|
|
Stranica: 2/3.
|
[ 58 post(ov)a ] |
|
Autor/ica |
Poruka |
Harezm
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 09 sij 2022, 19:35 |
|
Pridružen/a: 24 stu 2017, 19:23 Postovi: 3325
|
turbotakija je napisao/la: JUGOSLAVIJA je bila jedini garant da balkanski narodi ne budu ono sto su danas.
Nju su razjebali, znaju vrlo dobro zasto. Jugoslavija je samo jedna od glupih hrvatskih ideja koja je trebala poslužiti da se divlji osmanski podanici civiliziraju. Nije uspjela u tome, pa je i logično da je taj divlji element preuzeo vlast i da se sve završilo klaonicom.
_________________ Hrvatska Hrvatom!
|
|
Vrh |
|
|
turbotakija
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 09 sij 2022, 20:22 |
|
Pridružen/a: 06 srp 2021, 09:45 Postovi: 3678
|
S kojeg tOcno pijedestala nam se obracas? Tj na koji tOcno *** si se popeo pa da nam s visine objasnis JOS JEDAN od rvackijeh mitovcina i logickih vratolomoja?
Pitam za frenda jer mene ustvari i ne interesuje.
_________________ fakofbolan nema krsta bez tri prsta
|
|
Vrh |
|
|
Harezm
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 09 sij 2022, 21:58 |
|
Pridružen/a: 24 stu 2017, 19:23 Postovi: 3325
|
turbotakija je napisao/la: S kojeg tOcno pijedestala nam se obracas? Tj na koji tOcno *** si se popeo pa da nam s visine objasnis JOS JEDAN od rvackijeh mitovcina i logickih vratolomoja?
Pitam za frenda jer mene ustvari i ne interesuje. Mujo, ti si, čujem, jugoslavenski orijentiran. Evo ti oca nacije:
_________________ Hrvatska Hrvatom!
|
|
Vrh |
|
|
divizija
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 09 sij 2022, 22:56 |
|
Pridružen/a: 08 sij 2020, 17:34 Postovi: 23668
|
jadni Mujo ni ne zna da je jugoslavenska ideja, i nejna preteča, ilirizam, izmišljen u Vatikanu još u 16. stoljeću, kao instrument "približavanja" balkanskih prostora, šizmatika naročito, zapadu i RKC.
_________________ Čuvajte nacionalnu homogenost ko zjenicu oka svoga!
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 09 sij 2022, 23:14 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 5074
|
turbotakija je napisao/la: JUGOSLAVIJA je bila jedini garant da balkanski narodi ne budu ono sto su danas.
Nju su razjebali, znaju vrlo dobro zasto. Da je vajala, trajala bi. A nije. Da je ostala, danas bi sav kapital, poduzetnička i upravna moć bila usridotočena u Beogradu. Ovako, sa samostalnin državaman, baren je u glavnin gradoviman bivših republika. Još da su prošle serbokroatističke šeme, hrvatski bi danas bia izguran ka' niko zaostalo naričje. Govorenje njimen bilo bi pridmeton sramote i izrugivanja, no pri svega bilo bi pridmeton napada i razlogon diskvalifikacije. Hrvati bidu bili gosti u svojon republici.
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 09 sij 2022, 23:26 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 24436
|
Sokolić je napisao/la: turbotakija je napisao/la: JUGOSLAVIJA je bila jedini garant da balkanski narodi ne budu ono sto su danas.
Nju su razjebali, znaju vrlo dobro zasto. Da je vajala, trajala bi. A nije. Da je ostala, danas bi sav kapital, poduzetnička i upravna moć bila usridotočena u Beogradu. Ovako, sa samostalnin državaman, baren je u glavnin gradoviman bivših republika. Još da su prošle serbokroatističke šeme, hrvatski bi danas bia izguran ka' niko zaostalo naričje. Govorenje njimen bilo bi pridmeton sramote i izrugivanja, no pri svega bilo bi pridmeton napada i razlogon diskvalifikacije. Hrvati bidu bili gosti u svojon republici. Imali bi bar 3 milijuna muslimana u BiH, koji bi bili 2/3 većina u BiH, držali bi sve gradove i asimilirali gro "običnih" u Bosance. Također bi isti imali kolonije po Rijeci, obali, pograničnim područjima RH... Vjerojatno bi pokušavali i Slavonce, Ličane, Dalmatince (barem štokavske)... Prekrstiti u svoju emigraciju, jer je Hrvat=Ustaša. Srbima bi Albanci birali predsjednika, ali centar svega bi bio u Beogradu, da. Lagano bi se dalo pričati o Musloslaviji, da. S našim novcem se financirao muslimanski natalitet. Za vrijeme SFRJ su u 45 godina skočili od 700 tisuća do 2 milijuna, tri puta više. S takvom stopom rasta, bi u 30 godina do sada, skočili do 4 milijuna, bilo bi ih kao Hrvata. Još uz naša naseljavanja... Pitanje koliko bi yugića bilo u HR. To je skoro duplo duža juga, imali bi standard neke afričke države.
