genetski bliskost Moldavcima najviše okazuju bosanski Srbi, a po ovim izvorima koje navodiš oni nisu značajno učestvovali u toj kolonizaciji Moldavije.

Sa dolaskom Slavena na naš prostor, i z prostora Moldavije i Ukrajine stigla je i haplogrupa I2a, koja je najzastupljenija među Hrvatima, Bošnjacima i dinarskim Srbima, odatle bliskost s Moldavcima. Ona je inače starosjedilačka u europi, ali su je u Zakarpaću asimilirali Slaveni i donjeli amo.

Mene više čudi činjenica da su bosanski i krajiški Srbi autosomalno bliži Hrvatima nego ostatku srpstva. To je jedno mjesto gdje se genetika "svađa" s izvorima i lingvistikom. Izvori i lingvistika nam jasno sugeriraju istočnohercegovačko i crnogorsko porijeklo bosanskih Srba, ali genetika unosi zbunjenost.

Ne znam za podatke o nekom masovnom mješanju s Hrvatima ili masovnim prevjeravanjima koji bi to objasnili. Mislim, bilo je toga, ali ne toliko da bi stvorilo ovakvu distinkciju. S druge strane, to podosta objašnjava upotrebu hrvatskog imena kod nekih pravoslavaca, čak i izvan prostora hrvatske vojne granice.

Bilo je takvih mješanih govora.
Npr. govor Srba sa područja Zenice i Kaknja je bio miks istočnohercegovačkog, istočnobosanskog (šćakavsko-ijekavskog) i mlađeg ikavskog, o govoru tih Srba pisao je lingvista Slobodan Remetić - O ŠĆAKAVIZMU KAKANJSKIH I ZENIČKIH SRBA https://dais.sanu.ac.rs/handle/123456789/3114?show=full
Govor Srba iz južnog dijela Glamočkog polja je bio ikavsko-jekavski, o njihovom govoru je pisao lingvista Nikola Ramić https://books.google.rs/books?id=RpRZDwAAQBAJ&printces=frontcover&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false

Mene zanima zašto su sjeverni Hrvati autosomalno bliži Slovencima, Slovacima i Česima, nego južnim Hrvatima? https://i.imgur.com/040CTZI.png

Nisam sreo do sad nekog BH Srbina da se deklariše Cincarom ili da je cincarskog porijekla. Cincara ima po Makedoniji,Albaniji i južnoj Srbiji. Istoričari spominju Cincare,Grke i Jermene po mahalama Sarajeva tokom 18 vijeka. Danas nisam naletio na njihove potomke. Da li su izumrli od kuge koja je nekad harala Sarajevom ili su iselili negdje dalje to nema podataka. Po selima BiH nije ih bilo. Neko daleko narodno predanje u okolini Sarajeva Trnovo,Foča,Miljevina,Pale... spominje se uvijek neka lokacija kod grčkog kamenja ili kod grčkog groblja. Navodno tu su nekad živjeli Grci i sa njima se trgovalo. Neki su bili stalno tu,neki povremeno dolazili a neki se vratili natad. Izuzetak miješanja sa Grcima je bio kada nam je ukinuta SPC pa su nam slali popove iz Stambola koji su poslije ženili lokalne Srpkinje i asimilovali se u Srbe.
Rekla kazala je da je Vučić cincarskog porijekla u šta ne vjerujem. Bugojno nije imalo status čaršije pod Otomanima kao Sarajevo,Travnik,Mostar,Foča koje su privlačila Jevreje,Cincare,Jermene.

tu zapravo nema ništa čudno, zato jer su sjeverni Hrvati skupa sa Slovencima, Slovacima i Česima činili jedinstvenu neprekinutu slavensku masu do dolaska Mađara u Panoniju, koju su Mađari samo jezično ali ne i genetski prekinuli. Zapravo su se sami Mađari u tu masu utopili.

K tome, treba uzeti u obzir i neslavenske faktore, koje su Slaveni asimilirali, u izgradnji autosomalne slike, koji su u i oko Panonije drugačiji nego u Dinaridima.

Jedno je asimilirati potomke Liburna, Delmata i Japoda, a drugo Panonaa i Kelta.

Treće je manja pristunost I2a u Panoniji, ona ima vezu Zakarpaće-Dinaridi, a nema vezu s Panonijom. Nositelji te haplogrupe nisu se doselili u panoski prostor i oko njega, nego baš u Dinarski.

