Da, kako bi se izvelo ili nešto od predloženog ili nešto slično tome, bilo bi potrebno stvoriti nekakvo tijelo, nazvat ću ga Hrvatsko narodno zastupstvo koje bi se moglo sastavljati po nekakvom ključu po kojem bi uspjesi hrvatskih stranaka na izborima donosili određen postotak mjesta u takvom tijelu ili bi ga se moglo birati na nekakvom ekvivalentu onome što Amerikanci nazivaju primary elections. Ta bi institucija trebala razrađivati strategije na različitim poljima koje bi se onda provodila putem hrvatskih stranaka u institucijama vlasti. Meni je uzor za takvo što Vlaamse Gemeenschap - Flamanska zajednica u Belgiji koja ujedinjuje Flamance i u Flamanskoj regiji i u Bruxellesu, a radi se o dvije federalne jedinice za koje postoji jedno tijelo za kulturne potrebe Flamanaca.



Slažem se da je apsolutni prioritet očuvati Sveučilište u Mostaru.

Mogu si predočiti financijske troškove i u svakom slučaju oni su takvi da se unaprijed treba analizirati situacija može li se takvo sveučilište osnovati. Moj je stav da se uz snažnu političku volju mogu osigurati sredstva, ali osigurati političku odluku da se krene s tim projektom je već puno teže.
Ipak, moj dojam je da se strpljivom argumentacijom nakon nekog vremena stvari mogu pokrenuti, ako se protivnici omekšaju, a istovremeno stvore saveznici koji bi našli interes u takvom projektu.

Problem kadra je svakako velik i bitan. Zabavljao sam se s dvije ideje - prvom koja je u domeni SF, povući sve Hrvate s Univerziteta u Sarajevu na Sveučilište u Travniku koja bi u sebi nosila i klicu mogućeg preuzimanja od strane "multietničara" i drugom koja je realnija, postupni razvoj uz asistenciju jednog (ili više) sveučilišta iz Hrvatske, kao što je danas slučaj s Mostarom.

U vezi s "multietničarima" ni pod koju cijenu im se ne bi smjelo prepustiti kontrolu nad Sveučilištem u Travniku, premda bi neka od zvučnijih imena s te strane trebalo pridobiti, odnosno staviti na platnu listu i pokazivati kao ikebane.

Ako nije problem, možeš li imenovati konkretne KŠC koji su spomenuti u negativnom svjetlu?
Ako nije prikladno za forum, onda ništa.

U Zagrebu na FFZG je bitno opao broj dalmatinskih studenata, od trenutka kad je proradio Filozofski fakultet u Splitu.

Interakcija studenata iz (Srednje) Bosne s onima iz Hercegovine je svakako pozitivna.

Nažalost, gravitacijska snaga Sveučilišta u Mostaru u ovom trenutku nije dovoljna. Ja bih svakako bio za Hrvatsko sveučilište u Bosni. Ne mora biti Travnik, može Vitez ili Žepče, ali ima potrebe za još jednim sveučilištem na hrvatskom jeziku u Srednjoj Bosni. Dovoljno je vidjeti kolika je gravitacijska zona (po broju stanovnika) sveučilišta u Dubrovniku i Puli u Hrvatskoj, da se shvati da još jedno sveučilište nije viška.
Po meni je iz puno razloga bitno ostvariti hrvatsku institucionalnu nazočnost upravo u Travniku.

Smatram da se ni pod koju cijenu "multietničarima" ne smije dopustiti da zavladaju eventualnim Sveučilištem, a za sprječavanje njihove dominacije je dovoljno biti pametan i pomno izgrađivati takvo Sveučilište u skladu s namjerama osnivača. A osnivači bi morale biti općine s hrvatskom većinom iz Bosne te po mogućnosti sve županije s hrvatskom većinom u BiH.

Za te "multietničare" bi bilo jako dobro grupirat ih u Travnik. Samim njihovim micanjem iz Sarajeva dobilo bi se da ih multikulte stave na crne liste i nazivaju ujama čim su otišli na hrvatsko sveučilište.

Svjesno ili nesvjesno bi ipak "vukli" gdje treba, za razliku od ove sadašnje zadrške, gdje znaju oplest s vremena na vrijeme po unitaristima ali samo kad ih dotaknu osobno, poput Pejakovića, Puljića, Lovrenovića, Gojera...

Možda je ipak ovo dobar start:

http://unvi.edu.ba/index.php/kontakt-ma ... on-travnik

Samo bi ga malo više trebalo povezat s Mostarom i hr sveučilištima. Teško je očekivat više od 4 faksa na sveučilištu u tako ipak "malom" gradu.

Treba,treba...A već i postoji mostarsko sv. u Vitezu.Pa nemaju svi lovu da šalju djecu po bijelom svijetu.

