|
|
Stranica: 57/78.
|
[ 1930 post(ov)a ] |
|
Autor/ica |
Poruka |
Ceha
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 18 vel 2022, 13:50 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 24011
|
dalmatinac181 je napisao/la: gang_moslavina je napisao/la: Razvitak Mletačke Dalmacije. Siverna granica je dobra, prirodna do Dinare/Kamešnice (Uništa se tribaju vratit kad se pripoji Herceg Bosna), ali doli jug i granica sa Hercegovinon je sjebana. Tribalo je to bit deblje. Uzet Neum, podebljat dio od Imotskog do Ljubuškog, uzet Gabelu i Čapljinu, uzet Ravno ka zaleđe Dubrovnika i možda čak i Stolac. Ovdje fali jedan dio. Privremeno zauzeta područja. Mlečani su bili zauzeli Hercegovinu do Prenja i Rame, ali su se iz nje morali povući. Problem je bio što Mlečani nisu smjeli graničiti s Dubrovnikom. NDH je to riješila na drugi način. Dubrovnik su razvukli do Gackog (dali su mu i Neum naravno). Cijela istočna Hercegovina osim Nevesinja, ali sa cijelom Čapljinom (i Gabelom) je postala župa Dubrava. Neretva se priključila Hercegovini. Ako pretpostavimo da je današnja granica fBiH dobrim djelom buduća granica RH (uz evenutalno neke manje prilagodbe, poput Šćepan Krsta), ona je jasno da bi Dubrovniku trebalo pripasti zaleđe, dakle Ravno, te Neum. Stolac je tu možda, jer bi Dubrovnik trebao preuzeti naš dio istočne Hercegovine, odnosno taj krak između Neretve i današnje granice, no opet, pitanje je razgraničenja županija u dolini Neretve, a po tome se gleda i Stolac, koji je trenutno najsjeverniji hrvatski gradić s lijeve strane Neretve. Kod Neuma je zanimljivo što je punta Kleka u Metkoviću, a ova dva školja su vjerojatno u Pelješcu. Uništa bi neosporno trebala doći Kninu, odnosno Šibeniku. Tu je eventualno i pitanje Grahova, iako jug te općine pripada Livanjskom polju, a samo Grahovo mu je nastavak i koje do ww1 nije bilo općina, već je postalo općinom jer je tu rođen Gavrilo Princip. Valjda i Livno nije željelo biti mjesto gdje je rođen ubojica koji je počeo ww1. Onda dolazi dio gdje je granica neprirodna, kojeg si spomenuo. Originalna granica je trebala ići istočnije, ali su Turci potplatili mletačke činovnike koji su ju crtali. Tako da je granica pala da ovo što vidiš, a to su sela+ domet topa oko Imotskog i Vrgorca. Zanimljivi su ti polukrugovi oko ta dva grada. Posušje i Grude (koje su za NDH i KJ bile u kotaru Ljubuški) su druga polovina Imote, Bekija (tur. ostatak, koji je ostao Turcima nakon razgraničenja). Ljubuški i Vrgorac bi pak tu trebali biti drugi blizanci. Gabela je predgraše Metkovića, a Čapljina samo malo dalje. https://www.openstreetmap.org/#map=12/43.0954/17.6769Postoji i ova karta; A ako se starohrvatska župa Imota spuštala do Neretve, a Rastoka s Ljubuškim i Vrgorcem bila Neretvanska, onda je stara granica tu bila ova; Iako je upitna, neki (Anđelko Đermek) misle da je DAI župa Aemota kod Banja Luke bila, a da su ovo sve do Rame držali Neretvani; https://hrcak.srce.hr/file/226788Tu ima i starijih projekcija granica, u kojima Imota nije do Neretve, a koje su malo čudne onda; Meni se čini da bi se ovo trebalo riješiti ovako; Dubrovnik malo preko neretve, Široki (i blidinjski sjever Posušja) Mostaru, a ZHŽ splitu. Ili bi alternativa bila ZHŽ(bez Širokog)+Vrgorac+Imotski, možda i Makarska. Nisam previše ulazio u ostale županije. Hercegbosansku Posavinu sam pripojio Brodskoj, skupa sa Županjom. Središnjohrvatsku (Unsko-sansku) županiju sam razdijelio, Bihać je otišao Plitvicama, a Cazin i Kladuša (skupa sa Gvozdom) Karlovcu. Komad Krupe i istok Kladuše su došli u Sisak (Pounjska veza). Dio oko Martin Broda je završio u Zadru, a ostatak je uguran pod Livno. To je loša podjela, trebala bi biti inteligentnija, problem je što je infrastruktura razvijana pogrešno zadnjih stotinjak godina. No opet, kako nema previše stanovnika... Označio sam i ZDK na karti, a u razgraničenje s RSom nisam ulazio.
