HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 23 pro 2024, 00:35.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 637 post(ov)a ] 
Stranica Prethodna  1 ... 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10 ... 26  Sljedeća
Autor/ica Poruka
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 12:27 
Offline

Pridružen/a: 16 lip 2019, 08:55
Postovi: 236
zbl je napisao/la:
Pan je napisao/la:
Genetski (tj. autosomalno) bosanski Srbi su bliži Bošnjacima i južnim Hrvatima, nego Srbima iz Srbije, hercegovačkim Srbima i Crnogorcima, prema ovim nacionalnim i regionalnim klasterima odnosno K13 Eurogenes prosjecima https://vahaduo.genetics.ovh/k13-vahaduo.htm

slika


Ima li ovo detaljnije po regijama?
Srbi iz istočne Bosne, sjeverne, zapadne...

Na Vahaduo postoje klasteri Serb_Bosnia i Serb_Herzegovina bazirani na više desetina K13 autosomalnih rezultata Srba iz Bosne odnosno Hercegovine. Nisu radili posebne klastere za B. Krajinu, Podrinje, Semberiju i druge regije Bosne. Ali prema individualnim rezultatima koje sam vidio (a vidio sam ih dosta) Srbi iz B. Krajine, Podrinja, Semberije, SI Bosne i drugih dijelova Bosne su slični međusobno, dok već hercegovački Srbi odudaraju jer imaju primjetno južniju genetiku. Hercegovački Srbi su autodomalno otprilike na pola puta između bosanskih Srba i Crnogoraca (postoji i klaster za Crnogorce).
Dok su bosanski Srbi bliski autosomalno Srbima iz Hrvatske, Bošnjacima i južnim Hrvatima, hercegovački Srbi na prva 2 mjesta imaju Srbe iz Srbije kao najbliže populacije a bliži su im Crnogorci nego bosanski Srbi https://i.imgur.com/TfUCm3D.png
Bosanski Srbi imaju "slovenskiju"/sjeverniju autosomalnu genetiku od hercegovačkih Srba i još više od Crnogoraca a smatra se da su svi daljim porijeklom iz Hercegovine i Crne Gore, očito da to nije baš tačno. Bosanskim Srbima Crnogorci su tek na dalekom 22. mjestu po autosomalnoj bliskosti, a hercegovački Srbi su im na podalekom 12. mjestu.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 12:56 
Offline

Pridružen/a: 28 sij 2021, 21:02
Postovi: 2012
Pan je napisao/la:
zbl je napisao/la:

Ima li ovo detaljnije po regijama?
Srbi iz istočne Bosne, sjeverne, zapadne...

Na Vahaduo postoje klasteri Serb_Bosnia i Serb_Herzegovina bazirani na više desetina K13 autosomalnih rezultata Srba iz Bosne odnosno Hercegovine. Nisu radili posebne klastere za B. Krajinu, Podrinje, Semberiju i druge regije Bosne. Ali prema individualnim rezultatima koje sam vidio (a vidio sam ih dosta) Srbi iz B. Krajine, Podrinja, Semberije, SI Bosne i drugih dijelova Bosne su slični međusobno, dok već hercegovački Srbi odudaraju jer imaju primjetno južniju genetiku. Hercegovački Srbi su autodomalno otprilike na pola puta između bosanskih Srba i Crnogoraca (postoji i klaster za Crnogorce).
Dok su bosanski Srbi bliski autosomalno Srbima iz Hrvatske, Bošnjacima i južnim Hrvatima, hercegovački Srbi na prva 2 mjesta imaju Srbe iz Srbije kao najbliže populacije a bliži su im Crnogorci nego bosanski Srbi https://i.imgur.com/TfUCm3D.png
Bosanski Srbi imaju "slovenskiju"/sjeverniju autosomalnu genetiku od hercegovačkih Srba i još više od Crnogoraca a smatra se da su svi daljim porijeklom iz Hercegovine i Crne Gore, očito da to nije baš tačno. Bosanskim Srbima Crnogorci su tek na dalekom 22. mjestu po autosomalnoj bliskosti, a hercegovački Srbi su im na podalekom 12. mjestu.



Da, ali su im zato bliski Srbi iz zapadne Srbije koji su uglavnom naseljeni iz Hercegovine.
Pošto nemam pojma o genetici, zanima me da li se ona vremenom mijenja miješanjem stanovništva?


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 13:01 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 ruj 2021, 13:54
Postovi: 2869
Svarog je napisao/la:
da je austrijska okupacija bila mnogo blaža ?


nije uopće bilo nikakve austrijske okupacije, zašto bi i bilo? Bilo je nekih pokušaja oduzimanja političkih prava Hrvata (možda bi se mogla povući neka paralela sa današnjom situacijom u federaciji) i to na samom kraju u 19. st.

Svarog je napisao/la:
Jesi li u stanju poimati da smo mi daleko više nayebali od Turaka nego vi


Uz svo dužno poštovanje, ali to jednostavno nije istina, Turci su uništili i time smanjili hrvatski životni i geopolitički prostor za približno 50% teritorija i 50% stanovništva

Hrvati puna dva stoljeća neprekidno ratuju s Turcima, braneći komadić svog kraljevstva koji je opstao ali i cijelu Europu i zapadnu civilizaciju, Papa nas je nazvao Antemurale Christianitatis "Predziđe Kršćanstva", bitka Nikole Šubića Zrinskog kod Sigeta je u Europi nazvana "bitkom koja je spasila civilizaciju".

Čitaj o "Dva plačuća stoljeća Hrvatske" i proučavaj kronologiju ratova s Turcima, užasno demografsko, teritorijalno i svako drugo iscrpljivanje hrvatskog naroda kroz stotine i stotine bitaka kroz desetljeća i desetljeća, od Sigeta i Nikole Šubića Zrinskog, Kisega i Nikole Jurišića, Mohaćke bitke, Krbavske bitke, obrane Siska Tome Bakaća, Petar Berislavić i borbe u Turskoj Hrvatskoj, obrana Bihaća, Petar Kružić, Kliški Uskoci, Senjski Uskoci, pothvat Frana Krste Frankopana koji je izazvao oduševljenje i divljenje u cijeloj Europi kada je sa svojom vojskom probio turski obruč oko Jajca 1525 i ujahao u grad sa svježim zalihama, bitka kod Gvozdanskog kada su se hrvatski branitelji ne želeći se predati turcima smrznuli do smrti na svojim pozicijama u utvrdi...i na stotine drugih imena i lokacija bitaka kroz dva stoljeća...

Znači Hrvati su imali:
1. Dvostoljetni konstantni rat s Turcima, što dovodi do ogromnih demografskih gubitaka, što zbog ratnih žrtava, što zbog stalnih pljačkaških upada Turaka
2. Izgubljeni ogromni teritorij koji je ispražnjen od hrvatskog stanovništva što je strahoviti demografski udar
3. Život u ropstvu pod Turcima u ono malo enklava u današnjoj BiH gdje su Hrvati uspjeli opstati do odlaska Turaka

mislim dovoljno je pogledati hrvatski životni prostor prije i poslije Turaka, doslovno mu je izvađena utroba, a hrvatski narod je praktički podijeljen u dvije enklave, Dalmacija-Hercegovina-Bosna i Slavonija-Središnja Hrvatska, od toga se još oporavljamo i oporavljat ćemo se još stoljećima.

vi ste barem odlazak s Kosova i drugih područja "naplatili" Vojvodinom i zapadnom RS koje su danas dio srpskog državnog prostora, šta nama znače odseljeni Hrvati Pounja i Povrbasja u Gradišće i Hrvati Zahumlja u Molise (Italija), nepovratno izgubljeno stanovništvo.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 13:03 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 17:49
Postovi: 33180
Pan je napisao/la:
Genetski (tj. autosomalno) bosanski Srbi su bliži Bošnjacima i južnim Hrvatima, nego Srbima iz Srbije, hercegovačkim Srbima i Crnogorcima, prema ovim nacionalnim i regionalnim klasterima odnosno K13 Eurogenes prosjecima https://vahaduo.genetics.ovh/k13-vahaduo.htm

slika


Zanimljiva bliskost sa Moldavijom.

_________________
Ukidanjem BiH štedimo 50 milijardi KM. Neka razum prevlada.

1052 of 2558 - 41.13%

Sarajevo, generalno sarajevska kotlina je rasadnik zla i mržnje. Frustrirana, napaćena i bahata sredina.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 13:20 
Offline

Pridružen/a: 16 lip 2019, 08:55
Postovi: 236
zbl je napisao/la:
Pan je napisao/la:
Na Vahaduo postoje klasteri Serb_Bosnia i Serb_Herzegovina bazirani na više desetina K13 autosomalnih rezultata Srba iz Bosne odnosno Hercegovine. Nisu radili posebne klastere za B. Krajinu, Podrinje, Semberiju i druge regije Bosne. Ali prema individualnim rezultatima koje sam vidio (a vidio sam ih dosta) Srbi iz B. Krajine, Podrinja, Semberije, SI Bosne i drugih dijelova Bosne su slični međusobno, dok već hercegovački Srbi odudaraju jer imaju primjetno južniju genetiku. Hercegovački Srbi su autodomalno otprilike na pola puta između bosanskih Srba i Crnogoraca (postoji i klaster za Crnogorce).
Dok su bosanski Srbi bliski autosomalno Srbima iz Hrvatske, Bošnjacima i južnim Hrvatima, hercegovački Srbi na prva 2 mjesta imaju Srbe iz Srbije kao najbliže populacije a bliži su im Crnogorci nego bosanski Srbi https://i.imgur.com/TfUCm3D.png
Bosanski Srbi imaju "slovenskiju"/sjeverniju autosomalnu genetiku od hercegovačkih Srba i još više od Crnogoraca a smatra se da su svi daljim porijeklom iz Hercegovine i Crne Gore, očito da to nije baš tačno. Bosanskim Srbima Crnogorci su tek na dalekom 22. mjestu po autosomalnoj bliskosti, a hercegovački Srbi su im na podalekom 12. mjestu.