Znam al ja se samo vodim onom logikom bolje jedan dobar nego tri osrednja ...

U prijevodu treba nam cijenjeno i jako sveučilište a to nije lako izgraditi i trebaju godine i godine za to. Trebamo koncentrirati kvalitetu i sredstva a ne dispergirati ju. To je prva faza. Druga faza je osnivanje Sveučilišta gdje god možemo i gdje je objektivno potrebao kao u SB, al kad već imamo jedno jako i etablirano u Mostaru.

Inače ovo što govore za Travnik je po meni dobro.

I pobogu manite me tih multikulti saraj-seratora poput Gojera, Pejakovića, Lovrenovića i sličnih... Takvim nam ne trebaju.

Postoje da, al mnoga "odnedavno" .. Npr. Dubrovačko Sveučilište je do pred koju godinu bilo Veleučilište odnosno "podružnica" splitskog Sveučilišta ... Tako je Pula bila Rijekina ako se ne varam i sl ...
Jedno je imat status Sveučilišta , drugo je imat kvalitetno Sveučilište.

Bit svega nije štampat ljude s diplomom, već izbacivat kvalitetan kadar. Zato opet rekoh bolje jedno dobro za početak nego tri osrednja ...

Ili što bi Rambo reko :
Bolje jedno vruće pivo nego četri ladna
Bolje stara baba nego p***a mlada

Jedan dio bi se mogao preokrenuti u tom smjeru, premda ne svi.



Ne znam, pogledao sam listu profesora i suradnika:
http://unvi.edu.ba/index.php/profesori-i-saradnici

Bošnjaci čine cca. 51,80% kadra, a kad se odbiju Srbi ne vjerujem da Hrvati čine i 30% kadra. Web-stranica tog sveučilišta dostupna je samo na bosanskom jeziku, a ne i na hrvatskom. Među profesorima ima imena poput Hasana Muratovića i Izudina Kešetovića.

U tim uvjetima nastava se ne može odvijati na hrvatskom jeziku, a ne vjerujem ni da je duh tog Sveučilišta hrvatski.

Ne zanosite se glupostima poput preodgoja naših multietniĆara, znao sam da takvo što samo junuzu može na pamet past ...

Nemaš baš izbora, žestoka nacionalna retorika gdje je odnos 1:10 i nije baš rješenje.

Tiho, tiho, najtiše...

Ne radi se o preodgoju.

Dio bi ih se mogao kupiti, jer su potkupljivi i uvijek žive na sinekurama.

Dio bi ih se možda mogao u drugoj sredini i promijeniti. Ako ih čitaš, vidjet ćeš da mnogi od njih priznaju postojanje hrvatskog naroda u BiH, a kad bi ih se dovelo u situaciju da ih sarajevska čaršija proglasi "ustašama" nekima od njih ne bi preostalo drugo, već da paljbom uzvrate po Šeheru. Radi se o sujetnim tipovima.

A hrvatskoj stvari bi bilo korisno pridobiti zvučna imena, koja imaju težinu u BiH i izvan nje.

Meni se sviđa tvoja logika - bolje jedan dobar, nego tri osrednja i u normalnoj situaciji bih to uvijek podržao, ali evo malo brojki o studiranju studenata koji studiraju u Federaciji BiH (bez onih koji eventualno studiraju u RH):

Općina --- % studenata na Sveučilištu u Mostaru
Čapljina 70,10%
Čitluk 89,80%
Mostar 50,37%
Neum 89,04%

Grude 97,72%
Ljubuški 88,21%
Posušje 95,04%
Široki Brijeg 96,06%

Kupres 74,07%
Livno 61,11%
Tomislavgrad 79,59%

Busovača 19,88%
Jajce 24,18%
Kreševo 35,71%
Kiseljak 21,22%
Novi Travnik 20,79%
Uskoplje 17,10%
Vitez 26,65%

Usora 22,50%
Žepče 19,24%

Domaljevac-Šamac 60,60%
Odžak 32,96%
Orašje 47,00%

Dakle, izvan prostora HBŽ+ZHŽ+HNŽ niti 50% hrvatskih studenata koji studiraju u FBiH ne pohađa Sveučilište u Mostaru, već pohađa programe koji se ne izvode na hrvatskom jeziku. Ne bojim se ja da će oni prestati biti Hrvati, samo što je i jezik bitan element i odgoja i emancipacije u odnosu na Bošnjake. A uz kvalitetu (kakvoću) ni kvantitetu (količinu) ne treba zanemariti.