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 09 sij 2022, 23:27 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 5074
|
Ceha je napisao/la: Po londonskom sporazumu Hercegovina ide Srbiji, a "dijele se" Dubrovnik i Kotor; Druga karta ima grešaka(s time da karta i ovdje ima grešaka, npr prikazuje srpski, a ne talijanski Knin, pa srpski Lapac...), ali prikazuje i bugarsku Makedoniju, što na prvoj fali; Ala je ova Italija blesava. Pa ne mogu virovat. Prodali se za onoliko malil komad istočnojadranske obale?? Izostavit najbitnija mista?? Pa di jon je pamet bila? Izostavili su velike mletačke poside, a i ozemje Dubrovačke Republike svojatali su ka svoje. Di su in mletačka osvajanja u Hercegovini koja su propala zbog mirovnih ugovora? Namisto iskat cilu istočnu jadransku obalu do Sv. Ivana Medovskog, ma šta do ondi, nego i cilu južnojadransku obalu sve do Valone i Karaburunskog poluotoka. Hoće reć, do istočneg dila Otrantskih vrata.
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 09 sij 2022, 23:28 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 24436
|
Harezm je napisao/la: turbotakija je napisao/la: JUGOSLAVIJA je bila jedini garant da balkanski narodi ne budu ono sto su danas.
Nju su razjebali, znaju vrlo dobro zasto. Jugoslavija je samo jedna od glupih hrvatskih ideja koja je trebala poslužiti da se divlji osmanski podanici civiliziraju. Nije uspjela u tome, pa je i logično da je taj divlji element preuzeo vlast i da se sve završilo klaonicom. Da je vlast bila u Zagrebu, to bi drugačije ispalo. Pa iselili su i u kJ skoro sve Albance u Tursku, lako bi se to dogodilo i Muslimanima.
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 09 sij 2022, 23:30 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 24436
|
novem je napisao/la: Citat: "Jugoslavija našla svoju dušu"
Veliki masovni bunt 27. marta upamćen je po parolama "Bolje rat nego pakt" i "Bolje grob nego rob". Britanski lider Vinston Čerčil izjavio je tada da je "Jugoslavija pronašla svoju dušu". Kad su Srbi budale, jbg A Englezi gamad.
|
|
Vrh |
|
|
Harezm
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 09 sij 2022, 23:38 |
|
Pridružen/a: 24 stu 2017, 19:23 Postovi: 3325
|
Ceha je napisao/la: Harezm je napisao/la: Jugoslavija je samo jedna od glupih hrvatskih ideja koja je trebala poslužiti da se divlji osmanski podanici civiliziraju. Nije uspjela u tome, pa je i logično da je taj divlji element preuzeo vlast i da se sve završilo klaonicom. Da je vlast bila u Zagrebu, to bi drugačije ispalo. Pa iselili su i u kJ skoro sve Albance u Tursku, lako bi se to dogodilo i Muslimanima. Čim su potpisali banovinu Hrvatsku, odmah su trebali početi s deportacijama bošnjooka.
_________________ Hrvatska Hrvatom!
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 09 sij 2022, 23:41 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 24436
|
Sokolić je napisao/la: Ceha je napisao/la: Po londonskom sporazumu Hercegovina ide Srbiji, a "dijele se" Dubrovnik i Kotor; Druga karta ima grešaka(s time da karta i ovdje ima grešaka, npr prikazuje srpski, a ne talijanski Knin, pa srpski Lapac...), ali prikazuje i bugarsku Makedoniju, što na prvoj fali; Ala je ova Italija blesava. Pa ne mogu virovat. Prodali se za onoliko malil komad istočnojadranske obale?? Izostavit najbitnija mista?? Pa di jon je pamet bila? Izostavili su velike mletačke poside, a i ozemje Dubrovačke Republike svojatali su ka svoje. Di su in mletačka osvajanja u Hercegovini koja su propala zbog mirovnih ugovora? Namisto iskat cilu istočnu jadransku obalu do Sv. Ivana Medovskog, ma šta do ondi, nego i cilu južnojadransku obalu sve do Valone i Karaburunskog poluotoka. Hoće reć, do istočneg dila Otrantskih vrata. Jesu. Tražili su oni sve do Neretve, ali to je druga priča. U Albaniji su trebali dobiti ovo; Ona je trebala biti podijeljena. Iznad Drima Srbima (i Crnogorcima), a Sjeverni Epir Grcima. Ne znam je li Talijanima trebala ići samo Valona, a u ostatku vazal, ili sve Talijanima. Albanci su ih svakako protjerali sveskupa. Toliko kada nas straše s Digićima. A Italija se prodala jeftino, izgubila je svu svoju mladost, za što? Tri mala otoka (Lastovo, Lošinj i Cres), enklavu u pola Zadra, pola Rijeke i Istru. I još par deka pustinje u Sahari.