Da, ali su im zato bliski Srbi iz zapadne Srbije koji su uglavnom naseljeni iz Hercegovine.
Pošto nemam pojma o genetici, zanima me da li se ona vremenom mijenja miješanjem stanovništva?

Autosomalna genetika se može mijenjati mješanjem stanovništva. Iskarikiran primjer je npr. sin Šveđanina i crnkinje iz Kenije koji bi autosomalno veoma odudaralo od Šveđana, a imao bi neku haplogrupu tipičnu za Šveđane. Y DNK tj. haplogrupa se prenosi sa oca na sina odnosno po muškoj liniji i ona se ne mijenja, a autosomalna se može mijenjati jer je to ukupna genetika jedne osobe i na nju utiču sve linije uključujući i žensku.

Autosomalna razlika između bosanskih i hercegovačkih Srba se može objasniti samo na dva načina.
Ili su bosanski Srbi zadržali nekadašnju (srednjevijekovnu) aurosomalnu genetiku hercegovačkih Srba kad su im se preci iseljavali iz Hercegovine u Bosnu prije 400-500 godina, a među hercegovačke Srbe je kasnije stigao crnogorski upliv koji im je izmjenio autosomalnu genetiku (u tom slučaju bosanski Srbi su veći Hercegovci od današnjih hercegovačkih Srba). Ili su Srbi doseljeni iz Hercegovine u Bosnu asimilirali/apsorbovali neko starije stanovništvo koje su zatekli. Karanović je pisao da u B. Krajini ima starosjedilačkih rodova među Srbima, kao i onih doseljenih sa jugoistoka u tursko doba prvenstveno iz Hercegovine i Crne Gore.
Bosanski i hercehovački Srbi se uglavnom poklapaju dijalektološki, tako da je tolika genetska (autosomalna) razlika između njih stvarno iznenađenje. To je dokaz da se ne treba bazirati samo na lingvistici prilikom traganja za porijeklom individualnih rodova ili stanovništva čitavih krajeva. Genetika govori puno više od lingvistike. Govori/dijelekti su podložni promjenama, nestajanju i nastajanju. Npr. kad bi se vodili samo lingvistikom gledajući današnje stanje potpuno bi promašili porijeklo Srba iz zapadne Srbije, jer su oni danas ekavizirani (osim ponekog starca) a do prije oko 100 godina pa i manje su bili ijekavci (njihovi preci su došli uglavnom iz Istočne i Stare Hercegovine, te nešto iz Istočne Bosne i nekih drugih krajeva).


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 13:35 
Offline

Pridružen/a: 28 sij 2021, 21:02
Postovi: 2012
Pan je napisao/la:
zbl je napisao/la:


Da, ali su im zato bliski Srbi iz zapadne Srbije koji su uglavnom naseljeni iz Hercegovine.
Pošto nemam pojma o genetici, zanima me da li se ona vremenom mijenja miješanjem stanovništva?

Autosomalna genetika se može mijenjati mješanjem stanovništva. Iskarikiran primjer je npr. sin Šveđanina i crnkinje iz Kenije koji bi autosomalno veoma odudaralo od Šveđana, a imao bi neku haplogrupu tipičnu za Šveđane. Y DNK tj. hoplogrupa se prenosi po muškoj liniji i ona se ne mijenja, a autosomalna se može mijenjati jer je to ukupna genetika jedne osobe i na nju utiču sve linije uključujući i žensku.

Autosomalna razlika između bosanskih i hercegovačkih Srba se može objasniti samo na dva načina.
Ili su bosanski Srbi zadržali nekadašnju (srednjevijekovnu) aurosomalnu genetiku hercegovačkih Srba kad su im se preci iseljavali iz Hercegovine u Bosnu prije 400-500 godina, a među hercegovačke Srbe je kasnije stigao crnogorski upliv koji im je izmjenio autosomalnu genetiku (u tom slučaju bosanski Srbi su veći Hercegovci od današnjih hercegovačkih Srba). Ili su Srbi doseljeni iz Hercegovine u Bosnu asimilirali/apsorbovali neko starije stanovništvo koje su zatekli. Karanović je pisao da u B. Krajini ima starosjedilačkih rodova među Srbima, kao i onih doseljenih sa jugoistoka u tursko doba prvenstveno iz Hercegovine i Crne Gore.
Bosanski i hercehovački Srbi se uglavnom poklapaju dijalektološki, tako da je tolika genetska (autosomalna) razlika između njih stvarno iznenađenje. To je dokaz da se ne treba bazirati samo na lingvistici prilikom traganja za porijeklom individualnih rodova ili stanovništva čitavih krajeva. Genetika govori puno više od lingvistike. Govori/dijelekti su podložni promjenama, nestajanju i nastajanju. Npr. kad bi se vodili samo lingvistikom gledajući današnje stanje potpuno bi promašili porijeklo Srba iz zapadne Srbije, jer su oni danas ekavizirani (osim ponekog starca) a do prije oko 100 godina pa i manje su bili ijekavci (njihovi preci su došli uglavnom iz Istočne i Stare Hercegovine, te nešto iz Istočne Bosne i nekih drugih krajeva).


Da, vjerojatno su doselili sa nešto drugačijom genetikom u odnosu na današnju genetiku Hercegovaca i pri tome se pomijesali sa starosjedilačkim stanovništvom koje je, doduše bilo malobrojno.

Sa Crnogorcima i Hercegovcima Srbi iz Bosne, naročito zapadne, su se teško mogli miješati zbog geografske udaljenosti, počev od 16-17 vijeka pa nadalje.
Opet, logično je da su se miješali Hercegovci iz današnje istočne Hercegovine sa onim Stare Hercegovine i u manjoj mjeri CG jer su bili u direktnom kontaktu vijekovima.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 13:36 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 lip 2021, 16:54
Postovi: 5371
Pa jak deo Moldavije je srpskog porekla doseljenici sa Balkana koji su bezanjem od Turaka se tamo nastanili, veliki broj zaduzbina crkava i manastira, cuvenih Srpskih porodica vlasetla kao sto su Brankovici, Popovici, i mnogi drugi, cela oblast se istorijski zove Besarbija.

Citat:
Na teritoriji Moldavije, koju je naša narodna poezija nazivala Bogdanskom ili Basarabinom Zemljom, Srbi se počinju da naseljavaju prvom polovinom 15. veka, na imanja moldavske vlastele. Supruge moldavskih vojvoda, iz roda Brankovića i druge srpske vlastele, podizale su crkve i manastire u Moldaviji, ali i darivale manastire u Srbiji. U ovoj pravoslavnoj i romanskoj zemlji, u srednjem veku živeli su i stvarali mnogi srpski kulturni i duhovni pregaoci.

U vreme kada je teritorija Moldavije priključena Ruskom carstvu, posle propasti Prvog srpskog ustanka, u ovu zemlju naseljavaju se vojvode i znamenite ličnosti ustanka, bežeći ispred turske osvete. O Moldaviji su pisali srpski hroničari i putopisci, upoznavajući širu javnost o ovoj zemlji vrednih stanovnika, nepokolebljivih boraca za slobodu.

U novijoj istoriji, Srbi su se uključili u značajne događaje koji su izmenili ovu zemlju: Prvi svetski rat, Oktobarska revolucija i Drugi svetski rat. Zajednička borba zbližila je pripadnike moldavskog i srpskog naroda.

Srbi u srednjovekovnoj Moldaviji
Tokom proleća, od antičkog do srednjeg veka, preko pitome Moldavije, na putu od crnomorskih stepa u današnjoj Ukrajini, prema srednjoj i zapadnoj Evropi, prolazili su mnogi narodi, indoevropskog i mongolskog porekla. Od ranog srednjeg veka u Moldaviju, kao i čitavo podneblje Besarbije, naseljavalo je stanovništvo romanskog i slovenskog porekla.

Od 9. do 13. veka Moldavija se nalazila u sastavu Kijevske Rusije. U 10. veku stanovništvo Moldavije je primilo hrišćanstvo od vizantijskih propovednika. Na taj način Moldavci su se duhovno i kulturno razvijali u svetu pravoslavlja.

Od 10. do 13. veka Moldavija je bila izložena upadima mongolskih plemena, najpre Mađara, potom Pečenega i Kumana i konačno Tatara. U 14. veku Moldavcima je vlast nametnula Kraljevina Ugarska. Prvom polovinom 14. veka Moldavija se oslobodila tuđinske vlasti. Tada je vojvoda Basaraba, sa područja Arđeša u Vlaškoj, dvadesetih godina 14. veka ujedinio rumunske zemlje između Karpata i Dunava i postavio temelje Vlaškoj. Posle nekoliko pobeda nad Tatarima (1325-1328) proširio je teritoriju i na istok, severno od Dunava, između Pruta i Dnjestra. Od tada je ovo područje počelo da se naziva Besarabijom.