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 18 vel 2022, 13:57 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 24011
|
Glazbenik je napisao/la: dalmatinac181 je napisao/la: Mikroregije Hrvatske U legendi nisu upisane: Banovina Drniška Krajina Gacka Turopolje itd. Gacka čak nije ni ucrtana. Da, ovo za Gacku sam i ja primjetio. Južna Dalmacija je Dubrovnik. Inače nije loša karta.
|
|
Vrh |
|
|
Dr. Van Nostrand
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 18 vel 2022, 15:50 |
|
Pridružen/a: 22 svi 2020, 12:40 Postovi: 4884
|
Ceha je napisao/la: Središnjohrvatsku (Unsko-sansku) županiju sam razdijelio, Bihać je otišao Plitvicama, a Cazin i Kladuša (skupa sa Gvozdom) Karlovcu. Komad Krupe i istok Kladuše su došli u Sisak (Pounjska veza). Dio oko Martin Broda je završio u Zadru, a ostatak je uguran pod Livno. To je loša podjela, trebala bi biti inteligentnija, problem je što je infrastruktura razvijana pogrešno zadnjih stotinjak godina. No opet, kako nema previše stanovnika... Priključiš Bihać Ličkoj županiji i muslimani imaju pola stanovništva u županiji površinom velikoj kao pola Crne Gore. Znam da oni padaju, ali Ličko-senjska županija ima 40 tisuća stanovnika, prava Lika bez Senja i Novalje samo 30 tisuća.
|
|
Vrh |
|
|
Harezm
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 18 vel 2022, 16:00 |
|
Pridružen/a: 24 stu 2017, 19:23 Postovi: 3325
|
Ceha je napisao/la: Meni se čini da bi se ovo trebalo riješiti ovako; Dubrovnik malo preko neretve, Široki (i blidinjski sjever Posušja) Mostaru, a ZHŽ splitu. Ili bi alternativa bila ZHŽ(bez Širokog)+Vrgorac+Imotski, možda i Makarska. Nisam previše ulazio u ostale županije. Hercegbosansku Posavinu sam pripojio Brodskoj, skupa sa Županjom. Središnjohrvatsku (Unsko-sansku) županiju sam razdijelio, Bihać je otišao Plitvicama, a Cazin i Kladuša (skupa sa Gvozdom) Karlovcu. Komad Krupe i istok Kladuše su došli u Sisak (Pounjska veza). Dio oko Martin Broda je završio u Zadru, a ostatak je uguran pod Livno. To je loša podjela, trebala bi biti inteligentnija, problem je što je infrastruktura razvijana pogrešno zadnjih stotinjak godina. No opet, kako nema previše stanovnika... Označio sam i ZDK na karti, a u razgraničenje s RSom nisam ulazio. Mislim da bi cijela ZHŽ trebala u Mostar, zajedno s Čapljinom, Stocem i neretvanskim dijelom DNŽ.
_________________ Hrvatska Hrvatom!
|
|
Vrh |
|
|
dalmatinac181
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 18 vel 2022, 18:46 |
|
Pridružen/a: 20 ruj 2020, 17:43 Postovi: 966
|
Glazbenik je napisao/la: dalmatinac181 je napisao/la: Mikroregije Hrvatske U legendi nisu upisane: Banovina Drniška Krajina Gacka Turopolje itd. Gacka čak nije ni ucrtana. Da... Ima tu par sitnih grišaka, ali nigdi nisan vidija bolju kartu ovog tipa. Drniška krajina je pod Zagora.. Mada bi se i ona mogla stavit odvojeno, a Zagora ostat samo sela u zaleđu Trogira i Kaštela sa sridišten u Unešiću.
_________________ Udio šizmatika u Hrvatskoj: 1921.-17% 2021.- 3%
|
|
Vrh |
|
|
dalmatinac181
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 18 vel 2022, 18:49 |
|
Pridružen/a: 20 ruj 2020, 17:43 Postovi: 966
|
Ceha je napisao/la: Južna Dalmacija je Dubrovnik. Inače nije loša karta. Da. Bivša Dubrovačka Republika.
