E sad da je imati po opcinama i novije podatke to bi bilo ...

Na šta se ovo odnosi.

Da... od HNŽ-a nam treba samo migracije za Mostar.

ali to bi trebala tablica 100x100, za sve općine.

To su po meni fini podaci.

I šta je vama čudno, pa podaci se za bošnjake odlično slažu.
Prvašići se upisuju danas sa 6 (uglavnom) ili sa 7 godina. Znači ovi prvašići su rođeni 2001. ili 2000.

Broj Bosnjaka rodjenih u Mostaru

1999 498
2000 593
2001 506
2002 463
2003 445
2004 450
2005 437
2006 410
2007 422


Hrvati u Mostaru

1999 557
2000 529
2001 485
2002 549
2003 483
2004 490
2005 509
2006 486
2007 478

Jasno, čak više ima prvašića sa 6. godina.
Iz tabličnih podataka za muslimane izračuna se lako da je 66% upisanih prvašića 6-godišnjaka, 33% 7-godišnjaka.
Vidimo da bi Hrvata prema ovim rođenima, trebalo biti upisano 500.
Višak od 37 djece.
Odakle se javlja višak prvašića kod hrvata?
Dijelom od migracija dijelom od rođenih u HR.

Ako pogledate ove tablice, Muslimane čeka veliki pad slijedeće godine.
Upisat će ih se 487.

ali onda je neozbiljno tvrditi da hrvata ima za 50% više od bošnjaka u mostaru. da je tome tako, nema šanse da bi bili u blizu, tim više što bošnjaci u mostaru nemaju neki natalitet. istina bog, on drastično pada baš od 2001. godine, ali nije ni s hrvatima puno bolje.

Loš je natalitet Hrvata u gradu, ja osobno mislim da Hrvata ima oko 55% u općini čitavoj. Problem su ti doplatci iz Hrvatske jbg. Mada osobno smatram da je natalitet Čitluka i Širokog zapravo natalitet i Mostara.

Loš je natalitet Hrvata u gradu, ja osobno mislim da Hrvata ima oko 55% u općini čitavoj. Problem su ti doplatci iz Hrvatske jbg. Mada osobno smatram da je natalitet Čitluka i Širokog zapravo natalitet i Mostara.

ako je nešto dobro računao jack...onda je, po mom mišljenju, vrlo dobro izračunao omjer u mostaru.

58 000-59 000 Hrvata
47 000-48 000 Bosnjaka
Oko 4000 Srba
1000 Ostalih

Dali je netko upoznat sa propisima vezanima za popis stanovništva?
Konkretno u mom ulazu od 10 stanova 6 je Hrvatskih ljudi i žive tu.
E sad, od ostala 4 stana, 1 je Musliman (jedan stari par) ova ostala 3 su Muslimanska, u 2 su Hrvatske obitelji, jedan je przan. Vlasnici ova 3 stana su vani. E sada, dodju popisati stanovništvo, popišu u 6 stanova Hrvate u 1 Bošnjake, ova ostala 3 podtanara normalno nisu prijavljeni, vlasnici stana iako nisu tu imaju osobnu tj PREBIVALISTE u toj zgradi, šta će ovi što popisuju napisati?

Potpisujem. Tisuća gore-dole

samo onaj tko u kontinuitetu živi dulje od godinu dana u BIH će se popisati. bez obzira gdje bio prijavljen. prijave su zbog policijske evidencije.

Odakle ce oni znati da netko zivi tu godinu dana. Ja mogu slagati tu sam 5 godina i oni će mi povjerovati?

Ps šta je sa studentima u domu?

nemoj mene pitati...znaju nisu ti popisi samo da izbroje ljude, nego da saznaju apsolutno sve o stanovništvu koje živi u zemlji. u pitanju je metodologija koja jednaka za sve zemlje (UN). ne moraš ti živjeti u kući da bi te popisali (odnosi se na studente), niti ispitivač tebi ulazi u kuću, a da o tebi ništa ne zna. sjećam se popisa iz 2001. došle su dvije cure, apsolutno su sve znale o nama, a pazi na mom broju su bili prijavljeni i stric koji je tada već 13 godina bio u austriji, bake, djedovi, rođaci, kome je god šta trebalo iz BIH, i opet su znale da tu stalno živi samo 6 ljudi. pa nije baš da država nema instrumente da zna tko i gdje živi.

budem našao link o metodologiji popisa.