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 09 sij 2022, 23:42 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 24436
|
Harezm je napisao/la: Ceha je napisao/la: Da je vlast bila u Zagrebu, to bi drugačije ispalo. Pa iselili su i u kJ skoro sve Albance u Tursku, lako bi se to dogodilo i Muslimanima.
Čim su potpisali banovinu Hrvatsku, odmah su trebali početi s deportacijama bošnjooka. Da stvar bude bolja, oni su dobrovoljno selili u Tursku
|
|
Vrh |
|
|
Harezm
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 10 sij 2022, 00:02 |
|
Pridružen/a: 24 stu 2017, 19:23 Postovi: 3325
|
Ceha je napisao/la: Sokolić je napisao/la: Ala je ova Italija blesava. Pa ne mogu virovat. Prodali se za onoliko malil komad istočnojadranske obale?? Izostavit najbitnija mista?? Pa di jon je pamet bila? Izostavili su velike mletačke poside, a i ozemje Dubrovačke Republike svojatali su ka svoje. Di su in mletačka osvajanja u Hercegovini koja su propala zbog mirovnih ugovora? Namisto iskat cilu istočnu jadransku obalu do Sv. Ivana Medovskog, ma šta do ondi, nego i cilu južnojadransku obalu sve do Valone i Karaburunskog poluotoka. Hoće reć, do istočneg dila Otrantskih vrata.
Jesu. Tražili su oni sve do Neretve, ali to je druga priča. U Albaniji su trebali dobiti ovo; Ona je trebala biti podijeljena. Iznad Drima Srbima (i Crnogorcima), a Sjeverni Epir Grcima. Ne znam je li Talijanima trebala ići samo Valona, a u ostatku vazal, ili sve Talijanima. Albanci su ih svakako protjerali sveskupa. Toliko kada nas straše s Digićima. A Italija se prodala jeftino, izgubila je svu svoju mladost, za što? Tri mala otoka (Lastovo, Lošinj i Cres), enklavu u pola Zadra, pola Rijeke i Istru. I još par deka pustinje u Sahari. Ako ćemo biti fer, Talijanima je mnogo obećano, samo ih je Lenjin raskrinkao, a Wilson rekao ništa od tajnih ugovora. Od tog bijesa su i izabrali Mussolinija. Mislim da je njihova trebala biti Valona, a ostatak protektorat. Albanci ih natamburali, otišli s gaćama na štapu. A mi kao ne bi isto tako.
_________________ Hrvatska Hrvatom!
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 10 sij 2022, 00:30 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29740
|
Srbima Amerikanci odbili zahtjeve za aneksiju sjeverne Albanije. Citat: Earlu Curzon-u od Kedleston-a, K. G.2 Foreign Office .
Ali albansko pitanje ne bi smjelo biti uključeno u predložene zajedničke pregovore izmedju Italije i Jugoslavije, te predsjednik (Wilson) mora da ponovo izjavi, da on nikako ne može odobriti bilo kaki plan, koji bi dao Jugoslaviji u sjevernim krajevima Albanije teritorijalne kompenzacije za ono, što Jugoslavija na drugim mjestima gubi. U pogledu ekonomskog izlaza za Jugoslaviju u okolici Skadra, koji se napominje u Memorandumua na koji se odgovara, predsjednik se pozivlje na Memorandum od 9. decembra, koji sadržaje odredbe, koje su dovoljne, da zadovolje jugoslavenske potrebe.
„Daily Telegraph“ od 9. marta 1920.