_________________ Udio šizmatika u Hrvatskoj: 1921.-17% 2021.- 3%
|
|
Vrh |
|
|
gang_moslavina
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 18 vel 2022, 20:05 |
|
Pridružen/a: 19 ruj 2021, 20:55 Postovi: 958 Lokacija: Herceg-Hrvatska
|
_________________ 2013. Katolika prema Crkvi: 432 177 Katolika prema popisu: 536 333 (razlika 24.1%)
2021. Katolika prema Crkvi 344 639 344 639 + 24,1% + 1,57% koji nisu Katolici = 434 411 HRVATA
|
|
Vrh |
|
|
Glazbenik
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 18 vel 2022, 23:14 |
|
Pridružen/a: 12 lip 2009, 13:19 Postovi: 5844 Lokacija: Croatia Alba; site:hercegbosna.org/forum
|
Ceha je napisao/la: Da, ovo za Gacku sam i ja primjetio. Južna Dalmacija je Dubrovnik. Inače nije loša karta. Vrlo zanimljiva karta. Varaždinština je izdvojena iz Zagorja. Nikad čuo za Varaždinštinu.
|
|
Vrh |
|
|
Glazbenik
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 18 vel 2022, 23:19 |
|
Pridružen/a: 12 lip 2009, 13:19 Postovi: 5844 Lokacija: Croatia Alba; site:hercegbosna.org/forum
|
dalmatinac181 je napisao/la: Da... Ima tu par sitnih grišaka, ali nigdi nisan vidija bolju kartu ovog tipa.
Drniška krajina je pod Zagora.. Mada bi se i ona mogla stavit odvojeno, a Zagora ostat samo sela u zaleđu Trogira i Kaštela sa sridišten u Unešiću. Karta je neosporno zanimljiva. Istru bi se moglo podijeliti na niz mikroregija: Bujštinu, Buzeštinu, Labinštinu, Pazinštinu, Poreštinu, Proštinu, Puljštinu... Iz Kvarnera bi se moglo izdvojiti Liburniju.
|
|
Vrh |
|
|
Dr. Van Nostrand
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 18 vel 2022, 23:42 |
|
Pridružen/a: 22 svi 2020, 12:40 Postovi: 4884
|
Glazbenik je napisao/la: Istru bi se moglo podijeliti na niz mikroregija: Bujštinu, Buzeštinu, Labinštinu, Pazinštinu, Poreštinu, Proštinu, Puljštinu...
Iz Kvarnera bi se moglo izdvojiti Liburniju. To je onda identično granicama nekadašnjih velikih općina iz SR Hrvatske.
|
|
Vrh |
|
|
Glazbenik
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 19 vel 2022, 00:29 |
|
Pridružen/a: 12 lip 2009, 13:19 Postovi: 5844 Lokacija: Croatia Alba; site:hercegbosna.org/forum
|
Dr. Van Nostrand je napisao/la: Glazbenik je napisao/la: Istru bi se moglo podijeliti na niz mikroregija: Bujštinu, Buzeštinu, Labinštinu, Pazinštinu, Poreštinu, Proštinu, Puljštinu...
Iz Kvarnera bi se moglo izdvojiti Liburniju. To je onda identično granicama nekadašnjih velikih općina iz SR Hrvatske. Još i Rovinjština, dok je Proština istočni dio Puljštine. Karta se zove karta mikroregija. Istra nije mikroregija nego regija. K tome mikroregije oko Dubrovnika su Dubrovačko Primorje, Elafiti, Konavle, Rijeka Dubrovačka i Župa Dubrovačka.