Posle Basarabe, vlast u Moldaviji ponovo uspostavlja Ugarska, da bi 1359. godine vojvoda Bogdan proterao Mađare, pa je Moldavija ostvarila samostalnost.

Drugom polovinom 14. i tokom 15. veka Moldavija je bila poprište na kojem je, preko Ugarske i Poljske, katolička crkva pokušavala da preobrati pravoslavno stanovništvo u katolike, u čemu nije imala uspeha.

Nastojanjima Poljske i Ugarske tokom 15. veka da potčine Moldaviju pridružila se i Turska. U borbi protiv stranih zavojevača, posebno Turaka, uzdigao se vojvoda Stefan Veliki (1457-1504). Posle pobede nad Turcima 1475. godine, učvrstio je svoju vlast u Moldaviji. U borbi protiv muhamedanstva i katoličanstva, sklopio je 1497. godine savez sa ruskim velikim knezom Ivanom III. Uspešno je odbio i napad Poljske 1497. godine. Poznato je da je vojvoda Stefan Veliki darovao srpski manastir Hopovo na Fruškoj gori.

Prve informacije o Moldaviji u srpskim tekstovima pominju se u "Žitiju Stefana Lazarevića", koje je 1435. godine napisao Konstantin Filozof. I u drugim srpskim srednjovekovnim spisima Moldavci se pominju kao Basarabi i Karabogdanci, a njihova zemlja kao Basarabina zemlja, Moldavska zemlja, Bogdanska zemlja, Karabogdanska itd. U srpskim narodnim pesmama kao što je "Dioba Jakšića", pominje se Karabogdanska.

U prvoj polovini 17. veka Ivan Gundulić u "Osmanu" opisuje Hotinsku bitku koja se odigrala na Dnjestru u Basarabiji 1621. godine, između Poljaka i Turaka i tu govori i o Bogdancima i o njihovoj zemlji Bogdaniji.

U vreme vladavine Petra IV Rareša (1526-1538. i 1541-1546) Moldavija je doživela nekoliko poraza od Turske. Posle upada sultana Sulejmana Veličanstvenog 1538. godine, počelo je mešanje Turske i u unutrašnje poslove Moldavije. Ono je pojačano tokom 17. i u 18. veku, što je dovelo do političkog i privrednog zaostajanja Moldavije.

Supruga Petra IV Rareša, "Gospožda Jelena", kćerka poslednjeg srpskog despota od roda Brankovića - Jovana, bila je veliki mecena kulture u Moldaviji. U Botošanu je sagradila dve crkve. U jednoj od njih stoji natpis "Jelena despotovna, gospožda Petra vojvode, dšti Joana despota". Jednu crkvu je podigla i u Sučavi.

Brankovići, poslednja srednjovekovna vladarska porodica u Srbiji, potiču iz vremena Nemanjića. Najviši domet postigao je despot Đurađ Branković, čiji je unuk bio despot Jovan Branković.

Jelena Branković je pomagala suprugu i u diplomatskoj korespondenciji. O tome svedoči beleška moldavskog pisca Grigora Urekea, koji je drugom polovinom tridesetih godina 16. veka zabeležio: "Petar Rareš dogovori se sa svojom ženom Jelenom da sultanu Sulejmanu, turskom caru, pošalje pismo sa velikim molbama da bi se sažalio na njega i oprostio mu savijajući glavu pod carevu sablju i da bi poslao pismo Janošu (Zapolji) mađarskom kralju, kako bi mu ovaj dozvolio da napusti zemlju i ode u Carigrad i služi na carevoj Porti. I pošto je Jelena znala srpska slova, ona napisa pismo caru, sa mnogo srdžbi i žalbi."

Ubrzo je Turska slomila otpor Moldavije; 1538. nametnula svoju vlast i priključila južni deo Besarabije. Petar IV Rareš postao je kroz tri godine ponovo vojvoda Moldavije, ali kao turski vazal.

Igumanu manastira Neamc, Makariju Srbinu, koji je kasnije postao episkop Romanske eparhije, Petar IV Rareš je naložio da napiše "Hroniku Moldavije", koja je obuhvatala prošlost ove zemlje od Stefana Velikog do njegovog vremena. Makarijevu "Hroniku" nastavili su da pišu njegovi učenici Eftimije i Azarije.

Obaveštenje o srpskoj istoriji pružaju tri hronike Moldavije, koje su, u razna vremena, napisali Grigore Ureke, Miron Kostin i Jon Nekulče.

Vredna pomena je i "Srpsko-moldavska hronika" iz 17. veka, koja se bavi istorijom i drugih balkanskih naroda.

Zabeleženo je da su telesnu gardu Petra IV Rareša činili Srbi.

Kćerka Petra IV Rareša i Jelene, Roksanda, supruga moldavskog vojvode Aleksandra IV Lupušnjana (1552-1561. i 1563-1568), darivala je 1567. godine manastir Mileševu, "u kome počiva telo svetoga Save". Njenom zaslugom, na Moldavskom dvoru su prihvaćeni potomci Stefana Vukića Kosače, hercega od svetog Save. Prihvatila je "tri baratijenca i dvije sestre", kako stoji u pismu Dubrovčanima 1566. godine koje je napisao Dragomir Srbin. Bili su to: Georgije, Pavle, Stefan, Katarina i Marija. Oni su sa Roksandom bili u rodbinskim vezama preko porodice Jakšića.

Ime slavnog roda Brankovića koristili su i pojedini avanturisti. Tako je neki Jakov iz Irakliona na Kritu, uspeo da ubedi vojvodu Aleksandra i Rokandu da je potomak Brankovića, odnosno rođak Roksandin. Kao potvrdu o njegovom visokom despotskom poreklu koristio je diplomu koju mu je dodelio car Svete Rimske Imperije Karlo V, u kojoj je stajalo da je naslednik loze Brankovića - Jakov despot i markiz Parosa i Naksosa. Uspeo je prevarom da se čak domogne vojvodskog moldavskog prestola i da vlada dve godine.

Aleksandrua Lupušnjana je na vojvodskom prestolu 1568. godine nasledio njegov i Roksandin sin Bogdan, koji je vojvoda Moldavije bio do 1572. godine.

Druga polovina 16. veka u istoriji rumunskih zemalja bila je obeležena borbom vlaških i moldavskih vojvoda za zbacivanje turske vladavine. To je naročito došlo do izražaja za vreme vladavine vojvode Mihaja Hrabrog (1593-1601). Posle nekoliko izvojevanih pobeda nad Turcima, oslobodio je Vlašku, a zatim osvojio Moldaviju i Erdelj i prvi put u istoriji 1600. godine ujedinio sve tri rumunske zemlje.

U vojsci Mihaja Hrabrog nalazili su se i Srbi. Prema izvorima koji potiču od Mihajevog letopisa Nemca Baltazara Valtera, prekodunavski Srbi su poslali "knezu Mihaju" delegaciju sa predlogom da mu se pridruže, navodeći da se u šumama oko Kladova nalazi oko deset hiljada Srba, spremnih da stupe u akciju. Po navodima kardinala Malaspine, u vojsci Mihaja nalazili su se pored Rumuna, Mađara i Srbi.

_________________
Srbija je vazda ratovala protiv najjacih imperija, Otomanska, Austro Ugarska, Hitlerova Nemacka, NATO pakt.


A njene komsije, najveca imperija protiv koje su ratovali, je Srbija.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 13:41 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 lip 2021, 16:54
Postovi: 5371
Citat:
Srbi u Besarabiji
Posle propasti Prvog srpskog ustanka, vožd Karađorđe Petrović sa vođstvom ustanka prešao je Savu i stupio na tlo Austrije septembra 1813. godine. Ovde ga je dočekao Austrijski general Crvenka i pod stražom otpratio do manastira Fenek u blizini Zemuna. Sa Karađorđem su došli Jakov Nenadović, Mladen Milovanović, Sima Marković, Luka Lazarević, Pavle Cukić i drugi. Oni su prebačeni u Varadinsku tvrđavu. Deo vojvoda prebačen je u Aradsku tvrđavu. O ovome u knjizi "Život i dela velikog Đorđa Petrovića vrhovnog vožda, oslobodioca i vladara Srbije i život njegovih vojvoda i junaka" govori Konstantin Nenadović.

Karađorđe je decembra 1813. godine poslao arhimandrita Spiridona Filipovića, ruskog predstavnika u Srbiji, u Ruski logor na Rajni, gde se nalazio car Aleksandar I sa molbom da ishoduje kod austrijskog cara da se odsele u Rusiju. Međutim, Bečki dvor je obavestio vođstvo ustanka da će biti upućeni u Štajersku. austrijanci su u Grac sproveli Karađorđa i njegovog starijeg sina Aleksu. Srpske vojvode takođe su raspoređene po Štajerskoj. Porodice su im ostale da žive u Novom Sadu.

Konačno, juna 1814. godine, Karađorđe je dobio pasoš za Rusiju. Iz Štajerske vojvode su najpre došle u Novi Sad po porodice. Karađorđe i vojvode su sa porodicama 17. septembra 1814. godine krenule iz Novog Sada, preko Temišvara i Erdelja za Rusiju. U besarabijski grad Hotin stigli su 26. oktobra 1814. godine. Ovde su dobili smeštaj i izdržavanje. Karađorđe je dobio 1.000 carskih dukata godišnje, Mladen Milovanović i Jakov Nenadović po 500, a ostale vojvode 400, 300 i manje dukata. Karađorđu i vojvodama se pridružio i vođ bune u Srbiji 1814. godine Hadži Prodan Gligorijević.