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 10 sij 2022, 00:44 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 24436
|
Harezm je napisao/la: Ceha je napisao/la: Jesu. Tražili su oni sve do Neretve, ali to je druga priča. U Albaniji su trebali dobiti ovo; Ona je trebala biti podijeljena. Iznad Drima Srbima (i Crnogorcima), a Sjeverni Epir Grcima. Ne znam je li Talijanima trebala ići samo Valona, a u ostatku vazal, ili sve Talijanima. Albanci su ih svakako protjerali sveskupa. Toliko kada nas straše s Digićima. A Italija se prodala jeftino, izgubila je svu svoju mladost, za što? Tri mala otoka (Lastovo, Lošinj i Cres), enklavu u pola Zadra, pola Rijeke i Istru. I još par deka pustinje u Sahari. Ako ćemo biti fer, Talijanima je mnogo obećano, samo ih je Lenjin raskrinkao, a Wilson rekao ništa od tajnih ugovora. Od tog bijesa su i izabrali Mussolinija. Mislim da je njihova trebala biti Valona, a ostatak protektorat. Albanci ih natamburali, otišli s gaćama na štapu. A mi kao ne bi isto tako. Da, kod nas bi drugačije prošli A Albaniju su htjeli i Srbi i Talijani, pa i Grci. Mi smo imali problema "samo" sa Srbima i Talijanima. I bez ovoga kaj su dobili im je obećano pet većih otoka (Brač, Hvar, Vis, Mljet, Pag), Šibenik, zadarsko-šibenski arhipelag i zadarskošibensko zaleđe, sve do Knina. Nije baš ogromna razlika. S time da u tom slučaju ne bi dobili pola Rijeke. A izginula im cijela mladost. Istinabog, to je jer su "dobri" ratnici bili, no opet.
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 10 sij 2022, 00:46 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 24436
|
novem je napisao/la: Srbima Amerikanci odbili zahtjeve za aneksiju sjeverne Albanije. Citat: Earlu Curzon-u od Kedleston-a, K. G.2 Foreign Office .
Ali albansko pitanje ne bi smjelo biti uključeno u predložene zajedničke pregovore izmedju Italije i Jugoslavije, te predsjednik (Wilson) mora da ponovo izjavi, da on nikako ne može odobriti bilo kaki plan, koji bi dao Jugoslaviji u sjevernim krajevima Albanije teritorijalne kompenzacije za ono, što Jugoslavija na drugim mjestima gubi. U pogledu ekonomskog izlaza za Jugoslaviju u okolici Skadra, koji se napominje u Memorandumua na koji se odgovara, predsjednik se pozivlje na Memorandum od 9. decembra, koji sadržaje odredbe, koje su dovoljne, da zadovolje jugoslavenske potrebe.
„Daily Telegraph“ od 9. marta 1920. Da stvar bude bolja, to je većinom katolički dio zemlje. Da su dobili Skadar, možda ne bi slinili doliko za hrvatskom Jadranom, od Boke, nadalje...
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 10 sij 2022, 00:48 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29740
|
Citat: Tekst Londonskoga pakta.
Ovlaštenjem talijanske vlade čast je markizu Imperialijus» poslaniku Italije u Londonu, saopčiti državnom tajniku za izvanjske poslove Siru Edwardu Greyu, onda poslaniku Francuske g. Cambonu i grofu Benckendorffu, poslaniku Rusije, ovaj memorandum : Memorandum.
Clanak 1. Izmedju glavnih stožera (états-majors généraux); Francuske, Velike Britanije, Rusije i Italije, ima se bezodvlačno zaključiti vojna konvencija, Ova če konvencija točno odrediti minimum onih vojnih sila, što če ih Rusija upotrebiti protiv Austro Ugarske, ako bi se ona bacila svim silama na Italiju. Inače ce Rusija udariti u prvom redu na Njemačku. Ova če konvencija tako isto urediti i sva pitanja, što se odnose na buduče primirje, u koliko to ne bi bitno diralo u kompetenciju vrhovne vojne komande.
Clanak 2. Italija se od svoje strane obavezuje, da če poči u rat na strani Francuske, Velike Britanije i Rusije sa svim sredstvima s kojima raspolaže, i to protiv svih Sila, koje s njima ratuju.
Clanak 3. Pomorske sile Francuske i Velike Britanije kooperirat če energički s Italijom, sve dok ne bude austrijsko brodovlje uništeno, odnosno do zaključka mira. U tu če se svrhtL bezodvlačno zaključiti pomorska konvencija izmedju Francuske, Velike Britanije i Italije.
Clanak 4. U Ugovoru o Miru Italija će dobiti 1: Trentino,. cisalpinski Tirol s njegovom geografskom i prirodnom granicom (to je granica Brennera), kao i Trst, grofoviju Goricu Gradišku, čitavu Istru do Kvarnera, uključivši amo Volosko i istarske otoke Cres i Lošinj, kao i male otoke Plavnik, Unije, Srakane, Palazzuoli, Sv. Petar Ilovik, Asinello (?), Gruica (misli se Susak); i obližnja ostrva.