Ne vjerujem u tu teoriju da je Hrvatska nekad vladala Srebrenicom i Podrinjem mada nije ni to isključeno. Danas ( a ni prije 200 godina) Hrvata nema u Kladnju,Vlasenici,Šekovićima,Bratuncu a opstali su recimo u Varešu,Kaknju,Tuzli. Olovo je do 1971 imalo skoro 1000 Hrvata danas je to manje naravno...a sva te mjesta Vareš
i Olovo gravitiraju ka Vlasenici i Kladnju te je logično da ih tu bude bar u nekim procentima ali nema ih.

Pet karata

Prva prikazuje doseljenje Hrvata (po materijalima srpskog povjesničara Relje Novakovića);

Druga je Hrvatska za vrijeme Braslava;

A treća pokazuje hrvatska protonarječja;

Četvrta pokazuje položaje Duljeba, plemena koje je uvijek bilo u blizini Hrvata (zapadna Mađarska i Ukrajina);

Peta prikazuje slovačka narječja;

Na srednjoslovačkom se temelji slovački standard, to je područje kroz kojeg su prošli Hrvati u seobi i koje po Lončariću ima hrvatsku, južnoslavensku osnovu.

Jbg. mi smo Slaveni, došli smo sa sjevera, ostavili smo traga.

Hrvatska je graničila s Bugarskom u tom području, ali da ti odgovorim na drugi dio pitanja.

Bratunac i Srebrenicu su neko vrijeme držali Dubrovčani.
Dakle imao si kolonije s juga Hrvatske, koje su imale svoj dijalekt, jekavsku zapadnoštokavicu i štakavicu, ne šćakavicu kao okolna sela.
Di su ti Dubrovčani danas?
Spominjao sam Gradišće (s razlikom između južnog te sjevernog sa srednjim), Molise, Posutlje i zapadnu Istru, kao mjesta gdje su se selili Hrvati.

Imaš i ovo https://hr.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%A1n ... 4%91arskoj)
Odnosno ovo https://hr.wikipedia.org/wiki/Pe%C4%8Du ... i_dijalekt
Ti Hrvati iz Srebrenice su zbrisali u Baranju, u Pečuh.
Postoje legende o njihovom porijeklu (iako se tu znaju javiti i brkanja sa Srebrenikom, odnosno istoimenom banovinom, koja je nasljedila prijašnju banovinu Soli).

U Olovu je bila crkva i marijansko svetište.
Franjevci su iz Olova prebjegli u Ilok.

Osnovna stvar ti je u svećenstvu. Gdje je bilo katoličkog klera, opstali su Hrvati.
Gdje su prešli na pravoslavlje, postali su Srbi, SPC je nacionalna crkva.
Gdje su prešli na islam, znaš i sam...

I to se dogodilo skoro svugdje.
Vareš je drugačiji, iznimka koja potvrđuje pravilo.
Tamo je bio rudnik, pa Osmanlije nisu previše ljude dirale.

Svako mjesto ima neku svoju priču.
Kladanj je bio središte kadiluka. Tamo se naselila i gomila muslimanskih izbjeglica iz Slavonije i Ugarske za vrijeme rekonkviste.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Kladanj
Hrvata si imao nešto sitno, ti su vjerojatno došli za vrijeme AU.

Vlasenica je slična priča, nastala za vrijeme OCa.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Vlasenica

Šekovići su doseljeničko naselje;
https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ekovi%C4%87i

Za Bratunac sam već pričao, Dubrovčani i domoroci zbrisali na sjever.
Tako je vjerojatno bilo i u Zvo(r)niku.
Staro ime Bijeljine je Bilina

Mislim, nije bitno, to su zabiti koje s Hrvatskom veze danas nemaju. Bile su zabiti i prije.
Ali ok je znati kaj je bilo i kada...

Zanimljivo je i tko je bio vladar gdje prije pada;



Nema crkve, nema Hrvata.
Potomci tih Hrvata su vjerojatno postali Srbi (ili muslimani)...

vjerojatno u vrijeme svoje najveće moći Hrvatska jest tu negjde graničila s Bugarskom. No to su političke granice. Mi ne znamo točno tko se gdje i kada naselio u tim ranim vremenima, jer nemamo izvora za to. Srbi su gotovo sigurno bili s obje strane Drine, ali dokle i koliko....nije to u vrijeme postojao popisivač koji je obilazio sela da vidi tko gdje živi
, pogotovo u vremenima destrukcije i razaranja, seoba naroda i sl.