Januara 1815. godine u Hotinu je Karađorđe održao sastanak sa vojvodama, na kojem su naznačeni dalji potezi vođstva ustanka u odnosu na zaštitu srpskog stanovništva u Turskoj.

U Hotinu su se srpske vojvode "dogovorile da načine molbu caru Aleksandru, u kojoj će opisati svirepstva turska, koja se tad u Srbiji zbivaju, i zamole ga da pomiluje srpski narod u Srbiji, koji je žrtva Bukureštanskog mira. I ako ništa drugo, u tadašnjim teškim po Rusiju okolnostima učiniti - bolje - ne može, bar da pišu sultanu da prestanu paše od seče i nabijanja na kolja Srba".

Molbu su Karađorđe i vojvode ruskom caru Aleksandru I poslali u Pariz, po Mladenu Milovanoviću.

Ubrzo je u Hotin voždu Karađorđu vesti sa Ruskog carskog dvora doneo Mladen Milovanović da im imperator Aleksandar I poručuje da je savetovao Turcima "da od rata sa Srbijom odustanu i da se pridržavaju Bukureškog traktata". Milovanović je obavestio Karađorđa "da je Napoleon pobeđen i u zatočenje poslat pa da je ratovanje svršeno, tako da će se i car Aleksandar uskoro u Petrograd povratiti". Karađorđe je očekivao da ga ruski car pozove u audijenciju.

Konačno, početkom 1816. godine, vožd Karađorđe je sa vojvodom Jakovom Nenadovićem otišao u Petrograd ruskom caru.

Nije naišao na razumevanje na Carskom dvoru: "Zalud su bili izgovori carskog i carevog, da tome nije sad vreme, da su u Rusiji od francuskih ratova jošt presne rane da ona kad bi na Portu ustala, ako bi to i korisno bilo pravoslavlju, celu evropsku politiku vređalo bi. No svi ti razlozi, bili su za njega uzaludni. On ostane pri svom mišljenju. I kad vidi i uveri se Karađorđe, da se tad slabo u rusku pomoć nadati može, ostavi Petrograd i vrati se natrag žalostan, u Hotin!"

Namera Carskog dvora bila je da Srbima koji su izbegli u Besarabiju sa Karađorđem naseli granično područje prema Turskoj. Na taj način bila bi organizovana Vojna granica prema turskoj, kao što je učinjeno pre više od šest decenija na Dnjepru i Donu, odnosno u Novoj Serbiji i Slavjanoserbiji.

Od tada su nade Karađorđa u povratak u Srbiju, gde bi digao narod na ustanak, bile usmerene prema Heteriji.

Nacionalnooslobodilački pokret grčkog naroda - Heterija, dobio je ime po antičkom uzoru. Naime, još su u Homerovo doba tajna politička, religiozna i vojnička udruženja nazivana heterijama. Naziv Heterija, dobilo je prvo panhelenističko udruženje, koje je 1795. godine osnovao Konstantinos Rigas, poznat kao Riga od Fere. Ovog pesnika, borca za slobodu, zarobili su Austrijanci i predali Turcima, koji su ga, zajedno sa njegovim saborcima, pogubili na Kalemegdanu, beogradskoj tvrđavi, 1798. godine.

Heterija je obnovila rad 1814. godine, inspirisana herojskom borbom srpskog naroda u Prvom srpskom ustanku. Heterija je iste godine obnovljena i u Atini i Odesi.

Vožd Karađorđe je došao u dodir sa vođstvom Heterije 1816. godine, dok se nalazio u Petrogradu, u audijenciji kod cara Aleksandra I. Ovde ga je sa idejama Heterije upoznao grof Joanis Kapodistrijas, ruski ministar inostranih poslova.

Realizujući dogovor sa vođstvom Heterije, Karađorđe je sa ruskim pasošem, aprila 1817. godine, prešao u Još u Moldaviji. Posle dužih zadržavanja u ovom gradu i u Bukureštu, jula 1817. godine je prešao u Srbiju. Prošlo je nepune četiri godine od vremena kada je iz nje otišao. Za to vreme ovde je došlo do velikih promena. Pošto je uspešno poveo Srbe u Drugi ustanak 1815. godine, knjaz Miloš, nesporni vođ srpskog naroda, posle ratnih uspeha, u bitku za nacionalno oslobođenje krenuo je putevima diplomatije. U tome je imao podršku Rusije. Vožd Karađorđe završio je život u Radovanjskom Lugu, kada su ga ubili ljudi knjaza Miloša. Tragičan kraj koji je doživeo vožd Karađorđe simbolično je označio pobedu stava da će se Srbija u borbi za nacionalno oslobođenje oslanjati na sopstveni nacionalni program, prilagođen opštim međunarodnim prilikama.

Prema planu vođstva Heterije, ustanak balkanskih naroda izbio bi u Moldaviji, Vlaškoj i u Grčkoj. U skladu sa ovom odlukom, general Ipsilanti je iz Besarabije poveo Heteriste u Moldaviju 1821. godine i zauzeo glavni grad Jaš. Sa druge strane, stremeći jednom cilju, osvajanju Bukurešta, vlaške ustanike predvođene Heteristima iz Oltenije poveo je Tudor Vladimiresku.

Kada je bio u pitanju ustanak balkanskih narod, a koji su 1821. godine pokrenula Heterija, Rusija svoju poziciju nije shvatila kao mogućnost stavljanja na čelo oslobodilačkog pokreta balkanskih naroda već je računala da će kao velika sila uspostaviti red, i to "kada bi imperativna i neodoljiva potreba dokazala da turska vlada svim sredstvima ne može ponovo da uspostavi stanje stvari u skladu sa očuvanjem mira". U ovakvim okolnostima, Heterija je trebalo da stvori takvo stanje u Moldaviji i Vlaškoj, bez uplitanja Rusije, kako bi Sveta alijansa ovlastila Rusiju da uspostavi red. Zato je Rusija trebalo da se pojavi samo kao sila koja zvanično nema ništa sa događajima u rumunskim zemljama, već sa ovlašćenjem Svete alijanse u funkciji uspostavljanja mira.

Preokret u ustanku rumunskih kneževina pod vođstvom Heterija nastao je u trenutku kada su se ustaničke vojske našle pred Bukureštom, a nisu uspostavile međusobnu vezu. Umesto toga, Insilantijevi ljudi su pogubili Vladimireskua. U situaciji akcione nesposobnosti ustaničke vojske koja se iskazala prilikom opsade Bukurešta, ruski car Aleksandar I je osudio Ipsilantijevu akciju i ovlastio Tursku da pošalje trupe i u rumunske zemlje. Ipsilanti je pobegao u Erdelj, gde su ga austrijske snage uhapsile i zatvorile . U zatvoru je proveo sedam godina sve do 1828. kada je umro.

Sa rumunskim ustanicima za oslobođenje Vlaške i Moldavije 1821. godine borili su se i mnogi Srbi. Među njima se posebno isticao Hadži Prodan Gligorijević, vođa bune u Srbiji 1814. godine. U ustaničkoj vojsci je bio pandurski kapetan.

U heteristički pokret za oslobođenje rumunskih kneževina bili su uključeni i vojvode Petar Dobrnjac i Milenko Stojković, koji su, plašeći se Karađorđeve osvete, 1811. godine pobegli u Vlašku, a potom u Kišinjev. Ovde su se 1821. godine uključili u heteristički pokret, zbog čega ih je prekorevao knjaz Miloš, govoreći kako "bunu heterista hoće da prenesu u Srbiju, gde je mir tako potreban i delotvoran". Zapretio im je da će i sam "zajedno sa Turcima ustati protiv njih, ako se usude tu bunu preneti ovamo preko Dunava".

Istaknuti učesnici Prvog srpskog ustanka u Besarabiji
Posle propasti ustanka u Besarabiju se sa Karađorđem na čelu naselilo oko hiljadu izbeglih srpskih porodica. Među njima su bili istaknuti učesnici Prvog srpskog ustanka.

U Besarabiji živela je i Karađorđeva porodica. Supruga i deca nastavili su da žive u ovoj zemlji i posle njegove smrti.

Supruga Jelena bila je kći oberkneza Nikole od Masloševa, mesta koje se nalazi u Jasenici. Nikola je bio "carski beratlija", jer mu je zvanje utvrđeno sultanovim beratom (ukazom). Imao je pravo da uza se drži dvesta momaka.

Karađorđe i Jelena su imali četiri kćerke: Savu, Saru, Polu i Stamenku. Sara i Stamena su otišle u Besarabiju, gde su živele sa svojim porodicama. Jelena je posle Karađorđeve smrti vodila brigu o sinovima.

Aleksa, stariji Karađorđev sin, rođen je 1801. godine u Topoli. U Beogradu je učio školu Dositeja Obradovića. Sa roditeljima je došao u Besarabiju 1814. godine. Car Aleksandar I uzeo ga je u Gardijski korpus. Pošto je završio Vojnu akademiju, oženio se Moldavkom Marijom, kćerkom dvorskog maršala Nikolaja Trokina. Aleksa i Marija su živeli na svom posedu u Skiljenu, na reci Prutu. Imali su sina Georgija (Đoku). Neposredno posle njegovog rođenja majka je umrla, a neku godinu kasnije, 1830. i Aleksa, koji je sahranjen u Kišinjevu.