Primjedba. Da se obezbijedi izvršenje članka 4., bit če granica povučena kako slijedi : Od Piz Umbrail do sjeverno od Stelvija slijedit če kosu Retskih Alpa sve do izvora Adiže i Eisacka, prolazeči potom preko brda Reschena i Brennera i visova Oetza i Zillera. Odatle če granica zakrenuti prema jugu i prolazeči preko brda Toblacha, doci če do sadašnje granice Karničkih Alpa. Ona če slijediti ovu granicu do planine Trbiža, a poslije Trbiža vodomedju Julskih Alpa preko brda Predila, Mangarta i Triglava i vodomedju glavicâ Podbrdo, Podlasnica
1 U originalu glasi ovo važno mjesto : „Dans le Traité de Paix,. l ’Italie obtiendra".
i Idrija. Od te točke granica če iči k jugoistoku prema Snježniku ostavljajuči izvan talijanskoga teritorija čitavu kotlinu Save i njezinih pritoka. Od Snježnika spustit če se granica na obalu na način, da če zahvatiti u talijanski teritorij Kastav, Matulje i Volosko.
Clanak 5. Italija dobit če takodjer provinciju Dalmaciju u njenim današnjim administrativnim granicama, uključivši amo na sjeveru Lisaricu i Tribanj, a na jugu do linije, koja če polazeči od obale kod rta Planka, slijediti prema istoku vrhuncima visova, koji čine vodomedju, na način, da u talijanskom teritoriju ostaju sve doline i vode, koje teku prema Šibeniku, kao što su Čikola, Krka, Butišnica i njihovi pritoci. Italija če takodjer dobiti sve otoke na sjeveru i zapadu Dalmacije od Premude, Silbe, Oliba, Skarde, Mauna, Paga i Visa na sjeveru, a do Mljeta na jugu, uključujuči amo Svetac, Biševo, Vis, Hvar, Ščedro, Korčulu, Sušac i Lastovo, kao i grebene i ostrva oko njih te Palagružu, izuzev jedino otoke Veliki i Mali Drvenik, Čiovo, Šoltu i Brač.
Neutralizovat će se : 1. Čitava obala od rta Planke na sjeveru, do južnoga korijena poluotoka Pelješca na jugu, tako da bude zahvačen čitav ovaj poluotok. 2. Dio obale što počinje na sjeveru deset kilometara od prilike južno od rta Cavtata, silazeči prema jugu do rijeke Vojuše, tako da če biti amo uključeni zaliv i pristanište Kotora, Bara, Ucinja, Sv. Ivana Medovanskoga i Drača, ali da ne budu time prejudicirana prava Crne Gore, kako proizlaze iz izjavâ izmijenjenih izmedju Sila u aprilu i maju 1909, Buduči da se ova prava odnose samo na sadašnji črnogorski teritorij, ne če se ona moči protegnuti još i na teritorij i na ona pristaništa, koja bi mogla biti dodijeljena Crnoj Gori. Prema tome nijedan dio ovih obala što sada pripadaju Crnoj Gori, ne če moči biti neutralizovan. Ostat če na snazi restrinkcije u pogledu pristaništa Bara, na koje je Crna Gora sama pristala god. 1909. 3. I konačno svi otoci koji nijesu dodijeljeni Italiji.
Primjedba. Četiri savezne Sile dodijelit če niže nabrojene jadranske zemlje Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.1 U sjevernom Jadranu svu obalu od Voloskoga zaliva na istarskoj granici do sjeverne dalmatinske granice, uključujuči amo današnje ugarsko primorje i čitavu hrvatsku obalu s pristaništem Rijekom i manjim pristaništima Novi i Karlobag, kao i otoke Krk, Prvič, Sv. Grgur, Goli i Rab. A u donjem Jadranu (u krajevima koji interesuju Srbiju i Crnu Goru) čitavu obalu od rta Planke do
1 U originalu glasi ovo mjesto: „Les territoires de l ’Adriatique énumérés ci-dessous seront attribués par les quatre Puissances alliées à la Croatie, à la Serbie et au Monténégro“.
rijeke Drim s važnim pristaništima Split, Dubrovnik, Kotor, Bar, Ucinj i Sv. Ivan Medovanski, i otoke Veliki, Drvenik, Mali Drvenik, Čiovo, Šoltu, Brač, Jakljan pak Koločep. Pristanište Drač bit če dodijeljeno nezavisnoj muslimanskoj državi Albaniji.1 Članak 6. Italija dobit če u potpuno vlasništvo Valonu, otok Saseno i suviše još dosta prostran teritorij potreban za njihovu obranu, to jest otprilike onaj izmedju rijeke Vojuše na sjeveru i istoku, a iduči na jug, sve do granica okružja Chimäre. Članak 7. Primajuči člankom 4. Trentino i Istru, 5. Dalmaciju i jadranske otoke, a 6. zaliv Valonski, Italija se, u slučaju ako bi došlo do formacije jedne malene autonomne i neutralizovane države u Albaniji, ne smije opirati željama Francuske, Velike Britanije i Rusije, da se sjeverni i južni okrajci Albanije podijele izmedju Crne Gore, Srbije i Grčke. Južno primorje Albanije od granica talijanske provincije Valone do rta Stila (Stylos) bit če neutralizovano.