Metodologija, popis stanovništva 2001. Hrvatska

Uvod

Popis, koji se prema međunarodnim preporukama provodi u razdoblju od 10 godina, proces je prikupljanja, obrade i objavljivanja demografskih, ekonomskih, obrazovnih i socijalnih podataka koji se odnose na cijelu populaciju zemlje u određeno vrijeme.

Popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2001. (NN, br. 64/00.) i Zakona o izmjenama Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2001. (NN, br. 22/01.).

Za Popis 2001. relevantne su zajedničke Preporuke Ekonomske komisije UN-a za Europu i Statističkog ureda Europske unije Eurostata ("Recommendations for the 2000 Censuses of Population and Housing in the ECE region" jointly prepared by the United Nations Economic Commission for Europe and the Statistical Office of the European Communities – New York and Geneva, 1998). Njihov je cilj "olakšati i poboljšati međunarodnu usporedivost podataka usklađivanjem definicija i klasifikacija".

Navedene Preporuke vrlo potanko i precizno daju definicije jedinica popisa, obilježja i modaliteta propisujući ih kao obvezatne odnosno fakultativne. U skladu s Preporukama, Državni je zavod za statistiku preuzeo sav obvezatni sadržaj ("core topics") te više od 50% neobvezatnog ili fakultativnog sadržaja ("non-core topics").



1. Jedinice Popisa

Na temelju čl. 2. Zakona o Popisu 2001., Popisom su obuhvaćene sljedeće jedinice: stanovnici (osobe), kućanstva i stanovi i druge nastanjene prostorije.

a) stanovnici (osobe)

Popisom su obuhvaćeni državljani Republike Hrvatske, strani državljani i osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj bez obzira na to jesu li u "kritičnom trenutku" bile u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu te osobe koje u "kritičnom trenutku" u Republici Hrvatskoj imaju boravište.

b) kućanstva

Popisom su se obuhvatila kućanstva (osobâ pod a), tj. svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, prehranu i sl.), privatna i institucionalna, odnosno osobe koje u naselju Popisa žive same i nemaju kućanstvo u drugom naselju Hrvatske ili inozemstvu (tzv. samačko kućanstvo).

c) stanovi i druge nastanjene prostorije

Popisom su se obuhvatili i svi stanovi na području Republike Hrvatske bez obzira na to koriste li se za stalno ili povremeno stanovanje (za odmor ili rekreaciju, u vrijeme sezonskih radova) ili su privremeno nenastanjeni ili napušteni.

Stan se definira kao građevinski povezana cjelina namijenjena stanovanju koja se sastoji od jedne ili više soba s odgovarajućim pomoćnim prostorijama (kuhinjom, smočnicom, predsobljem, kupaonicom, zahodom i sl.) ili bez pomoćnih prostorija i koja ima svoj zasebni ulaz.

U Popisu su se obuhvatile i ostale prostorije i objekti koji nisu stanovi u smislu navedene definicije, ali su se u vrijeme Popisa koristile za stanovanje.



2. Koga i što se nije uključilo u Popis

Popisom se, na temelju čl. 3. Zakona o Popisu 2001., nije obuhvatilo:

- diplomatsko osoblje stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava i predstavnike međunarodnih organizacija i tijela ni članove njihovih obitelji koji s njima borave u Republici Hrvatskoj te

- stanove u vlasništvu stranih država.

Razlog je tome tzv. eksteritorijalnost diplomatskih predstavništava, ali i međunarodni reciprocitet. Ovdje nije riječ o stanovnicima Republike Hrvatske niti se predstavnici Republike Hrvatske obuhvaćaju popisima u stranim zemljama (popisivači nisu ulazili u zgrade stranih veleposlanstava, rezidencija i sl.).