Aleksandar, mlađi Karađorđev sin, rođen je 1806. godine u Topoli. Sa roditeljima je 1814. godine dospeo u Hotin. Posle smrti oca nastavio je školovanje. Živeo je sa majkom u oskudici do 1822. godine, kada im je vraćena očeva penzija, tako da je mogao da nastavi sa školovanjem. U Hotinu se 1830. oženio Persidom, kćerkom Jevrema i unukom Jakova Nenadovića. U Besarabiji je živeo do 1830. godine, kada prelazi u Krajovu, gde je živeo do 1830. godine. Tada prelazi u Srbiju, postavši ađutantom kneza Mihaila Obrenovića. Posle povlačenja kneza Mihaila 1842. godine postao je knez Srbije. Vladao je do 1858. godine, kada je pobegao u Vlašku, a u Srbiji je ponovo bio knez Miloš Obrenović. Umro je u izbeglištvu, u Temišvaru 1885. godine.

Većina srpskih izbeglica ostala je u Besarabiji do 1830. godine, kada je Srbija sultanovim Hatišerifom dobila autonomiju, a Turci iseljeni, izuzev vojnih poseda po gradovima. Pošto je prošla opasnost od mogućih turskih represalija, izbegle srpske porodice iz Besarabije počele su da se vraćaju u domovinu. Posle Hatišerifa, knjaz Miloš Obrenović je u Besarabiju poslao deputate Avrama Petronijevića i Cvetka Rajevića sa pismom kojim je Srbe koji su tamo živeli pozvao da se vrate u Srbiju. To je bilo u skladu i sa stavom Rusije da su se posle Hatišerifa stekli uslovi da se vojvode i drugi učesnici Prvog srpskog ustanka koji su živeli u Besarabiji vrate u Srbiju. Među njima nekolicina su se posebno isticala.

Jakov Nenadović, rođen 1765. godine u Brankovini, bio je jedan od viđenijih vojvoda, predsednik Sovjeta i popečitelj unutrašnjih dela. Sa Karađorđem je napustio Srbiju i 1814. godine stigao u Besarabiju. Sa Karađorđem se nalazio u deputaciji na dvoru kod cara Aleksandra I u Petrogradu 1816. godine. U Srbiju se vratio 1831. godine. Umro je 1836. godine u rodnoj Brankovini.

Jevrem, sin Jakova Nenadovića, rođen 1793. u Brankovini, u vreme ustanka bio je vojvoda. U Besarabiju je dospeo 1814. godine. Godine 1815. uključio se u vojnu službu, a general Senjajev u Varšavi ga je unapredio u čin poručnika. Ubrzo je dobio rusko plemstvo. Učestvovao je u Napoleonovim ratovima, dospevši do Pariza. Posle rata vratio se u Hotin, gde je 1828. godine, za vreme rusko-turskog rata postavljen za intendanta u ovom gradu. U Srbiju se vratio 1831. godine, kada je postao državni savetnik. Umro je u Beogradu 1867. godine.

Mladen Milovanović, rođen 1760. godine u Botunju u kragujevačkom kraju, bio je vojvoda, predsednik Peraviteljstvujuščeg sovjeta, vojni popečitelj. Posle propasti ustanka, dospeo je 1814. godine u Hotin.

Skup ustaničkih starešina održan je u Hotinu početkom 1815. godine, posle Hadži Prodanove bune, u vreme kada su Turci sprovodili teror nad Srbima.

U ime Karađorđa i srpskih vojvoda juna 1815. ruskom caru Aleksandru I, koji se tada nalazio u Parizu, upućen je Mladen Milovanović. Pošto je uspešno završio misiju, "Mladen posle tog svršenog dela vrati se iz Pariza u Hotin i o tom Karađorđa i vojvode izvesti".

Mladen Milovanović se vratio u Srbiju 1822. godine. Po nalogu knjaza Miloša ubijen je 1823. godine.

Petar Dobrnjac, vojvoda mlavski, rođen je 1771. godine. Istakao se u mnogim bitkama. Zbog neslaganja sa Karađorđem, zajedno sa Milenkom Stojkovićem, napustio je Srbiju 1811. godine, da bi se 1812. godine nastanio u Kišinjevu. Ovde je od ruske vlade dobijao 300 dukata godišnje i živeo od trgovine i penzije. U više mahova pokušavao je da se vrati u politički život Srbije. Umro je u Jašu 1828. godine, gde se više godina lečio.

Milenko Stojković, rodom iz Kličevca u blizini Požarevca, jedan je od najistaknutijih vojvoda Prvog srpskog ustanka. Učestvovao je ili vodio ustanike u više bojeva. Posle proterivanja iz Srbije 1811. godine, živeo je u Kišinjevu, gde je dobijao rusku penziju u visini 300 dukata godišnje. Posedovao je zemlju i bavio se trgovinom. U vreme pokušaja ruske vlade da ubedi Srbe u Besarabiji da postanu graničari, uključio se u agitaciju, ali ga srpske izbeglice nisu prihvatile. Sa Dobrnjcem uključio se u heteristički ustanak 1821. godine. Umro je u Bahčisaraju 1831. godine.

Pop Luka Lazarević rođen je 1774. godine u nahiji šabačkoj. U vreme Prvog srpskog ustanka bio je tamnavski vojvoda, isticao se u mnogim bitkama. Posle propasti ustanka, sa srpskim vojvodama je prešao u Hotin 1814. godine. Po povratku bio je protivnik dinastije Obrenovića, pa ga je knez Mihajlo Obrenović zatvorio. U vreme Aleksandra Karađorđevića bio je član Državnog saveta. Umro je u Šapcu 1852. godine.

Leontije Lambrović, mitropolit beogradski od 1801. do 1813, poreklom Grk iz Jedrena, bio je veliki protivnik Karađorđev. Sa ruskim predstavnikom Rodofinikinom mešao se u unutrašnje stvari Srbije. Posle propasti ustanka 1813. godine, nastanio se u Kišinjevu, gde je umro 1822. godine.

Lazar Arsenijević - Batalka rodio se u Bukoviku 1793. godine. Učio je u Jugovićevoj školi u Beogradu. Posle propasti ustanka dospeo je u Kišinjev, gde je "učio decu bogatijih srpskih begunaca, i tako živeo". Dolazi oje u dom Nenadovića gde je upoznao i oženio se sa njihovom rođakom Stanom. U Srbiju se vratio 1827. godine. Posle dolaska kneza Aleksandra Karađorđevića na vlast 1842. godine, bio je savetnik i ministar pravde i prosvete. Umro je 1869. godine u Beogradu.

Đuro Milutinović Slepi rođen je 1770. godine u Grahovu. Kao mlad izgubio je vid, a za vreme Prvog srpskog ustanka prenosio je poruke između mitropolita Petra I Petrovića i vožda Karađorđa Petrovića. U Beogradu je učio Veliku školu. Posle propasti Prvog srpskog ustanka, 1814. godine izbegao je u Hotin. Kada su iz Petrograda u Hotin dolazili Milenko Stojković i Petar Čardaklija sa predlogom Ruskog dvora da Srbe nasele na granici duž Dnjestra "sa pravima običnih doseljenika" Đuro se pobunio. Obratio se Srbima rečima: "Zar vi slobodni Srbi da budete prosti kozaci, i da zaboravite svoju krasnu otadžbinu." Zatim se obratio Stojkoviću rečima: "Gospodine Stojkoviću! Mojsije je izbavio svoj narod. Izbavite vi i nas pomažući nam se vratimo u svoje otačastvo." U Srbiju se vratio 1817. godine. Živeo je u domu Miloša Obrenovića i učio njegove sinove. Bio je jedan od kulturnih poslanika u Beogradu u vreme robe Srbije za sticanje nacionalne nezavisnosti. Umro je 1844. godine u Beogradu.

_________________
Srbija je vazda ratovala protiv najjacih imperija, Otomanska, Austro Ugarska, Hitlerova Nemacka, NATO pakt.


A njene komsije, najveca imperija protiv koje su ratovali, je Srbija.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 13:50 
Offline

Pridružen/a: 28 sij 2021, 21:02
Postovi: 2012
Pan je napisao/la:
zbl je napisao/la:


Da, ali su im zato bliski Srbi iz zapadne Srbije koji su uglavnom naseljeni iz Hercegovine.
Pošto nemam pojma o genetici, zanima me da li se ona vremenom mijenja miješanjem stanovništva?

Autosomalna genetika se može mijenjati mješanjem stanovništva. Iskarikiran primjer je npr. sin Šveđanina i crnkinje iz Kenije koji bi autosomalno veoma odudaralo od Šveđana, a imao bi neku haplogrupu tipičnu za Šveđane. Y DNK tj. haplogrupa se prenosi sa oca na sina odnosno po muškoj liniji i ona se ne mijenja, a autosomalna se može mijenjati jer je to ukupna genetika jedne osobe i na nju utiču sve linije uključujući i žensku.