Italija dobit če pravo upravljati izvanjskim poslovima Albanije; u svakom slučaju ona če biti obvezana da bdije nad tim, da Albanija dobije dostatan teritorij, čije se granice imadu sastati na zapadu kod Ohridskoga jezera s grčkima i srpskima.
Članak 8. Italija dobit če u potpuno vlasništvo sve otoke Dodekaneza, kako ih sada drži posjednute.
Članak 9. Francuska, Velika Britanija i Rusija priznaju, da je Italija interesovana na održanju ravnovjesja (équilibre) u Sredozemnom moru, kao i njezino pravo, da za slučaj diobe Turske ona dobije isto taki dio kao i one u području Sredozemnoga mora, a naročito u onom dijelu, koji graniči s provincijom Adalijom, gdje je Italija več stekla osobitih prava i interesa, kako je to razloženo u talijansko-britanskoj konvenciji. Zona, koja če biti odstupljena Italiji, bit če u zgodnije vrijeme precizno ograničena s obzirom na vitalne interese Francuske i Velike Brilanije. Interesi Italije isto če tako biti uzeti u obzir za slučaj, ako bi Velike Sile htjele da na duže vrijeme održe integritet Turske u Aziji i ako se ne bude radilo medju njima o drugom, nego samo o utvrdjenju njihovih interesnih sfera. Za slučaj pak, ako bi se Francuska, Velika Britanija i Rusija tečajem ovoga rata domogle provincija turske Azije, svi krajevi što graniče s Adalijom biti če prepušteni Italiji, koja sebi uzima pravo, da ih uzme u posjed.
Članak 10. Sva prava, što ih je još pridržao Sultan u Libiji mirom Lausanneskim, prelaze na Italiju. 1 Oba ova članka, 4. i 5., preuzeti su iz autentičnoga teksta, kako ga je talijanska vlada komunicirala u svojem memorandumu od 10, januara 1920. (Gl. niže).
Clanak 11. Italija primit če dio ratne odštete odgovarajuči njezinim žrtvama i naporima.
Clanak 12. Italija pridružuje se deklaraciji Francuske* Velike Britanije i Rusije, prema kojoj če Arabija i muslimanska Sveta Mjesta pripasti jednoj muslimanskoj nezavisnoj državi.
Članak 13. Za slučaj ako bi Francuska i Velika Britanija proširile svoj kolonijalni posjed na račun Njemačke, Francuska i Velika Britanija priznaju u principu Italiji pravo zatražiti kompenzacijâ proširenjem njezina posjeda u Eritreji, Soinali zemlji, Libiji i u kolonijalnim krajevima, koji graniče s francuskim i engleskim kolonijama.
Clanak 14. Engleska se obavezuje, da če poduprijeti bezodvlačno ostvarenje zajma od najmanje 50 milijuna funti sterlinga Italiji na tržištu u Londonu uz povoljne uvjete.
Clanak 15. Francuska, Engleska i Rusija podupirat če otpor Italije, što če ga ona poduzimati protiv svake propozicije, da bude pripušten predstavnik Svete Stolice kod utanačenja mira i kod uredjenja pitanjâ, potaknutih sadašnjim ratom.
Clanak 16. Ova se konvencija ima držati tajnom. Što se tiče privoljenja Italije deklaraciji od 5. septembra 1 9 1 4 . ne če ova deklaracija biti publikovana, sve dok ne bude Italiji naviješten rat ili dok ga ona ne navijesti.
Zastupnici Francuske, Velike Britanije i Rusije pristaju na sve, što se kaže u ovom memorandumu. Što se tiče članka 1„ 2. i 3. s obzirom na sporazum glede vojničkih i pomorskih oblasti četiriju Velikih Sila, Italija izjavljuje, da če aktivno uči u rat što prije može, a u svakom slučaju najkašnje mjesec dana poslije potpisa ovoga dokumenta.
U Londonu 26. aprila 1915.
Sir E. Grey, Cambon, markiz Imperiaii, grof Benckendorfl.
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 10 sij 2022, 00:51 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29740
|
Ceha je napisao/la: novem je napisao/la: Srbima Amerikanci odbili zahtjeve za aneksiju sjeverne Albanije.