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 19 vel 2022, 02:33 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 4986
|
dalmatinac181 je napisao/la: Mikroregije Hrvatske Lip trud. Za pohvalu. Dosta su obuhvatili. U tumaču su zaboravili navest još nikoliko tih mikroregija koje su ucrtali: ono oko Osijeka, Pakraca i Lipika, gornju Podravinu, Banovinu, Velebitsko primorje, Pag, južni Velebit. Drniška krajina. Turopolje. Nisu ucrtali: Konavle, Pelišac, Korčula i Lastovo jesu Južna Dalmacija ali nisu ista regija. Svi su planet za sebe. Makarsko primorje, Klis, Kaštela, Radobilja. Ne znan kako zovedu pojas di je trogirsko-šibenska Rogoznica na obali niti bliže in zaleđe. Ne znan kako okvalificirat dolnji tok Krke, od Šibenika do Skradina. Ogulinski kraj. Gacka. Opatijsko zaleđe je ... Rab je Dalmacija, e sad koja mikroregija... Tu je zatim Cvelferija. Mireno Dunavon ka' takvin, onda je samo Baranja, ali ako mirimo po glavnen toku Dunava, onda Hrvatska ima kus Bačke. Onin kraj od Rike uz obalu prima jugu, stanovnike otega pojasa zovedu Kirciman.
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 19 vel 2022, 03:26 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 24011
|
Dr. Van Nostrand je napisao/la: Ceha je napisao/la: Središnjohrvatsku (Unsko-sansku) županiju sam razdijelio, Bihać je otišao Plitvicama, a Cazin i Kladuša (skupa sa Gvozdom) Karlovcu. Komad Krupe i istok Kladuše su došli u Sisak (Pounjska veza). Dio oko Martin Broda je završio u Zadru, a ostatak je uguran pod Livno. To je loša podjela, trebala bi biti inteligentnija, problem je što je infrastruktura razvijana pogrešno zadnjih stotinjak godina. No opet, kako nema previše stanovnika... Priključiš Bihać Ličkoj županiji i muslimani imaju pola stanovništva u županiji površinom velikoj kao pola Crne Gore. Znam da oni padaju, ali Ličko-senjska županija ima 40 tisuća stanovnika, prava Lika bez Senja i Novalje samo 30 tisuća. Granica je za doba kada Bihać neće imati ni pet tisuća ljudi.
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 19 vel 2022, 03:27 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 24011
|
Harezm je napisao/la: Ceha je napisao/la: Meni se čini da bi se ovo trebalo riješiti ovako; Dubrovnik malo preko neretve, Široki (i blidinjski sjever Posušja) Mostaru, a ZHŽ splitu. Ili bi alternativa bila ZHŽ(bez Širokog)+Vrgorac+Imotski, možda i Makarska. Nisam previše ulazio u ostale županije. Hercegbosansku Posavinu sam pripojio Brodskoj, skupa sa Županjom. Središnjohrvatsku (Unsko-sansku) županiju sam razdijelio, Bihać je otišao Plitvicama, a Cazin i Kladuša (skupa sa Gvozdom) Karlovcu. Komad Krupe i istok Kladuše su došli u Sisak (Pounjska veza). Dio oko Martin Broda je završio u Zadru, a ostatak je uguran pod Livno. To je loša podjela, trebala bi biti inteligentnija, problem je što je infrastruktura razvijana pogrešno zadnjih stotinjak godina. No opet, kako nema previše stanovnika... Označio sam i ZDK na karti, a u razgraničenje s RSom nisam ulazio. Mislim da bi cijela ZHŽ trebala u Mostar, zajedno s Čapljinom, Stocem i neretvanskim dijelom DNŽ. Opet je Imota i Dalen podijeljeno... Ravno sigurno ulazi u Du, a vjerojatno i Klek...
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 19 vel 2022, 03:37 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 24011
|
Glazbenik je napisao/la: Ceha je napisao/la: Da, ovo za Gacku sam i ja primjetio. Južna Dalmacija je Dubrovnik. Inače nije loša karta. Vrlo zanimljiva karta. Varaždinština je izdvojena iz Zagorja. Nikad čuo za Varaždinštinu. Ma to je dio Zagorja gdje si često utvaraju da nisu Zagorci
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 19 vel 2022, 03:41 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 24011
|
Sokolić je napisao/la: dalmatinac181 je napisao/la: Mikroregije Hrvatske Lip trud. Za pohvalu. Dosta su obuhvatili. U tumaču su zaboravili navest još nikoliko tih mikroregija koje su ucrtali: ono oko Osijeka, Pakraca i Lipika, gornju Podravinu, Banovinu, Velebitsko primorje, Pag, južni Velebit. Drniška krajina. Turopolje. Nisu ucrtali: Konavle, Pelišac, Korčula i Lastovo jesu Južna Dalmacija ali nisu ista regija. Svi su planet za sebe. Makarsko primorje, Klis, Kaštela, Radobilja. Ne znan kako zovedu pojas di je trogirsko-šibenska Rogoznica na obali niti bliže in zaleđe. Ne znan kako okvalificirat dolnji tok Krke, od Šibenika do Skradina. Ogulinski kraj. Gacka. Opatijsko zaleđe je ... Rab je Dalmacija, e sad koja mikroregija... Tu je zatim Cvelferija. Mireno Dunavon ka' takvin, onda je samo Baranja, ali ako mirimo po glavnen toku Dunava, onda Hrvatska ima kus Bačke. Onin kraj od Rike uz obalu prima jugu, stanovnike otega pojasa zovedu Kirciman. Pa da, fali još Neke stvari su utrpali u ostatke, tipa ovaj dio preostali dio Slavonije, Dalmacije, Like... A svako ima svoju mikroregiju..