Kod Hrvata je mrvicu lakše, jer u područjima izvan Hrvatske države, Hrvati kad se naseljavaju imenuju toponime po sebi - dok u samoj Hrvatskoj to ne rade. Takvih Hrvatskih toponima ima svuda po Bosni, ima čak i u Raškoj i po Srbiji, ima pagus Hrvata u Karantaniji, postoje čak u Albaniji i Grčkoj.

Postoje ili su postojali toponimi Hrvatin u Sarajevu, Hrvatske njive kod Zvornika, Hrvačići kod Kalesije, Hrvati kod Brčkog i kod Lukavca, Hrvatovići kod Gradčca, Hrvatsko brdo kod Tuzle, Hrvatinoići kd Tešnja, Hrvati kod Sokolovića, Hrvatski Bradići i Hrvatske Breške kod Tuzle, Hrvatski Cerić kod Srebrenika, Hrvatske Živinice pored Živinica, kao i Hrvatska Dubrava i Hrvatska Grabovica, Makljenovac Hrvatski kod Doboja,
Postojala su i sela Rvati kraj N.Pazara i kraj Obrenovca, selo Rvatska na Kosovu, i Hrvatsko selo kraj Beograda, Hrvatska Stubica kod POdgorice, Hratske livade kod Kolašina, Arvati kod Bitole, Hrvati u općini Resen, dva sela Harvati, jedno na Atici, drugo na Peloponezu.

Sve su to prostori koji su ili ograničeno vrijeme ili nikada uopće bili u sastavu Hrvatske. i u tavim prostorima Hrvati nazivaju mjesta po sebi.


ima toga još hrpa

Danas, Hrvata nema tamo gdje je nestalo katoličkog klera i narod je ili prešao na islam ili pravoslavlje. U središtu stare bosanske države, franjevački red se bolje držao i održao i očuvo katolicizam. Franjevci su bili vezani jako uz bosansku državu i njihove institucije, samostani, središta su bili više koncentrirani u njenu središtu i tu su se donekle održali. Vareš, Sutiska, Fojnica itd..

Slična stvar sa Srbima. U Srbiji (van Vojvodine i KiM) ima samo dva sela sa toponimima vezanim za Srbe, to su Srbovo kod Negotina i Srpce kod Kučeva. Zanimljivo, u oba sela većinu poreklom čine Vlasi

U Makedoniji postoji selo Srbinovo kod Gostivara, Srbica i Srbjani kod Kičeva, Srpci kod Bitolja itd.
Takođe u Grčkoj uglavnom na severu ima par naselja: gradić Servija, selo Serbijana kod Janjine, Servos na Peloponezu itd.
U zapadnoj Bugarskoj je takođe bilo dosta, ali su oni uglavnom promenili imena. Evo primer, današnje naselje Brežani u Pirinskoj Makedoniji se do 1934. zvalo Srbinobo.
https://bg.wikipedia.org/wiki/%D0%91%D1 ... 0%BD%D0%B8

Onda u Rumuniji i Moldaviji imamo dvadesetak sela sa nazivom Sarbi, a takođe i u Ukrajini ima dosta toponima (najviše u oblastima Nove Srbije i Slavenosrbije u koje su doseljeni Srbi u 18. veku)
U Nemačkoj, Poljskoj i Češkoj ima dosta naselja sa toponimima vezanim za Srbe, ali je to najverovatnije zbog Lužičkih Srba.

Petar Kočić po muškoj liniji potiče od Maleševaca iz Istočne Hercegovine, to je utvrđeno preko genetike. Kočići su jedni od najstarijih rodova na Zmijanju, tu su došli iz I. Hercegovine krajem 15-og ili početkom 16-og vijeka.

MALEŠEVCI I2-Y3120>S17250>PH908

Krajina:

Kočić (Ignjatijevdan), Stričići, Banja Luka; Treskanica, Ignatijevdan, Slavonija

Kao i u slučaju Zubaca, klaster Maleševaca se pojavljuje više u istočnim delovima Bosanske Krajine. Nešto daljih genetičkih rođaka, sa istom slavom (Sv. Ignjatije), ima u okolini Prnjavora i Čelinca (Šipragići, Cvijanovići, Ostići i Tomaši).

Hercegovina:

Aleksić (Ignjatijevdan), Vidne, Nikšić; Dedijer (Ignjatijevdan), Bileća.

