje kvare u jugu bratimstvo i slogu, bezočno tvrde, da svi štokavci su Srbi, a čakavci Hrvati; i tako još da Katolik je Hrvat, a Grk Srbin, kad jasno je, da i Hrvati, već od najstarijeg vriemena kako i danas, govore izmienice ča i što, i da ima pravoslavnika ne malo po krajini, u Bosni i Dalmaciji, koji se zovu Hrvati, i tako katolika i u istoj srbskoj lneževini, koji se zovu Srbi.'' (Ljubić 1864: 71)

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.72)
Toponimi (mjestozovi) prema austro-ugarskom popisu stanovničtva BiH iz 1895. (Statistički odjel 1896), uz dopune s popisa stanovničtva iz 1879. (Popis 1879):
Kotar Prnjavor (okružje Banjaluka), ,,Horvaćani'' (1896: 208) (u popisu iz 1879. (1879: 36) to se pravoslavno selo zove ,,Hrvaćani Hristjanski'', od kraja XIX. stoljeća do sredine XX. stoljeća poznato i kano ,,Hrvaćani Srpski'', jedan zaselak toga sela zove se ,,Naseobine Hrvaćani'', u njem su krajem XIX.st. naseljeni Ukrajinci); kotar Kotor-Varoš, ,,Hrvaćani'' (1896: 194) (prema popisu iz 1879. (1879: 33) selo se zove ,,Hrvaćani Turski'', no u njem je živjelo 122 muslimana, 122 pravoslavca, 20 katolika i 12 židova); kotar Tešanj, Tešanj, ,,Hrvatinovići'' (1896: 222); kotar Gračanica, Babunović, ,,Hrvati'' (1896: 316); kotar Gračanica, Sladna, ,,Hrvati'' (1896: 320); kotar Gradačac, Zelinja Donja, ,,Horvatović'' (1896: 326) (u popisu iz 1879. (Popis 1879: 90) to se muslimansko selo zove ,,Hrvatovići''); kod Gradačca na zračnoj crti između Gornjega Lukavca i Zelinje Donje postoji i oronim ,,Hrvatsko Brdo'' (vidljivo i na Google maps); kotar Donja Tuzla, Falešić; Brnjičani, ,,Hrvati'' (1896: 284); kotar Donja Tuzla, Lukavac, ,,Hrvati'' (1896: 288); kotar Donja Tuzla, Banović; Repnik, ,,Hrvati'' (1896: 292), kotar Zvornik, Kalesija, ,,Hrvačići'' (1896: 378).

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.35)
Selo Gornja Tolisa (blizu sela Zelinje Donje u kojem se nalazi zaselak ,,Horvatovići'') kod Gradačca u sjeveroiztočnoj Bosni sastavljeno je od zaseoka Kalajdžije (koje zauzima središtnji dio sela) i rubnoga zaseoka ,,Hrvaćani''. Radi se o pravoslavnom selu. (o njemu piše srbski etnolog Milenko S. Filipović (1902.-1969.) (usp. Filipović 1951: 83-84))

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.155-156)
Luka na otoku Ellis kod New Yorka je bila najvažnija useljenička točka preko koje je u XIX. i XX. st. ušla u SAD većina useljenika. Podatci o useljenicima u razdoblju 1892.-1924. u uneseni u računalnu osnovicu, te se mogu pretraživati na svemrežju www.ellisisland.org.

Tu ima dosta zapisa koji svjedoče o Hrvatima pravoslavcima iz Bosne koji su se tad tako izjasnili.

- 30.3.1910. stiže ,,Nikola Ciganovic'' iz zapadnobosanskoga sela Mrkalji i kaže da je austrijskoga državljanstva, a hrvatske narodnosti. Hrvatima se 29.5.1912. izjašnjava četvero daljnjih pravoslavnih useljenika iz Mrkalja: Nikola i Jovan Ciganović, Jovo i Pavle Davidović. (str.155)
,,Vokan Micic'', ,,Vide Bubica'' i ,,Pero Bukvic'' stižu iz Sarajeva 1. 5. 1904. Za njih je zapisano da su ugarskoga državljanstva i hrvatske narodnosti. (str.155)
,,Jovo Karanovic'' upisan je 22.6.1913. Kaže da dolazi iz mjesta ,,Petrovic'' iz zemlje ,,Boznia'', ter da je Hrvat po narodnosti. 26. 4. 1912. stiže iz sela ,,Vlahovic'' u Hercegovini kod Ljubinja ,,Mahmutovic Hadzo'' i izjašnjava se Hrvatom. Na istom se popisu nalazi i ,,Lubolic Mihajlo'' iz Hercegovine, koji je upisan kano Hrvat. (str.155-156)

Treba napomenut, da u istim zapisima ima onih koji su se izjasnili i kano Srbi, da ne bi bilo kako se izjasniti kano Srbin tada bio neki problem.

Genetski (tj. autosomalno) bosanski Srbi su bliži Bošnjacima i južnim Hrvatima, nego Srbima iz Srbije, hercegovačkim Srbima i Crnogorcima, prema ovim nacionalnim i regionalnim klasterima odnosno K13 Eurogenes prosjecima https://vahaduo.genetics.ovh/k13-vahaduo.htm

Ima li ovo detaljnije po regijama?
Srbi iz istočne Bosne, sjeverne, zapadne...