|
|
Vrh |
|
|
gang_moslavina
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 20 vel 2022, 15:21 |
|
Pridružen/a: 19 ruj 2021, 20:55 Postovi: 958 Lokacija: Herceg-Hrvatska
|
ima li ko one mađarske etničke karte habsburške monarhije... vidio sam ih prije na forum.hr temi o kartama
_________________ 2013. Katolika prema Crkvi: 432 177 Katolika prema popisu: 536 333 (razlika 24.1%)
2021. Katolika prema Crkvi 344 639 344 639 + 24,1% + 1,57% koji nisu Katolici = 434 411 HRVATA
|
|
Vrh |
|
|
gang_moslavina
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 20 vel 2022, 15:21 |
|
Pridružen/a: 19 ruj 2021, 20:55 Postovi: 958 Lokacija: Herceg-Hrvatska
|
ne mislim na one nakon 1812.
_________________ 2013. Katolika prema Crkvi: 432 177 Katolika prema popisu: 536 333 (razlika 24.1%)
2021. Katolika prema Crkvi 344 639 344 639 + 24,1% + 1,57% koji nisu Katolici = 434 411 HRVATA
|
|
Vrh |
|
|
gang_moslavina
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 20 vel 2022, 15:26 |
|
Pridružen/a: 19 ruj 2021, 20:55 Postovi: 958 Lokacija: Herceg-Hrvatska
|
nema veze našao sam... nije austrija nego ugarska malo sam se zajebo http://www.mtafki.hu/konyvtar/karpat-pa ... _maps.html
_________________ 2013. Katolika prema Crkvi: 432 177 Katolika prema popisu: 536 333 (razlika 24.1%)
2021. Katolika prema Crkvi 344 639 344 639 + 24,1% + 1,57% koji nisu Katolici = 434 411 HRVATA
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 23 vel 2022, 05:04 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 4986
|
Zgodna, ali nije najtočnija. Poljica se prostiredu zapadnije sve do rike Žrnovnice i njena ušća. Primorskih Poljica ovdi uopće nima. A ona su odatle do ušća Cetine, tako da je zapadni dil današnjeg Omiša (Priko) u Poljicin. Ono dalje ka siveroistoku nisu Poljica, nego Radobilja. https://vrgorskestarine.hr/2020/05/21/dalmatinska-zagora-ne-postoji/Ovdi stoji Omiška Zagora — Poljica umisto Poljica, a izdvojen je kraj oko Muća u Zagori. https://www.researchgate.net/figure/A-c ... _262944018https://m.facebook.com/VinovoZagora/pho ... ale2=hr_HRCitat: Vinovo - Dalmatinska Zagora 5. prosinca 2012. · Zagora je vrlo čest toponim u hrvatskom jeziku, a najčešće se definira kao prostor koji ne graniči direktno s morem, ali ga klimatski elementi, zatim djelomično vegetacija i kultura tla, neposredna blizina morskih luka kojima neprestano gravitira stanovništvo, povezuju s primorjem.
Dalmatinsku zagoru čini područje iza priobalnih grebena: Vilaja (730 m), Opor (650 m), Kozjak (780 m), Mosor (1330 m), Omiška Dinara (864 m), Biokovo (1762 m), Rilić (1155 m). Sjevernu mu granicu čini Dinara, zapadnu rijeka Krka, a istočnu istočni rub Imotskoga polja, Rastoka i Vrgorskoga jezera. Pojedini autori istočnu granicu pomiču sve do Neretve. Tako obuhvaćena Dalmatinska zagora ima nekoliko manjih cjelina. To su Drniška, Kninska, Vrlička, Sinjska, Imotska, Vrgorska, Poljička ili Omiška zagora, te Zagora u najužem smislu.