Da stvar bude bolja, to je većinom katolički dio zemlje. Da su dobili Skadar, možda ne bi slinili doliko za hrvatskom Jadranom, od Boke, nadalje... E da. Citat: Sadašnje stanje Jadranskoga pitanja. Napisao dr. Otokar Rybar, delegat na Konferenciji Mira i bivši zastupnik grada Trsta na car. vijeću.*
Wilsonov ispad protiv Jugoslavena zbog albanskog pitanja bio je tim neopravdaniji, što je naša Delegacija od prvog početka zauzimala, i zauzimlje i danas, najkorektnije i najpravednije stanovište. Ona naime traži potpunu nezavisnost Albanije u granicama od g. 1913. a traži to takodjer u vlastitom interesu, jer voli imati za susjeda Albaniju nego Italiju. Samo za slučaj, da se Albanija podeli i dade Italiji mandat, traži naša delegacija severnu Albaniju sa Skadrom, jer nikako ne može dopustiti, da taj, po Сrnu Goru i Srbiju tako važni kraj dodje pod tudjinsku vlast. Mi doduše želimo imati dobre odnose s Italijom, ali smo uvereni, da će to moguće biti samo onda, bude li Italija poštivala geslo : Balkan balkanskim narodima.
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 10 sij 2022, 01:00 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29740
|
Harezm je napisao/la: Ako ćemo biti fer, Talijanima je mnogo obećano, samo ih je Lenjin raskrinkao, a Wilson rekao ništa od tajnih ugovora. Od tog bijesa su i izabrali Mussolinija. Mislim da je njihova trebala biti Valona, a ostatak protektorat. Albanci ih natamburali, otišli s gaćama na štapu. A mi kao ne bi isto tako. Citat: Srpski poslanik Spalajković na prijemu u Rusiji, Lenjinu prebacio "izdaju slavenske rase". Lenjin savjetovao da "narodi u Habsburškoj monarhiji odbace nacionalnu netrpeljivost i formiraju socijalističku federativnu državu".
...da je zbacivanjem cara i oktobarskom revolucijom 1917. godine Srbija izgubila svog zaštitnika u Prvom svetskom ratu, a o odnosu srpske vlade prema novim boljševičkim vlastima i Lenjinu citirao je srpskog poslanika u Petrogradu dr Miroslava Spalajkovića koji je na jednom prijemu Lenjinu rekao: “Vi ste bandit! Vi ste osramotili slovensku rasu i ja vam pljujem u lice!“
Taj incident opisan je u knjizi „Ratni ciljevi Srbije“ akademika Milorada Ekmečića, koji je, pozivajući se na američkog diplomatu Džordža Kenana, izneo činjenicu da se Spalajković 1918. godine u Moskvi na prvom prijemu za strane diplomate tako Lenjinu obratio.
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 10 sij 2022, 10:04 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 24436
|
Srbi su računali na Srbiju do Trogira, Une i Ilove, jbg Talijanima je obećano pola Dalmacije (druga polovica bi išla Srbiji i neki rub CG), Istra (ne i Rijeka), Trst i slovenska Gorica/Goriška/Primorje. Te južni Tirol. To nije puno. Ajde, jugozapadna četvrtina Turske (kad se odbiju Armenija i Kurdistan) bi već nešto bili, ali to su im poslije rata uzeli Grci, a poslije se Turska objedinila. Mislim, Talijani su bili drugorazredna sila, nisu mogli ni Albance pokoriti, od njih je bilo više štete nego koristi, ali.... Zeznili su se i to žešće.
|
|
Vrh |
|
|
Glazbenik
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 10 sij 2022, 12:27 |
|
Pridružen/a: 12 lip 2009, 13:19 Postovi: 5917 Lokacija: Croatia Alba; site:hercegbosna.org/forum
|
novem je napisao/la: Citat: Tekst Londonskoga pakta.
Clanak 4. U Ugovoru o Miru Italija će dobiti 1: Trentino,. cisalpinski Tirol s njegovom geografskom i prirodnom granicom (to je granica Brennera), kao i Trst, grofoviju Goricu Gradišku, čitavu Istru do Kvarnera, uključivši amo Volosko i istarske otoke Cres i Lošinj, kao i male otoke Plavnik, Unije, Srakane, Palazzuoli, Sv. Petar Ilovik, Asinello (?), Gruica (misli se Susak); i obližnja ostrva.
Ovaj prijevod je netočan. Talijanski tekst: Citat: Articolo 4.
Secondo il Trattato di Pace, l’Italia dovrà ricevere il Trentino, il Tirolo Cisalpino con il suo confine geografico naturale (la frontiera del Brennero), oltre che Trieste, le contee di Gorizia e Gradisca, tutta l’Istria fino al Quarnaro, comprese Volosca e le isole istriane di Cherso e Lussino, oltre che le piccole isole Plavnik, Unie, Canidole, Palazzuoli, San Pietro di Nembi, Asinello, Gruica, e isolotti vicini. Plavnik = Plavnik Unie = Unije Canidole = Srakane Palazzuoli = Palacol San Pietro di Nembi = Sveti Petar Asinello = Ilovik Gruica = Grujica Talijansko ime Suska je Sansego.
|
|
Vrh |
|
|
turbotakija
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 10 sij 2022, 12:30 |
|
Pridružen/a: 06 srp 2021, 09:45 Postovi: 3678
|
Harezm je napisao/la: turbotakija je napisao/la: S kojeg tOcno pijedestala nam se obracas? Tj na koji tOcno *** si se popeo pa da nam s visine objasnis JOS JEDAN od rvackijeh mitovcina i logickih vratolomoja?