Maleševci su staro srpsko pleme iz Istočne Hercegovine. Boravili su na dosta dugom i širokom prostoru od Ljubomira do Volujka. Od njihovih staništa pominju se: Malina, Žudojevići, Čepenica, Počekovići, Vidne, Korita, Dulići, Rudo Polje i Izgori. U dokumentima dubrovačkog arhiva vlasi Maleševci se prvi put pominju krajem 14. veka.

Izvor (oko sredine) https://www.poreklo.rs/2021/03/31/hercegovina-kao-matica-krajiskih-rodova-haplogrupa-i2-y3120/

Dedieri i Aleksići (porijeklo im je iz Banjana) su u rodbinskoj vezi. Moja familja vuče korijene od Aleksića, krsna skava nam je isto Sveti Ignjat Bogonosac. To sam dosta puta kao dijete slušao od starijih.

Oni su od Maleševaca haplogrupa I2-PH908, a pravi Banjani su haplogrupa N-P189.2
Sveti Ignatije Bogonosac je slava Maleševaca https://malesevci.rs/sveti-ignjatije/
Matica Maleševaca je selište Malina između Bileće i Trebinja, odatle su se raseljavali u Krajinu, Staru Hercegovinu itd. Mnogi Starohercegovci imaju porijeklo iz Istočne Hercegovine. Dronjaci su pod Durmitor došli sa Gacka, a po predanju još daljim porijeklom su iz srednje Bosne. Istočni Hercegovci su se doseljavali u Staru Hercegovinu i u novije doba ne samo u srednjem vijeku i osmanskom periodu, npr. knjaz Nikola je naselio dosta Hercegovaca od Trebinja, Gacka, Bileće i Nevesinja u Nikšić nakon 1877. kad je oslobođen od Turaka.

A što je privremeno?
Dijelovi Bosne su 400ak godina pod Turcima.
Hrvatska je imala Arpadoviće kao vladare 200 godina, Trpimiroviće nešto više.
Imaš i hrvatske toponime po Slavoniji, zar Slavonija nije bila dio hrvatske?
Imaš i drugih primjera, pogledaj Hrvatsku Kostajnicu, Dubicu...
A to je sama jezgra hrvatske države.
Pitanje je koje razdoblje i koji su razlozi.

Srebrenica je neko vrijeme baš bila hrvatska, dubrovačka kolonija.
S time da su u tom razdoblju (dakle dijelovi 15. stoljeća) tu vladali i Srbi (odnosno srpski despoti), Srebrenica je u tom razdoblju više puta mijenjala ruke, bila dio Srbije.
Ti ljudi su nakon pada pod Turke ili iselili, ili se utopili u susjedne nacije, ili su bili poklani.

Hrvati su opstali samo gdje je bilo franjevaca, da....

Toponima koji u sebi imaju ime nekog naroda su nastajali tako što se manja grupa tog naroda doseljavala na terirorije na kojima su bili izrazita manjina i svoja naselja su krstili svojim etnonimom da se sačuvaju od asimilacije i istaknu da su nešto drugo u stranoj sredini.

Kod Bele Crive u Banatu postoji Češko Selo koje su naselili Česi u 19-om vijeku. Naravno da u Češkoj ne postoji Češko Selo, nema potrebe za tim jerbo su tamo ionako Česi većina i autohtoni narod, ali kad su došli u okolinu Bele Crkve u tuđinsku sredinu logično je što su svoje novostvoreno naselje nazvali Češkim Selom.
Kod Kikinde postoji Rusko Selo koga su osnovali Rusini doseljeni u 18-om vijeku iz Zakarpatja, oni danas više nisu većina u tom selu ali nekad su bili. Normalno da u Zakarpatju ne postoji Rusko Selo, i normalno da su migranti iz Zakarpatja kad su došli u Banat u sredinu u kojoj su bili tanka manjina dali selu ime po svom etnonimu.

U zapadnoj Makedoniji je tokom 18. i 19. vijeka bilo relativno često muško lično ime Srbin. Zato što su Srbi tamo bili manjina i ime Srbin je bilo neki vid odbrane od asimilicije. U nijednom drugom kraju van zapadne Makedonije u kojem žive Srbi ili su živili nijedan Srbin nije nosio lično ime Srbin. Srbi mogu zloupotrebiti postojanje ličnog imena Srbin i prezimena Srbinovski u Makedoniji i reći da je Makedonija oduvijek srpska, zato što u njoj nikad nije postojalo lično ime Makedonac ili Bugarin i prezimena Bugarovski i Makedonovski, a postojalo je ime Srbin i dan danas postoji prezime Srbinovski.

Jesu, ali ne mora biti.
Naveo sam primjer Hrvatske Kostajnice.
Ona je imenovana tako jer je s druge strane bila Bosanska.
Ok, unutra i jesu živjeli Hrvati, ali svejedno.

Pomenuo sam da je Petar Kočić daljim porijeklom po muškoj liniji iz Istočne Hercegovine (između Trebinja i Bileće) i da potiče od starog plemena Maleševaca.

Još jedan poznati Srbin iz Bosanske Krajine ima daleko hercegovačko porijeklo, to je pjevač Marinko Rokvić. On je od Ozgorastovića koji ishode od srednjevijekovnog klana Ugaraka-Dubravčića čija matica je između Trebinja i Ljubanja, utvrđeno preko genetike kao i za Kočića https://www.poreklo.rs/2020/11/25/ozgorastovici-u-krajini/


O doseljavanju Hercegovaca u glamočki i užički kraj https://html2-f.scribdassets.com/10wqmpw0e81qg8hp/images/81-9c97b451c2.png

Danas smo mix Srba sa svih strana ex yu. Jedino je Srbija heterogenija od nas jer je privukla migracije Srba od Albanije,Makedonije,Bugarske,Mađarske i Rumunije.
Istočna Hercegovina - pretežno starosjedioci uz nešto malo doseljenika iz Crne Gore i Albanije ( Klimente).
Pojas od Kalinovika do Zvornika - doseljenici Hercegovina naročito Šekovići 80%,Crna Gora i to doseljenici najviše iz tadašnje tzv Slobodne Crne Gore Katunska nahija,zatim Piva,Bjelopavlić,dolina Zete i nešto malo Kuča. Zatim među njima su Srbi starosjedioci i asimilovani Sasi i Germani naročito na području Srebrenice,Bratunca i Milića. Stanovništvo tog kraja ima izrazito bijeli ten,plavu kosu i plave oči što je veoma rijetko na području Sarajevske regije( ima ali ne puno).
Sarajevska Srbi ( Istočno Sarajevo)- mi smo jedan pravi mali bućkuriš Srba i drugih naroda sa područja čitave bivše Jugoslavije.
Jedan dio traducionalno vodi porijeklo iz CG i Hercegovine drugi dio starosjedioci,treći dio doseljenici Srba iz Dalmacije od 1878 - 1918.
Četvrti dio doseljenici iz Like,Krajine,Slavonije i Posavine od 1945 - 1992.
Potomci vojnih lica iz Srbije.
Naravno među nama ima asimilovanih Hrvata,Slovenaca,Muslimana,Makedonaca koji su tu ostali čitavo vrijeme rata i njihovi potomci se pretopili u Srbe.
Krajiški Srbi - ?
To bi neko iz Krajine trebao da piše. Oni isto vode jednim dijelom porijeklo CG i Hercegovina a drugi dio vodi porijeklo iz Dalmacije i Like.

1. da, Slavonija nije bila dio Hrvatske nakon što su je Mađari osvojili. Ona nije obuhvaćena pacta conventom, i zato je imala poseban Sabor i posebnog bana. Hrvatska je nakon 1102. samo jućno od Gvozda. Hrvatski toponimi po Slavoniji su upravo posljedica doseljavanja ljudi iz Hrvatske (južno od Gvozda) u vrijeme osmanskih prodora.

Tek u 16. stoljeću Habsburgovci su ukinuli slavonski sabor i bana i sve stavili pod Hrvatski sabor i bana, kao nagradu za Cetingradski sabor i izbor Habsburgovacai kaznu slavonskom saboru što je izabrao Zapolju.

To je jedna pozitivna nuspojava osmanskog prodora, što je u tom metežu Hrvatska uspjela vratiti Slavoniju, tj, kompletan panonski dio.

2. nazivi Hrvatska Kostajnica i Dubica su novijeg datuma, kad je nastala granica na Uni pa je postojaa Kostajnica i dubica i s druge, bosanske strane. Originalno, to su bile samo Kostajnica i Dubica. Isto važi i za Hrvatsko Zagorje, taj prefiks je dodan da se razlikuje od Dalmatinke Zagore, kao i Hrvatski Leskovac da se razlikuje od Leskovca u Srbiji

Uglavnom, hrvatske toponime imaš tam gdje nije postojala (kontinuirana) hrvatska vlast. Tamo Hrvati daju do znanja da su prisutni tako što imenuju selo po sebi.