Autosomalna razlika između bosanskih i hercegovačkih Srba se može objasniti samo na dva načina.
Ili su bosanski Srbi zadržali nekadašnju (srednjevijekovnu) aurosomalnu genetiku hercegovačkih Srba kad su im se preci iseljavali iz Hercegovine u Bosnu prije 400-500 godina, a među hercegovačke Srbe je kasnije stigao crnogorski upliv koji im je izmjenio autosomalnu genetiku (u tom slučaju bosanski Srbi su veći Hercegovci od današnjih hercegovačkih Srba). Ili su Srbi doseljeni iz Hercegovine u Bosnu asimilirali/apsorbovali neko starije stanovništvo koje su zatekli. Karanović je pisao da u B. Krajini ima starosjedilačkih rodova među Srbima, kao i onih doseljenih sa jugoistoka u tursko doba prvenstveno iz Hercegovine i Crne Gore.
Bosanski i hercehovački Srbi se uglavnom poklapaju dijalektološki, tako da je tolika genetska (autosomalna) razlika između njih stvarno iznenađenje. To je dokaz da se ne treba bazirati samo na lingvistici prilikom traganja za porijeklom individualnih rodova ili stanovništva čitavih krajeva. Genetika govori puno više od lingvistike. Govori/dijelekti su podložni promjenama, nestajanju i nastajanju. Npr. kad bi se vodili samo lingvistikom gledajući današnje stanje potpuno bi promašili porijeklo Srba iz zapadne Srbije, jer su oni danas ekavizirani (osim ponekog starca) a do prije oko 100 godina pa i manje su bili ijekavci (njihovi preci su došli uglavnom iz Istočne i Stare Hercegovine, te nešto iz Istočne Bosne i nekih drugih krajeva).


Ali vidi, isto važi i za dijalekat.
Govor Trebinja ili Nevesinja prije 400 godina nije zvučao kao što zvuči danas.
U toku i nakon migracija dtošlo je do nekih govornih promjena koje nisu zahvatile zapadnije krajeve zbog fizičke odvojenosti od jugoistočnog matičnog govora.

Osim toga, moralo je doći i do preuzimanja nekih govornih crta od starosjedilackog, katoličkog stanovništva, pa je tako i nastao krajiški poddijalekat.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 14:04 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 17:49
Postovi: 33180
Pan je napisao/la:
zbl je napisao/la:


Da, ali su im zato bliski Srbi iz zapadne Srbije koji su uglavnom naseljeni iz Hercegovine.
Pošto nemam pojma o genetici, zanima me da li se ona vremenom mijenja miješanjem stanovništva?

Autosomalna genetika se može mijenjati mješanjem stanovništva. Iskarikiran primjer je npr. sin Šveđanina i crnkinje iz Kenije koji bi autosomalno veoma odudaralo od Šveđana, a imao bi neku haplogrupu tipičnu za Šveđane. Y DNK tj. haplogrupa se prenosi sa oca na sina odnosno po muškoj liniji i ona se ne mijenja, a autosomalna se može mijenjati jer je to ukupna genetika jedne osobe i na nju utiču sve linije uključujući i žensku.

Autosomalna razlika između bosanskih i hercegovačkih Srba se može objasniti samo na dva načina.
Ili su bosanski Srbi zadržali nekadašnju (srednjevijekovnu) aurosomalnu genetiku hercegovačkih Srba kad su im se preci iseljavali iz Hercegovine u Bosnu prije 400-500 godina, a među hercegovačke Srbe je kasnije stigao crnogorski upliv koji im je izmjenio autosomalnu genetiku (u tom slučaju bosanski Srbi su veći Hercegovci od današnjih hercegovačkih Srba). Ili su Srbi doseljeni iz Hercegovine u Bosnu asimilirali/apsorbovali neko starije stanovništvo koje su zatekli. Karanović je pisao da u B. Krajini ima starosjedilačkih rodova među Srbima, kao i onih doseljenih sa jugoistoka u tursko doba prvenstveno iz Hercegovine i Crne Gore.
Bosanski i hercehovački Srbi se uglavnom poklapaju dijalektološki, tako da je tolika genetska (autosomalna) razlika između njih stvarno iznenađenje. To je dokaz da se ne treba bazirati samo na lingvistici prilikom traganja za porijeklom individualnih rodova ili stanovništva čitavih krajeva. Genetika govori puno više od lingvistike. Govori/dijelekti su podložni promjenama, nestajanju i nastajanju. Npr. kad bi se vodili samo lingvistikom gledajući današnje stanje potpuno bi promašili porijeklo Srba iz zapadne Srbije, jer su oni danas ekavizirani (osim ponekog starca) a do prije oko 100 godina pa i manje su bili ijekavci (njihovi preci su došli uglavnom iz Istočne i Stare Hercegovine, te nešto iz Istočne Bosne i nekih drugih krajeva).


Ima i treći mogući način. Obzirom na povezanost sa Moldavijom, doselili su se iz pravca Ruminije.

_________________
Ukidanjem BiH štedimo 50 milijardi KM. Neka razum prevlada.

1052 of 2558 - 41.13%

Sarajevo, generalno sarajevska kotlina je rasadnik zla i mržnje. Frustrirana, napaćena i bahata sredina.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 14:07 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 srp 2017, 11:10
Postovi: 36473
Kad su vršena genetska ispitivanja na ovim prostorima?
Jel vama neko uzimao bris ili kako se to već radi? Meni još nije niko. Znate li nekog kome su uzimali? Ja jok?

_________________
Srbi su mali narod sa karakterom super sile.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 14:13 
Offline

Pridružen/a: 16 lip 2019, 08:55
Postovi: 236
Naša Kvačica je napisao/la:
Pan je napisao/la:
Autosomalna genetika se može mijenjati mješanjem stanovništva. Iskarikiran primjer je npr. sin Šveđanina i crnkinje iz Kenije koji bi autosomalno veoma odudaralo od Šveđana, a imao bi neku haplogrupu tipičnu za Šveđane. Y DNK tj. haplogrupa se prenosi sa oca na sina odnosno po muškoj liniji i ona se ne mijenja, a autosomalna se može mijenjati jer je to ukupna genetika jedne osobe i na nju utiču sve linije uključujući i žensku.

Autosomalna razlika između bosanskih i hercegovačkih Srba se može objasniti samo na dva načina.
Ili su bosanski Srbi zadržali nekadašnju (srednjevijekovnu) aurosomalnu genetiku hercegovačkih Srba kad su im se preci iseljavali iz Hercegovine u Bosnu prije 400-500 godina, a među hercegovačke Srbe je kasnije stigao crnogorski upliv koji im je izmjenio autosomalnu genetiku (u tom slučaju bosanski Srbi su veći Hercegovci od današnjih hercegovačkih Srba). Ili su Srbi doseljeni iz Hercegovine u Bosnu asimilirali/apsorbovali neko starije stanovništvo koje su zatekli. Karanović je pisao da u B. Krajini ima starosjedilačkih rodova među Srbima, kao i onih doseljenih sa jugoistoka u tursko doba prvenstveno iz Hercegovine i Crne Gore.
Bosanski i hercehovački Srbi se uglavnom poklapaju dijalektološki, tako da je tolika genetska (autosomalna) razlika između njih stvarno iznenađenje. To je dokaz da se ne treba bazirati samo na lingvistici prilikom traganja za porijeklom individualnih rodova ili stanovništva čitavih krajeva. Genetika govori puno više od lingvistike. Govori/dijelekti su podložni promjenama, nestajanju i nastajanju. Npr. kad bi se vodili samo lingvistikom gledajući današnje stanje potpuno bi promašili porijeklo Srba iz zapadne Srbije, jer su oni danas ekavizirani (osim ponekog starca) a do prije oko 100 godina pa i manje su bili ijekavci (njihovi preci su došli uglavnom iz Istočne i Stare Hercegovine, te nešto iz Istočne Bosne i nekih drugih krajeva).


Ima i treći mogući način. Obzirom na povezanost sa Moldavijom, doselili su se iz pravca Ruminije.

Moldavci su genetski više Sloveni nego Vlasi (može se reći da su romanizovani Sloveni), ali bosanski Srbi su ipak bliži Bošnjacima u južnim Hrvatima nego Moldavcima https://i.imgur.com/R3XUpj8.png

Bošnjaci i južni Hrvati su takođe bliski Moldavcima!

Bošnjaci https://i.imgur.com/8053wBN.png

Južni Hrvati https://i.imgur.com/r9Jae2s.png


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 14:14 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 srp 2017, 11:10
Postovi: 36473
Pan je napisao/la:
Genetski (tj. autosomalno) bosanski Srbi su bliži Bošnjacima


Bošnjaci ne postoje.
To je izmišljeni naziv za islamizirane Srbe i Hrvate.

_________________
Srbi su mali narod sa karakterom super sile.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 17:03 
Offline

Pridružen/a: 16 lip 2019, 08:55
Postovi: 236
novovrijeme je napisao/la:
Kad su vršena genetska ispitivanja na ovim prostorima?
Jel vama neko uzimao bris ili kako se to već radi? Meni još nije niko. Znate li nekog kome su uzimali? Ja jok?

Vrše se već godinama.
Na Srpskom DNK projektu trenutno je u javnoj bazi 3728 testiranih sa područja nekadašnje SFRJ od čega su 98-99% Srbi, i još 2000-3000 testiranih čiji retultati nisu stavljeni u javnu bazu https://dnk.poreklo.rs/DNK-projekat/
Na Bošnjačkom DNK projektu ako se ne varam ima preko 1000 testiranih, od kojih su ogromna većina i bosansko-hercegovački i sandžački muslimani uz nešto malo Goranaca, Pomaka i Torbeša https://bosnjackidnk.com/

Ako želiš da se testiraš moraš se prijaviti, poslati bris i platiti, detaljnije https://dnk.rs/pra-poreklo
Niko ti neće doći na vrata da ti uzme bris i uradi dnk analizu besplatno. Dva puta godišnje Srpski DNK projekat radi akcije testiranja u saradnji sa biološkim fakultetom iz Beograda čini mi se, i tada daju popust od 50% za testiranje u odnosu na regularnu cijenu sa prethodnog linka.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 17:20 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 srp 2017, 11:10
Postovi: 36473
Pan je napisao/la:
novovrijeme je napisao/la:
Kad su vršena genetska ispitivanja na ovim prostorima?
Jel vama neko uzimao bris ili kako se to već radi? Meni još nije niko. Znate li nekog kome su uzimali? Ja jok?