Drniška, Kninska, Vrlička, Sinjska, Imotska i Vrgorska zagora dobile su nazive po vodećim istoimenim naseljima s raznolikim središnjim funkcijama. Ta se područja često nazivaju i krajinama, što je bilo mnogostruko opravdano, jer su zaista dijelom XVIII. i XIX. stoljeća to bila krajiška područja između Mletačke Republike i Osmanlijskog Carstva koji su dugo gospodarili tim i susjednim predjelima.
Posebnu cjelinu Dalmatinske zagore čini Zagora u užem smislu, koja se uglavnom podudara s prostorom između Trtra, Vilaje, Opora i Kozjaka na jugu te Moseća na sjeveru. Istočne i zapadne granice Zagore u užem smislu nisu toliko orografski istaknute i uglavnom se podudaraju s političkim granicama pojedinih općina. Za taj se prostor u ranijim razdobljima koristilo i ime Zagorje, ali se u novijem periodu uglavnom koristi naziv Zagora. To ime za razliku od imena Dalmatinska zagora ima dugu tradiciju. Zagora je krajem 11. stoljeća bila posebna starohrvatska župa, a obuhvaćala je prostor od Moseća do Kozjaka i Trtra te od Konjevrata i Žitnića na sjeverozapadu do Dugobaba i Radošića na jugoistoku. Stanovnici tako ograničenog prostora, posebno u ranijim razdobljima s manje efikasnim sredstvima javnog priopćavanja, svoj kraj ne bi nazvali Dalmatinskom zagorom nego samo Zagorom, a za sebe bi rekli da su Zagorani ili Zagoranci. I većina mlađih vjerojatno bi se nazvali Zagoranima, ali bi zbog snažnijeg utjecaja suvremenih medija pri imenovanju prostora koristili i varijantu Dalmatinska zagora. S jednakom sigurnošću može se tvrditi da bi žitelji Drniša, Imotskog, Knina, Sinja, Vrgorca ili Vrlike za svoje gradove rekli da se nalaze u Dalmatinskoj zagori, ali bi u isticanju zavičajne pripadnosti ovisno o mjestu rođenja ili življenja s ponosom naglašavali svoju drnišku ili petropoljsku, imotsku, kninsku, poljičku, sinjsku, vrgorsku ili vrličku pripadnost.
Ogorska i zagorska sela uglavnom su pripadala općinama Muć, Lećevica i Unešić, čija su sjedišta bila u istoimenim naseljima. Spomenuta općinska središta, za razliku od ostalih središnjih naselja u Dalmatinskoj zagori, nisu se bitno razlikovala od ostalih naselja po izgledu niti su uspjela razviti značajnije proizvodne, zdravstvene, školske, sudske i sl. središnje funkcije. Ona su u takvim okolnostima, kao i sela koja su im pripadala, u pojedinim razdobljima i funkcijama bila usmjerena prema primorskim središtima Splitu, Trogiru ili Šibeniku. U skladu s time govorilo se o Splitskoj, Trogirskoj ili Šibenskoj zagori.
Ipak, posebno treba naglasiti ulogu Splita koji je kroz dugo razdoblje bio sjedište ili središte okruga, pokrajine, kotara ili općine, kojem su prema tadašnjoj upravno političkoj podjeli pripadale manje zagorske općine i njihova sela. Zakonom o teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske iz 1962. godine splitskoj je općini pripojeno četrdesetak zagorskih naselja koja su prije toga uglavnom pripadala općinama Muć i Lećevica. Zbog tog pripajanja, kao i sve naglašenijeg razvoja Splita i njegovih središnjih funkcija koje su vrlo intenzivno prožimale i zagorska sela sve se češće počeo koristiti i pojam Splitska zagora, pa time i formalno pravno izdvajanje Splitske zagore kao zasebne cjeline.