Pitam za frenda jer mene ustvari i ne interesuje. Mujo, ti si, čujem, jugoslavenski orijentiran. Evo ti oca nacije: Bas je lijep, sta mu fali. Jedino bi frenku mogo malo..
_________________ fakofbolan nema krsta bez tri prsta
|
|
Vrh |
|
|
turbotakija
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 10 sij 2022, 12:35 |
|
Pridružen/a: 06 srp 2021, 09:45 Postovi: 3678
|
Jao kad kroatici pocnu s ovim glupostima o ugarsko "hrvatskom" kraljevstvu odma mi se sere. Madjarski kralj pozdero tadasnje hrvatsko plemstvo nakon smrti Dmitra Zvonimira, tj. kratkog preseravanja Drzislavova (mislim na Stephana Drzislava II.) a ko fol im reko da ce od sad biti i hrvatski kralj a ovi se pale 1000 godina poslije na to. I misle da su tu bili neka kvaka. Pa kralj vam se prvi zvao Almos. Madjar krivonogi, kosooki. Lijep ko slika! A mnogi madjarski kraljevi poslije nisu ni drzali za shodno da dodju u Biograd i da se krunisu po drugi put. Iako su i oni koji su to radili, to radili reda radi. Smijesni ste hrvatici. Zaista. Jednostavno Hrvatska prestaje da postoji 1102. godine. Tek Pavelic tu i tamo nesto vrtio a znamo kad je taj uskrsnuo.
_________________ fakofbolan nema krsta bez tri prsta
|
|
Vrh |
|
|
Gazda
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 10 sij 2022, 14:33 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2020, 16:23 Postovi: 3777 Lokacija: Stolni grad
|
Ceha je napisao/la: Jesu. Tražili su oni sve do Neretve, ali to je druga priča.
Nisu samo tražili sve do Neretve već su to i kontrolirali do kraja 43e.
|
|
Vrh |
|
|
Jean Luc Picard
|
Naslov: Re: Odnosi velikih sila prema Balkanu u XIX i XX stoljeću Postano: 10 sij 2022, 17:27 |
|
Pridružen/a: 31 kol 2021, 13:35 Postovi: 343
|
Ceha je napisao/la: Sokolić je napisao/la: Da je vajala, trajala bi. A nije.
Da je ostala, danas bi sav kapital, poduzetnička i upravna moć bila usridotočena u Beogradu. Ovako, sa samostalnin državaman, baren je u glavnin gradoviman bivših republika.
Još da su prošle serbokroatističke šeme, hrvatski bi danas bia izguran ka' niko zaostalo naričje. Govorenje njimen bilo bi pridmeton sramote i izrugivanja, no pri svega bilo bi pridmeton napada i razlogon diskvalifikacije.
Hrvati bidu bili gosti u svojon republici.
Imali bi bar 3 milijuna muslimana u BiH, koji bi bili 2/3 većina u BiH, držali bi sve gradove i asimilirali gro "običnih" u Bosance. Također bi isti imali kolonije po Rijeci, obali, pograničnim područjima RH... Vjerojatno bi pokušavali i Slavonce, Ličane, Dalmatince (barem štokavske)... Prekrstiti u svoju emigraciju, jer je Hrvat=Ustaša. Srbima bi Albanci birali predsjednika, ali centar svega bi bio u Beogradu, da. Lagano bi se dalo pričati o Musloslaviji, da. S našim novcem se financirao muslimanski natalitet. Za vrijeme SFRJ su u 45 godina skočili od 700 tisuća do 2 milijuna, tri puta više. S takvom stopom rasta, bi u 30 godina do sada, skočili do 4 milijuna, bilo bi ih kao Hrvata. Još uz naša naseljavanja... Pitanje koliko bi yugića bilo u HR. To je skoro duplo duža juga, imali bi standard neke afričke države. U opstanak Jugoslavije nakon Tita nisu vjerovali ni bliski Titovi suradnici kao naprimjer Kardelj, Jugoslavija je neodrživa tvorevina, samo naivni i neuki mogu misliti da prije ili kasnije ne bi došlo do raspada, samo je pitanje kakav bi bio.
|
|
Vrh |
|
|
Online |
Trenutno korisnika/ca: / i 27 gostiju. |
|
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
|
|
|