Vrše se već godinama.
Na Srpskom DNK projektu trenutno je u javnoj bazi 3728 testiranih sa područja nekadašnje SFRJ od čega su 98-99% Srbi, i još 2000-3000 testiranih čiji retultati nisu stavljeni u javnu bazu https://dnk.poreklo.rs/DNK-projekat/
Na Bošnjačkom DNK projektu ako se ne varam ima preko 1000 testiranih, od kojih su ogromna većina i bosansko-hercegovački i sandžački muslimani uz nešto malo Goranaca, Pomaka i Torbeša https://bosnjackidnk.com/

Ako želiš da se testiraš moraš se prijaviti, poslati bris i platiti, detaljnije https://dnk.rs/pra-poreklo
Niko ti neće doći na vrata da ti uzme bris i uradi dnk analizu besplatno. Dva puta godišnje Srpski DNK projekat radi akcije testiranja u saradnji sa biološkim fakultetom iz Beograda čini mi se, i tada daju popust od 50% za testiranje u odnosu na regularnu cijenu sa prethodnog linka.


Baš kao što sam mislio.
Obična zajebancija.

_________________
Srbi su mali narod sa karakterom super sile.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 17:48 
Offline

Pridružen/a: 16 lip 2019, 08:55
Postovi: 236
zbl je napisao/la:
Ali vidi, isto važi i za dijalekat.
Govor Trebinja ili Nevesinja prije 400 godina nije zvučao kao što zvuči danas.
U toku i nakon migracija dtošlo je do nekih govornih promjena koje nisu zahvatile zapadnije krajeve zbog fizičke odvojenosti od jugoistočnog matičnog govora.

Osim toga, moralo je doći i do preuzimanja nekih govornih crta od starosjedilackog, katoličkog stanovništva, pa je tako i nastao krajiški poddijalekat.

Kod Srba iz Bosanske Krajine i HR u govoru postoji značajan ne-istočnohercegovački supstrat. Npr. Srbi iz Bukovice, Kninske i B. Krajine tradicionalno koriste neke ikavizme kojih nema u Istočnoj Hercegovini. U Bukovici, Kninskoj i B. Krajini Srbi koriste i neke šćakavizme kojih isto nema u IH. U BK govore izvorno dojdem, pojdem, najdem, sajdem itd, a tih oblika nema kod istočnohercegovačkih Srba. U Kninskoj Krajini i Bukovici govore tute, greb i koriste oblike sa sufiksom kare (tutekare, tutekarice, ovdekare, unđekare itd), a sve ovo navedeno je tipično za novoštokavske ikavske govore. Kod krajiških Srba kasnije se kaže kašnje a njihov se kaže njev, znam da se oblik kašnje koristi na duvanjskom području a njev kod bačkih Bunjevaca ali ne znam ima li toga kod drugih ikavaca (uglavnom ti oblici ne postoje u IH). Krajiški Srbi kažu bio same kod Pere ili bio sam kod Jove, dok istočnohercegovački Srbi kažu kao Crnogorci bio sam kod Pera i bio sam kod Jova. Svakako bitna razlika je što su krajiški Srbi pretežno jekavci, a istočnohercegovački su ijekavci. Ima tu još razlika, izdvojio sam samo neke.

Srbin iz Brguda kod Benkovca stari Rade Ćalić na 7:02 - 8:30 https://youtu.be/GxHTWuTtjcg?t=422 (kaže did, doša, ima, uno, un, otša, ovde, edna, djevojka, ovcami, unaj, to su nepostojeći oblici u IH tamo govore đed, došo, imo, ono, on, otša, ovđe, jedna, đevojka, ovcama, onaj)


M. Dragičević je proučavao govor ličkih Srba jekavaca i utvrdio je da je njihov govor bliži centralnohercegovačkom jekavskom tipu nego istočnohercegovačkom.
Poređenja nekih govornih osobina u trouglu Lika - centralna Hercegovina - istočna Hercdgovina pokazuje da je najviše jezičkih činjenica koje povezuju lički i centralnohercegovački jekavski tip
slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 18:03 
Offline

Pridružen/a: 28 sij 2021, 21:02
Postovi: 2012
Pan je napisao/la:
zbl je napisao/la:
Ali vidi, isto važi i za dijalekat.
Govor Trebinja ili Nevesinja prije 400 godina nije zvučao kao što zvuči danas.
U toku i nakon migracija dtošlo je do nekih govornih promjena koje nisu zahvatile zapadnije krajeve zbog fizičke odvojenosti od jugoistočnog matičnog govora.

Osim toga, moralo je doći i do preuzimanja nekih govornih crta od starosjedilackog, katoličkog stanovništva, pa je tako i nastao krajiški poddijalekat.

Kod Srba iz Bosanske Krajine i HR u govoru postoji značajan ne-istočnohercegovački supstrat. Npr. Srbi iz Kninske i B. Krajine tradicionalno koriste neke ikavizme kojih nema u Istočnoj Hercegovini. U Bukovici, Kninskoj i B. Krajini Srbi korisre i neke šćakavizme kojih isto nema u IH. U BK govore izvorno dojdem, pojdem, najdem, sajdem itd, a tih oblika nema kod istočnohercegovačkih Srba. U Kninskoj Krajini i Bukovici govore tute, greb[/b] i koriste oblike sa sufiksom kare (tutekare, tutekarice, ovdekare, unđekare itd), a sve ovo navedeno je tipično za novoštokavske ikavske govore. Kod krajiških Srba kasnije se kaže kašnje a njihov se kaže [njev, znam da se oblik kašnje koristi na duvanjskom području a njev kod bačkih Bunjevaca ali ne znam ima li toga kod drugih ikavaca (uglavnom ti oblici ne postoje u IH). Krajiški Srbi kažu bio same kod Pere ili bio sam kod Jove, dok istočnohercegovački Srbi kažu kao Crnogorci bio sam kod Pera i bio sam kod Jova. Svakako bitna razlika je što su krajiški Srbi pretežno jekavci, a istočnohercegovački su ijekavci. Ina tu još razlika, izdvojio sam samo neke.
Srbin iz Brguda kod Benkovca stari Rade Ćalić 7:02 - 8:30 https://youtu.be/GxHTWuTtjcg?t=422 (kaže [did, doša, ima, uno, un, otša, ovde, edna, djevojka, ovcami, unaj, to su nepostojeći oblici u IH tamo govore đed, došo, imo, ono, on, otša, ovđe, jedna, đevojka, ovcama, onaj)

M. Dragičević je proučavao govor ličkih Srba jekavaca i utvrdio je da je njihov govor bliži centralnohercegovačkom jekavskom tipu nego istočnohercegovačkom.
Poređenja nekih govornih osobina u trouglu Lika - centralna Hercegovina - istočna Hercdgovina pokazuje da je najviše jezičkih činjenica koje povezuju lički i centralnohercegovački jekavski tip
slika


Srbi iz Bosanske Krajine, makar iz zapadnijih dijelova iste ne govore pojdem, dojdem i sl. To nigdje ne možeš čuti.
Za sjeveroistocne dijelove BK koji granice sa srednjebosanskim dijalektom, ne znam, moguće.

Dalje, kod nas u BK uobičajen je ođe i nođe, a ne ovde i onde.
A vođekare imaš i u Popovu polju.

Promjena hipokoristika po muškom tipu jest istočnohercegovačka osobina i toga nema u zapadnim krajevima.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 18:22 
Offline

Pridružen/a: 16 lip 2019, 08:55
Postovi: 236
@zbI

A oblici njev, kašnje, edan, ednom i ednog u B. Krajini? Moje babe i prababe iz sjeverne Dalmacije su koristile isključivo navedene oblike, nikad u životu nisu rekle njihov, kasnije, jedan, jednom i jednog.

Srpska baba iz Pribeljaca kod Šipova kaže da je zatekla dida i kad mi noć dojde smrt mi dojde od 10:58 do 11:40 https://youtu.be/99LxD279I-U?t=658


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 18:39 
Offline

Pridružen/a: 28 sij 2021, 21:02
Postovi: 2012
Pan je napisao/la:
@zbI

A oblici njev, kašnje, edan, ednom i ednog u B. Krajini? Moje babe i prababe iz sjeverne Dalmacije su koristile isključivo navedene oblike, nikad u životu nisu rekle njihov, kasnije, jedan, jednom i jednog.

Srpska baba iz Pribeljaca kod Šipova kaže da je zatekla dida i kad mi noć dojde smrt mi dojde od 10:58 do 11:40 https://youtu.be/99LxD279I-U?t=658


Njijev ili njev je i kod nas, kašnje isto tako.
Ispadanje "j" je karakteristično za Drvar i okolinu.
Kod mene (srednje Pounje) nije bilo toga.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 20:20 
Offline

Pridružen/a: 16 lip 2019, 08:55
Postovi: 236
zbl je napisao/la:
Pan je napisao/la:
@zbI

A oblici njev, kašnje, edan, ednom i ednog u B. Krajini? Moje babe i prababe iz sjeverne Dalmacije su koristile isključivo navedene oblike, nikad u životu nisu rekle njihov, kasnije, jedan, jednom i jednog.