(prof.dr.sc. Mate Matas - kladnjice.com)
Privitak/ci: |
Opaska: https://www.facebook.com/VinovoZagora/photos/a.297515310352074/284302238340048/?type=3&locale2=hr_HR
Mate Matas - Vinovo - Zagora, Ogorje.jpg [ 18.75 KiB | Pogledano 2642 put/a. ]
|
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 23 vel 2022, 05:26 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 4986
|
Poljica
Privitak/ci: |
Opaska: https://hr-hr.facebook.com/poljicka.knezevina/photos/pcb.986509911470607/986509544803977/?type=3&theater
Poljička Republika, sela.jpg [ 57.79 KiB | Pogledano 2639 put/a. ]
|
Mate Matas - Vinovo - Zagora, Ogorje.jpg [ 18.75 KiB | Pogledano 2639 put/a. ]
|
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 23 vel 2022, 05:42 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 4986
|
Kad smo se dotakli Poljica.... evo još malo slija iz brošure. Ni ovi nisu baš 100% točni, jer dil Radobilje je priko Cetine na istoku. Poljica — od drevne knežije do suvremene povijesne regije http://poljica.hr/wp-content/uploads/20 ... regije.pdf
Privitak/ci: |
Poljica – pogled sa istoka na dio Sridnjih i Gornjih Poljica — Poljica — od drevne knežije do suvremene povijesne regije.jpg [ 400.99 KiB | Pogledano 2594 put/a. ]
|
Poljica u povijesnim granicama — Poljica — od drevne knežije do suvremene povijesne regije.jpg [ 491.72 KiB | Pogledano 2594 put/a. ]
|
Poljica – pogled sa istoka na dio Sridnjih i Donjih Poljica — Poljica — od drevne knežije do suvremene povijesne regije.jpg [ 453.19 KiB | Pogledano 2594 put/a. ]
|
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 23 vel 2022, 05:42 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 4986
|
Za povist bh. Hrvata zanimjivo je šta je dil poljičkog plemstva Hrvati iz BiH. https://www.facebook.com/poljicka.kneze ... n__=%2CO*FCitat: Popis dijela poljičkog plemstva Ovaj popis obuhvaća poljičke obitelji koje pripadaju poljičkom plemstvu, odnosno didićima. U popisu je napisan samo dio, ali veći dio poljičkog plemstva didića. U ovom popisu su prikazane obitelji plemstva miroslavljevića i drugih plemića didića. Naime, 1482. u Poljica dolazi 10 obitelji iz Bosne i te obitelji su primljene u poljičko plemstvo u didiće kako bi se nadjačalo drugo poljičko plemstvo ugričiće. Didići u Poljica dolaze polovicom 10. stoljeća. Tada dolaze u Poljica tri brata čiji je otac bio hrvatski kralj Miroslav. Također, dolaze i njihovi ostali plemići, njih oko 15, sa svojim obiteljima. Potomci tri brata se nazivaju miroslavljevići i oni su potomci hrvatske kraljevske loze Trpimirović i podrijetlom su iz Solina, dok je podrijetlo ostalih 15 plemića i njihovih potomaka, koji su došli skupa s tri brata u Poljica, dijelom iz Bosne. Valja napomenuti da među didiće pripadaju miroslavljevići, potomci 15 plemića koji su došli s troje braće u Poljica i slidinići koji su došli u Poljica 1482. U najviše plemstvo se ubrajaju miroslavljevići, potomci hrvatske kraljevske obitelji.
Privitak/ci: |
Opaska: Popis dijela poljičkog plemstva Ovaj popis obuhvaća poljičke obitelji koje pripadaju poljičkom plemstvu, odnosno didićima. U popisu je napisan samo dio, ali veći dio poljičkog plemstva didića. U ovom popisu su prikazane obitelji plemstva miroslavljevića i drugih plemića didića.
dil poljičkih plemenitaških obitelji.jpg [ 123.99 KiB | Pogledano 2593 put/a. ]
|
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 24 vel 2022, 20:31 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 4986
|
Privitak/ci: |
gustoća stanovništva u BiH 2013. po točkicaman.jpg [ 187.5 KiB | Pogledano 2531 put/a. ]
|
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Re: Karte, mape i zemljovidi svakojake vrste Postano: 24 vel 2022, 20:43 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 4986
|
Evo za razlikovat Radobilju od Poljica. Iz dokumentarca o Radobilji na 01:54.
Privitak/ci: |
Radobilja i Poljica, granice, Screenshot 2022-02-24 at 19-39-32 Župa Radobilja.jpg [ 119.59 KiB | Pogledano 2526 put/a. ]
|
|
|
Vrh |
|
|
Online |
Trenutno korisnika/ca: / i 6 gostiju. |
|
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
|
|
|