Popisom se također nisu obuhvatili:

- nenastanjeni (prazni) stanovi koji su iseljeni radi njihova rušenja i gradnje novih objekata ili su dotrajali ni oni koji zbog velikih oštećenja (npr. u ratu) nisu upotrebljivi za stanovanje

- stanovi na selu koji se u cijelosti koriste samo za smještaj poljoprivrednih oruđa i alata, poljoprivrednih proizvoda, ogrjeva i sl. ili se koriste za preradu poljoprivrednih proizvoda te

- stanovi koji se koriste isključivo za obavljanje ugostiteljske djelatnosti (apartmani, vile, bungalovi i sl.), a u vlasništvu su poslovnih subjekata (pravnih osoba i obrtnika).

A nemaju ovi nasi pojma ni o čemu.
A za dom sam pitao primjerice ima studenata koji su u domu već 2-3 i više godina pa oće li ih tu popisati (u Mostaru ima oko 500 studenata u domu)

U Popisu 2001. dolazi do primjene nove definicije ukupnog stanovništva. Ekonomska komisija UN-a za Europu i Eurostat koriste se za ukupno stanovništvo nazivom "uobičajeno stanovništvo" (Usual resident population), a kriterij je tzv. "uobičajeno mjesto stanovanja" (Place of usual residence), uz vremensko ograničenje odsutnosti do dvanaest mjeseci. Preporuke za međunarodne migracije (Reccomendations on Statistics of International Migration, Revision 1, UN, New York, 1998) određuju da se osoba preselila iz jedne u drugu zemlju (long-term international migrant) kada protekne 12 mjeseci, što je primijenjeno u Popisu 2001. godine.

Osim međunarodnih preporuka vezanih uz popise i migracije, pri definiranju ukupnog broja stanovnika uzeti su u obzir i standardi koji postoje za sve ekonomske statistike, predočeni u SNA, tj. Sustavu nacionalnih računa te u europskoj verziji (ESA 95).

Slijedom navedenih međunarodnih preporuka odnosno internog metodološkog materijala Državnog zavoda za statistiku za Popis 2001., u ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske uključeni su:

1. osobe koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i nazočne su u kritičnom trenutku (31. ožujka 2001.)

2. osobe koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a odsutne su iz Republike Hrvatske manje od jedne godine

3. osobe koje borave u Republici Hrvatskoj godinu i duže

4. državljani Republike Hrvatske – djelatnici diplomatskih službi i članovi njihovih obitelji, predstavnici u međunarodnim organizacijama i tzv. detaširani radnici koji se, iako su odsutni iz zemlje, iznimno smatraju kao da su prisutni u zemlji u vrijeme Popisa, tj. uključilo ih se u ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske bez obzira na vrijeme trajanja odsutnosti iz zemlje

5. prema Preporukama za popise, u ukupan broj stanovnika uključene su i sljedeće skupine osoba:

a) nomadi

b) skitnice

c) osobe u zabačenim krajevima

d) vojno, mornaričko i diplomatsko osoblje te članovi njihovih obitelji koji su izvan zemlje

e) pomorci trgovačke mornarice i ribari koji su u vrijeme Popisa na moru (uključujući one koji nemaju drugo prebivalište osim smještaja na brodu)

f) građani koji privremeno rade u drugoj zemlji

g) građani koji dnevno prelaze državnu granicu radi posla u drugoj zemlji

h) izbjeglice (definirane prema Ženevskoj konvenciji) u zemlji.

Osim mjerila privremene odsutnosti odnosno prisutnosti, vremenskim razdobljem od 12 mjeseci u skladu s međunarodnim preporukama i navedenim metodološkim materijalima u ukupno stanovništvo Republike Hrvatske uključene su i osobe koje imaju tijesnu gospodarsku, prometnu i učestalu vezu s kućanstvom i obitelji u Republici Hrvatskoj (češći ili rjeđi posjeti, uzdržavanje članova obitelji, stalna komunikacija itd.).

Privremeno nazočni u naselju Popisa (godinu i duže) koji se rjeđe vraćaju u prebivalište uključeni su u ukupan broj stanovnika naselja Popisa.

U ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske nisu uključeni:

1. osobe koje su, iako imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, odsutne iz Republike Hrvatske godinu i duže

2. osobe koje borave u Republici Hrvatskoj manje od jedne godine

3. prema istim Preporukama za popise, sljedeće skupine koje, iako se nalaze u zemlji u kritičnom trenutku, nisu obuhvaćene kao dio ukupnog broja stanovnika:

i) strano vojno, mornaričko i diplomatsko osoblje te članovi njihovih obitelji koji su privremeno smješteni u zemlji

j) strani građani koji privremeno rade u zemlji

k) osobe koje traže azil (prema poglavlju V. – Preporuke o statistici azilanata iz Preporuka o statistici međunarodne migracije)

l) strani građani koji svakodnevno prelaze državnu granicu radi posla u toj zemlji

m) strani građani koji su privremeno u zemlji, npr. turisti.

U skladu s međunarodnim preporukama, osobe za koje su članovi kućanstva izjavili da su odsutne iz svog prebivališta u Republici Hrvatskoj i borave u inozemstvu kao izbjeglice nisu uključene u ukupan broj stanovnika naselja Popisa odnosno Republike Hrvatske.

neće biti popisani pod mostar naravno, nego tamo gdje im je prebivalište.

Aha, mene osobno buni ovo "osobe koje imaju boravište u RH duŽe od godinu dana" konkretno student iz Dubrovbika primjerice ako je podstanar u Mostaru ima boravište duže od godinu dana trebao bi biti popisan po meni.

Ako uzmemo u obzir da je cca 60 000 Hrvata u Mostaru broj od 537 djece daje natalitet od 9 promila, što je i realno za urbanu sredinu gledajući općenito natalitet i Hrvata.

zavisi. ocjene li da ima čvrste veze s kućanstvom u hrvatskoj tamo će ga popisati. malte ne je nemoguće manipulirati popisom i greške su minimalne. druga je stvar što neki očekuju da će se 2011. masu njih prijaviti u BIH ne bi li nabili brojku. ali to je nemoguće jer moraju živjeti godinu dana u BIH u kontinuitetu da bi ih popisali. uglavnom, popis 2011. će pokazati realno stanje, a ne nekakvo napumpano.

To se svakako nadam, mada ako rezultati budu dobri po Hrvate odmah će se dovesti u pitanje popis. Osobno bi volio da popišu samo one koji stvarno žive u BiH.

pa ne znam baš, s obzirom da oko trećina stanovnika i nije urbano. uzmi primjer svih većih hrvatskih gradova, pa ćeš primjetiti da nijedan nema natalitet ni 10 promila, ali zato su mjesta oko njega s visokim natalitetom (split, rijeka, varaždin, osijek itd.).

http://img18.imageshack.us/img18/967/vi ... rh2007.png

nek grad mostar ima 35.000 hrvata, i nek je stopa nataliteta 9, to je 315. 23.000 otpada na sela, u njima neka je 10 promila i to je 230, ukupno 545. čini se da i je tako nekako, što znači da mostar ima lošiji natalitet nego većina velikih gradova u hrvatskoj. istinito i žalosno.

Ili je tako ili nas nema više od 55000 .

Za apsolutni broj je teško diskutirati, ali za relativni udio je već pouzdanije.
Ja imam svoje realistične procjene na temelju izbora, koje govore:

Hrvati 55%
Srbi 3% (minimalno)
Bošnjaci 42%
i mislim da su maksimalna odstupanja 1%. Nerealno je govoriti o 60% Hrvata, ali je za očekivati taj postotak u bliskoj budućnosti, s obzirom na trendove.

Bošnjaci još uvijek u MO imaju malo bolji natalitet (iako je i jednima i drugima generalno jako loš), jer su naslijedili nešto mlađe stanovništvo (kredit iz 80-ih kada su imali neusporedivo bolji natalitet od Hrvata), a i manje su urbani u mostarskoj općini.
Sve to je neznatno, jer generalno Mostar stagnira po pitanju prirasta, (+- par desetina) i efekti migracija su oko 10 puta veći. (par stotina godišnje)

Mostar nije izoliran sustav, za nas je važno da je Mostar utopljen u 100% hrvatsko gravitacijsko područje, i to kakvo.
A Bošnjaci Hercegovine imaju jako negativan migracijski saldo sa Sarajevom, najnegativniji iza Goražda.

ma sigurno. ali upitno je kakav je priljev u mostar ako nema porasta broja rođenih. ne radi se o porasti nataliteta, već broja rođenih uslijed povećanja stanovništva.