Srpska baba iz Pribeljaca kod Šipova kaže da je zatekla dida i kad mi noć dojde smrt mi dojde od 10:58 do 11:40 https://youtu.be/99LxD279I-U?t=658


Njijev ili njev je i kod nas, kašnje isto tako.
Ispadanje "j" je karakteristično za Drvar i okolinu.
Kod mene (srednje Pounje) nije bilo toga.

Logično, jer je Drvar blizu sjeverne Dalmacije i Like (toga je bilo i kod ličkih Srba).

Njev i ispadanje "J" kad je početni glas (ednom, edan, edanput, ednog, esam, est itd) postoji i kod bačkih Bunjevaca, ovi oblici se mogu naći u bunjevačkom divanu prikazatom u ovom tekstu https://bunjevackeperspektive.files.wordpress.com/2015/01/bunjevac48dki-jezik.pdf
Ispod podnaslova sa linka DRUGAČIJI NEG KNJIŽEVNI JEZIK stoji: Tako šta nalazimo kod ednog našeg vrlo poznatog Bunjevca, sakupljača bunjevački narodnih pisama, Ive Prćića u "Pridgovoru" njegovoj knjigi "Bunjevačke narodne pisme", šta je izdata 1939. godine.... On tute, osim ikavice, sve drugo piše književno.
U sjevernoj Dalmaciji i Lici kao što rekoh Srbi su izvorno izbacivali početno "J" iz iznad navedenih i još nekih oblika, au sjevernoj Dalmaciji su govorili tute. Oblik kašnje su koristili Srbi iz oba pomenuta kraja.

Govor starog sa videa koji je Srbin iz Like je tipičan za većinu sjevernodalmatinskih i ličkih Srba, od 10:41 do 14:14 https://youtu.be/4-H-al7g5tc?t=641
Glsgoli na A (priča, doša, drža, otiša, iša, reka), ednoj, ednim, nema glasa H, nugu ("ukanje"), edan, uprtijo, nemere, šnjim, dadem itd. što je stari izgovorio spaja sjevernodalmatinske i ličke Srbe, ima između njih i razlika ali ne na isječku sa videa.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 20:32 
Offline

Pridružen/a: 28 sij 2021, 21:02
Postovi: 2012
Pan je napisao/la:
zbl je napisao/la:

Njijev ili njev je i kod nas, kašnje isto tako.
Ispadanje "j" je karakteristično za Drvar i okolinu.
Kod mene (srednje Pounje) nije bilo toga.

Logično, jer je Drvar blizu sjevernoj Dalmaciji i Lici (toga je bilo i kod ličkih Srba).

Njev i ispadanje "J" kad je početni glas (ednom, edan, edanput, ednog, esam, est itd) postoji i kod bačkih Bunjevaca, ovi oblici se mogu naći u bunjevačkom divanu prikazatom u ovom tekstu https://bunjevackeperspektive.files.wordpress.com/2015/01/bunjevac48dki-jezik.pdf
Ispod podnaslova sa linka DRUGAČIJI NEG KNJIŽEVNI JEZIK stoji: Tako šta nalazimo kod ednog našeg vrlo poznatog Bunjevca, sakupljača bunjevački narodnih pisama, Ive Prćića u "Pridgovoru" njegovoj knjigi "Bunjevačke narodne pisme", šta je izdata 1939. godine.... On tute, osim ikavice, sve drugo piše književno.
U Bukovici, Kninskoj Krajini ali i Lici kao što rekoh Srbi su izvorno izbacivali početko "J" iz iznad navedenih i još nekih oblika, a u Bukovici i K. Krajini su govorili tute. Oblik kašnje su koristili Srbi iz dva tri pomenuta kraja.

Govor starog sa videa koji je Srbin iz Like je tipičan za većinu sjevernodalmatinskih i ličkih Srba, od 10:41 do 14:14 https://youtu.be/4-H-al7g5tc?t=641
Glsgoli na A (priča, doša, drža, otiša, iša, reka), ednoj, ednim, nema glasa H, nugu ("ukanje"), edan, uprtijo, nemere, šnjim itd. što je stari izgovorio spaja sjevernodalmatinske i ličke Srbe, ima između njih i razlika ali ne isječku sa videa.


Muslimani iz Pounja i Cazinske Krajine govore tude, pravoslavci ne.
Završavanje glagola na "a" postoji i u BK paralelno sa "o", ali uglavnom na granici sa Likom i Dalmacijom. Sjevernije toga nema ili se javlja izuzetno.
Meni to liči na čakavsko - rekal, došal, prošal- gdje je u nekom momentu ispalo finalno "l".


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 20:49 
Offline

Pridružen/a: 16 lip 2019, 08:55
Postovi: 236
zbl je napisao/la:
Muslimani iz Pounja i Cazinske Krajine govore tude, pravoslavci ne.
Završavanje glagola na "a" postoji i u BK paralelno sa "o", ali uglavnom na granici sa Likom i Dalmacijom. Sjevernije toga nema ili se javlja izuzetno.
Meni to liči na čakavsko - rekal, došal, prošal- gdje je u nekom momentu ispalo finalno "l".

Vladimir Ardalić je zapisao nešto lokalizama kod Srba iz Bukovica, između ostalih: greb (grob), greblje (groblje), kašnje, njev, tute, edan i edva (jedva), imaš ih na ovom linku https://www.rastko.rs/antropologija/ardalic_bukovica/ardalic_bukovica_rjecnik.html
Svi ovi oblici postoje i kod novoštokavskih ikavaca, a ne postoje kod istočnih Hercegovaca. Ardalić se nije detaljno bavio govorom bukovačkih Srba, već više običajima i životom i ove riječi sa linka je zapisao tek usput.

Tude je bosanska verzija koju uglavnom koriste bosanski ikavci. Tute je tipično za Dalmatinsku Zagoru, i to ne samo za ikavce. U primorskoj Dalmaciji se ne govori tute, tutekare i tutekarce, a kad to neko izgovori tamo automatski se odao da je "Vlaj" iz Zagore. :001_smile


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 22:21 
Offline

Pridružen/a: 16 lip 2019, 08:55
Postovi: 236
@Ceha i još neko (mrzi me da tražim postove) je pomenuo Lužičke Srbe. Istina lužičkosrpski jezik je zapadnoslovenski jezik i najbliži je poljskom i češkom. Ali ima nekih zanimljivosti veza sa srpskim. Lužički Srbi (oni sebe zovu Serbima - Serby) se dijele na Gornjolužičane i Donjolužičane, i samim tim imaju dva dijalekta - Donjolužičkisrpski (Dolnoserbski) i Gornjolužičkosrpski (Hornjoserbsce). Donjolužičani imaju ekavski refleks jata i za upitnu zamjenici što kažu Co (https://glosbe.com/en/dsb/what). Gornjolužičani imaju jekavski refleks jata i za upitnu zamjenicu što kažu isto Što (https://glosbe.com/en/hsb/what). Tako da su Donjolužičani cokavci ekavci, a Gornjolužičani su štokavci jekavci. Balkanski Srbi su su očito povezani sa štokavcima Gornjim Lužičkim Srbima. Gornjolužičani su inače jedini štokavci među zapadnim Slovenima, tj. jedini koji koriste upitnu zamjenicu Što.
Zanimljivo da Gornjolužičani za djeda kažu Dzěd što se izgovara kao Đed, identično kao ijekavski Srbi i Crnogorci https://glosbe.com/en/hsb/grandfather


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 22:45 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 19 stu 2010, 00:11
Postovi: 125
Lokacija: Banja Luka
zbl je napisao/la:

Muslimani iz Pounja i Cazinske Krajine govore tude, pravoslavci ne.
Završavanje glagola na "a" postoji i u BK paralelno sa "o", ali uglavnom na granici sa Likom i Dalmacijom. Sjevernije toga nema ili se javlja izuzetno.
Meni to liči na čakavsko - rekal, došal, prošal- gdje je u nekom momentu ispalo finalno "l".


U dolini Usore se govorilo "tude", "vode (ovdje)", "tojo" (to), "toja" (ta) itd.
Gori umjesto gore, doli umjesto dole. Mislim na Srbe, naravno.

_________________
S Verom u Boga
Treci ili U smrt!

:)


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odakle potiču Srbi u Bosni ?
PostPostano: 11 lis 2021, 22:53 
Offline

Pridružen/a: 28 sij 2021, 21:02
Postovi: 2012
Brkati Zastavnik je napisao/la:
zbl je napisao/la:

Muslimani iz Pounja i Cazinske Krajine govore tude, pravoslavci ne.
Završavanje glagola na "a" postoji i u BK paralelno sa "o", ali uglavnom na granici sa Likom i Dalmacijom. Sjevernije toga nema ili se javlja izuzetno.
Meni to liči na čakavsko - rekal, došal, prošal- gdje je u nekom momentu ispalo finalno "l".


U dolini Usore se govorilo "tude", "vode (ovdje)", "tojo" (to), "toja" (ta) itd.
Gori umjesto gore, doli umjesto dole. Mislim na Srbe, naravno.


Da, ali to je već srednja Bosna.
Zapravo, Srbi na tom području govore nekom mješavinom istočnohercegovačko-krajiškog i srednjebosanskog dijalekta.
Teško je taj govor uopšte dijalekatski odrediti.


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 637 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1 ... 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10 ... 26  Sljedeća

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 2 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO