Porodica Kačar vodi porijeklo iz Hercegovine, odnosno okoline Trebinja. Zbog sukoba sa Turcima i krvnih osveta bila je prinuđena da se preseli, najprije u Bosansko Grahovo, a zatim u Perućicu, opština Jezero (Republika Srpska), kao i da promijeni prezime iz Milićević u Kačar. Prezime su odabrali jer su bili majstori za pravljenje kaca.

Ray guslaj nam malo price o Nemanjicima. Mi Srbi smo duboko duhovno povezani za taj kraj dolje, tu nam je Rastko gradio svoje duhovne misice.

Nase crkve su sve vise puniji Harezm, pogotovo omladina. Bogu hvala vracamo se svetosavskom putu.

Čini se da su Srbi koji su podritlon iz istočne Hercegovine i Crne Gore bo'je igradu košarku. Srbi iz Turske Hrvatske nisu baš niki, osim ako nisu iz obiteljih koje pripadadu prijašnjoj skupini. A opet, i od ovih, čini se da in odskačedu onih vlaškog podritla.

Ima smisla ona Mandićeva teza da su oni (pravoslavni Vlasi) podritlon iz siverne Afrike, što se među ostalon vidi po njihovoj puti.

Može biti,ja sam porijeklom iz okoline Cetinja. Preci su mi sa očeve strane doseljeni u okolinu Sarajeva. Moja haplogrupa je E1b.

ta je haplogrupa došla u europu s neolitičkim farmerima iz Azije. Nije nešto psoebno obilježje visine. Dominira kod kosovski Albanaca, koji nisu poseno visoki

Metohijski Albanci jesu visoki. Nisu tamni, nego puti ka i mi. Znadu bit i svitlih očiju i svitlije puti. Čak i one mličikaste. Ta pojava je i kod Makedonaca.

kada se gleda prosjek, kosovski Albanci nisu viši od Dinaraca, kod prvih dominira E1n, kod drugih I2

Nisu visoki puni oko 1,75 - 1,80cm. Ima ih po 1,90 ali to su oni iz Drenice i oko Peći,ali takvi ne čine neku veliku brojku. Čak ni Makedonski Albance ne krasi visina iako su gorštaci.
Ove što viđam po Sarajevu svi su niži od mene i mršaviji. Uskih ramena. Neki su svjetle puti neki tamnije. Naravno bilo je mješanja kroz istoriju sa Muslimanima Sandžaka i Srbima koji su prešli na islam.

Ja sam 1,83 cm.

Ray guslaj nam malo price o Nemanjicima. Mi Srbi smo duboko duhovno povezani za taj kraj dolje, tu nam je Rastko gradio svoje duhovne misice.

https://m.youtube.com/channel/UCwzgp_lsCyufHVPJcujw2iw

Ovo vam lijep starterpack za moderno svetosavlje. Poljoprivreda, manastiri / svetinje, pivare, vinograde, priroda, konji... Srbija, Republika Srpska, Crna Gora.

Ima vas Hrvata vise u nedjelju nego nas, tu vam skidam kapu. Mi Srbi imamo puno manastira, svaki dan tu ima naroda koliko hoces.

Znaš da u Hercegovini samo katolici rade vino? to je za pravoslavce špansko selo. Vrlo jednostavan način da se vidi ko je tu od stoljeća sedmog.

Znaš da u Hercegovini samo katolici rade vino? to je za pravoslavce špansko selo. Vrlo jednostavan način da se vidi ko je tu od stoljeća sedmog.

Znaš da u Hercegovini samo katolici rade vino? to je za pravoslavce špansko selo. Vrlo jednostavan način da se vidi ko je tu od stoljeća sedmog.

rade i pravoslavni (istocna hercegovina), ali ti su tek pod turskim pritiskom postali shizmatici

Kolevka Srpskih gena i jezika

Kolevka Srpskih gena i jezika Žilavka i Blatina su rimske sorte vinove loze,samo nastavljen uzgoj, zar ne?

za gene ne znam ali jezika, barem ovoga koji se govori po Srbiji, nije

Istočnohercegovački dijalekt je dobio ime po tome što izvorno potječe iz istočne Hercegovine, gdje se još i danas govori, ali je nakon velikih seoba poslije turskih provala u naše krajeve raznesen po širokim prostorima BiH, Hrvatske i Srbije (zbog preseljeničkih govora postoji i alternativno ime istočnohercegovačko-krajiški dijalekat).

Uočava Vukušić da su ostali štokavski dijalekti u kojima su manje ili više dobro zastupljeni Hrvati (slavonski, istočnobosanski) nenovoštokavski, a da je istočnohercegovačko-krajiški istočnoštokavske fizionomije.

Nekadanji dubrovački dijalekt jedan je od poddijalekata današnjega istočnohercegovačko-krajiškoga dijalekta, drugi je istočnohercegovački u užem smislu riječi i treći krajiški. U cjelini je istočnohercegovačko-krajiški dijalekt sastavljen od nekadanjega istočnohumskoga dijalekta istočnoštokavskoga podrijetla te od nekadanjih zapadnoštokavskih dijalekata, poneretvanskoga i dubrovačkoga. Danas su govori poneretvanskoga tipa uklopljeni u idiome krajiškoga tipa, pa je to jedan od uzroka da su sjeverozapadni (i)jekavski novoštokavski govori akcenatski vrlo često podudarni s govorima zapadnoga dijalekta. Drugi je uzrok u tom što istočnohumski dijalekt nije bio vrlo udaljen od obližnjeg zapadnoštokavskoga tipa, kao što su dubrovački i poneretvanski dijalekt bili dosta bliski susjednim istočno-
štokavskim idiomima. Nakon seoba na staro područje istočnohumskoga dijalekta došli su istočnoštokavski govornici istočnije fizionomije.

Puno je tega pometeno pod "istočnohercegovački". Naiša san na noviji znanstveni naziv istočnohercegovačko-krajiški dijalekt.

https://www.matica.hr/media/knjige/povijest-hrvatske-akcentuacije-1133/pdf/pregled-dijalekata.pdf


https://hrcak.srce.hr/file/198388