Ako se pretpostavi da su Srbi iz BK doseljenici, a u velikoj većini jesu, onda ja to gledam otprilike ovako.
Doseljavanje je izvršeno uglavnom u 16 i 17 vijeku.
Turci pravoslavno stanovništvo sele iz sandzaka sa istoka (hercegovačkog i u manjoj mjeri smederevskog) u zapadne krajeve kako se granica carstva pomjera na zapad.
Stanovništvo se stimuliše na migracije na različite načine, između ostalog i ukidanjem vlaskog statusa u ranije osvojenim područjima i uvođenjem tog statusa na novoosvojenim teritorijama.
Nakon dolaska u Krajinu, Liku i Dalmaciju, stanovništvo BK i ovih regija vijekovima migrira tamo-ovamo pa je praktično nemoguće ispratiti ko se gdje i kad selio.

ovdje ima dosta istine. Turci su zapravo gurali pravoslavce na zapad i tako da su ih tamo čekali bolji uvjeti, dok su ih na izvornom prostoru isto maltretirali.

time su stvarali i katoličko-pravoslavnu netrpeljivost kao još jedan adut za sebe.

Kada već spominješ Srbiju evo podataka o procentima porodica po poreklu u oblasti Banja u jugoistočnoj Srbiji (današnja opština Sokobanja) po podacima iz 1924. godine.

ŠOPSKO-TORLAČKA MIGRACIONA STRUJA: 30,86%
Zaglavak (okolina Knjaževca): 15,09%
Bugarska: 7,07%
Svrljig: 4,66%
Pirotski kraj: 4,04%

DINARSKA MIGRACIONA STRUJA: 19,39%
Stari Vlah: 9,80%
Sjenica-Pešter: 5,10%
Crna Gora: 2,42%
Šumadija: 1,18%
Hercegovina: 0,73%
Bosna: 0,16%

MORAVSKO-VARDARSKA MIGRACIONA STRUJA: 15,20%
Aleksinac-Ražanj-Paraćin: 8,49%
Moravska dolina južno od Niša: 2,98%
Golak: 1,87%
Vardarske oblasti: 1,86%

STARINCI: 14,41%

TIMOČKO-BRANIČEVSKA MIGRACIONA STRUJA: 13,58%
Crna Reka (istočna Srbija): 11,06%
Rumunija: 2,32%
Smederevo: 0,20%

KOSOVSKO-METOHIJSKA MIGRACIONA STRUJA: 4,68%
Kosovo: 3,79%
Metohija: 0,89%

INVERSNA MIGRACIONA STRUJA (BANAT): 1,88%


U 8 sela je dominiralo stanovništvo šopsko-torlačke struje, 4 sela moravsko-vardarske, po 3 sela starinci, dinarska i timočka struja, a u jednom selu kosovska migraciona struja.
Zanimljivo bi bilo kada bi ovako detaljne podatke imali i za neke druge krajeve.

ne mora biti izrazita manjina, dovoljno je da nije izrazita dominacija i pojavit će se toponimi tog naroda.

ono što je osobitost Hrvata što takvih toponima ima na širokom prosotru i mnog češće nego kod drugih.

stvar je u tome što mi uglavnom znamo kad su se Srbi u te krajeve doseljavali. Tako si u HR imao i srpske Moravice, srpski Blagaj itd...

ali kad su se Hrvati naseljavali u sve ove prostore, pogotovo one oji NIKADA nisu bili u sastavu hrvatske države, poput Raške, Duklje ili još i dlaje?

Jedino objašnjenje je da je to bilo u vrijeme seobe naroda.

Tu očito stoji djelomično teorija o socijalnom dualizmu, a to je da je hrvatski identitet prevladao u prosotru gdje je uspostavljena hrvatska država ida su ga prihvatili ostali slaveni i slavizirani starosjedioci, dok je u ostalim prostorima bilo Hrvata, ali hrvatski identitet nije prevladao ili nije u potpunosti prevladao.

Isto važi vjerojatno i za Srbe, koji su isto postupno srbizirali ostale Salvene i slavizirane starosjedioce na prostoru srpske države.

Pri čemu je moglo biti Hrvata na srpskom i Srba na hrvatskom prostoru, ali to nije bilo presudno. Presudno je koja je država gdje bila dugotrajnija, a kasnije i crkva

Nikad ne bih rekao da je neko iz Bosne doseljavao u Knjaževac grad koji je 20km udaljen od Bugarske. Vidim ima migracije iz Hercegovine baš čudno.