Izvor: Bilten Visoko obrazovanje u Federaciji BiH u 2009./2010. http://www.fzs.ba/god_bilteni/SB%20136%20visoko%202010.pdf od str. 40 dalje

Evo primjer Sveučilišta "Juraj Dobrila" u Puli:

Izvor: http://www.glasistre.hr/hrvatska/vijest/284366

Dakle, Sveučilište u Puli godišnje od države dobiva 52 967 000 HRK ili cca. 14 000 000 KM. Sad bi trebalo vidjeti može li se zatvoriti financijska konstrukcija za Sveučilište u Srednjoj Bosni.

HNŽ godišnje izdvaja za Sveučilište u Mostaru:

2008. 5 120 000,00 KM
2009. 4 598 000,00 KM (zahtjev Sveučilišta je bio 10 863 436,00 KM).
Izvor: http://www.vlada-hnz-k.ba/home.php?mod=vlada&mod2=proracun

Da, kada bi tu pomoć preusmjerili u tako nešto, išlo bi...

Samo, moralo bi bit katoličko sveučilište a ne hrvatsko jer sad većina te love ide crkvi, bunili bi se...

Mislim, da kad bi bilo političke volje, da bi sve razine hrvatske samouprave u BiH mogle skupiti 7 000 000 KM za osnutak Sveučilišta u Travniku na hrvatskom jeziku. A s obzirom na bošnjačku opstrukciju, možda ne bi ni trebalo potrošiti toliko novca jer bi Bošnjaci blokirali osnutak.

Ne bi bilo potrebe dirati u Crkvu i njene prihode.

Dakle, sve je samo stvar političke volje. A oni koji bi najviše trebali raditi na projektu Hrvatskog sveučilišta su općine s hrvatskom većinom u SBŽ + Žepče i Usora.

Kada bi Sveučilište proradilo, moglo bi računati i na županijski novac, a i na novac EU.

A zašto ne uključit crkvu, pa oni isto već planiraju faks u Travniku čini mi se?

Evo ga:

http://www.uskoplje.net/portal_uskoplje ... &Itemid=59

Samo podržat projekt...

Pa Bobovac

Naravno, da je poželjno uključiti Crkvu, ali ne smije ispasti da se novac oduzima Crkvi. Osim toga, kad govorim o Sveučilištu na hrvatskom jeziku, onda podrazumijevam:
a) više od 80% profesora i asistenata koji će predavati na hrvatskom jeziku
b) više od 50% studenata Hrvata
c) kontrola razvoja Sveučilišta u rukama izabranih predstavnika hrvatskog naroda
d) KBF je dobrodošao - uvijek.

Katolička crkva je nezamijenjiva u životu i kulturi hrvatskog naroda i kad su izabrani predstavnici nesposobni, onda uvijek ona spašava stvar, ali ja govorim što bi trebalo organizirati javnim novcem - državnim, županiskim, općinskim i što očekujem od hrvatske politike u BiH.

Junuzaga, pazi BAN!!!

Ovaj glazbenek svira li svira, al' izgleda niko neće da piva

I ti bi mogao malo smanjit pričicu, nije se uputno zahebavat u Stocu s Hrvatima...

Treba stvari popravit ali nametanje "bosanskog" Hrvatima je velika provokacija...

Možda ti se ne čini tako ali povijest uči da se ne reagira odmah nego se nakupljaju frustracije godinama, a onda jao onome ko je u blizini.

Najčešće krivci za frustracije ne nahebu nego obični ljudi...

Svakako sam vazda za umjerenost...

Projekt je odličan, izvrstan izbor studija za početak:



Najtoplije se nadam se da će zaživjeti od 2011./2012. godine.

Bit će pod okriljem HKD "Napredak", a djelovat će i u Sarajevu. Evo još jedan dokaz kako je važno kontrolirati upravu HKD "Napredak", a ne je prepustiti Lidiji Korać.

Ukoliko stvarno zaživi Vrhbosansko sveučilište u Travniku, onda se Hrvatsko sveučilište može izmjestiti u Žepče, Vitez ili Busovaču, a zašto ne i u Fojnicu?

Otra ti bolan...

Ima dovoljno i sad... Pa Jajce ima dio svemo-a...

A Kiseljak čak sveučilište, bar je imao...

Što se mene tiče, sve bih ukinuo a lovu preusmjerio u vrhbosansko.

No, to pokazuje da si i KC radi pričuvnu varijantu, ali i da se od SB ne odustaje...

Jako dobar znak...

U raspravi nisu ni bili izrijekom spomenuti pojedini KŠC-ovi, ali zaključujem kako se radi o onima koji se nalaze u sredinama gdje su Hrvati izrazita manjina.

Pritom je istaknut problem djelovanja KŠC-ova u takvim sredinama, gdje oni praktički moraju prilagođavati svoje programe i kadrove potrebama sredine, kako bi privukli dovoljan broj zainteresiranih za upis, pa tako pomalo gube svoj hrvatski i katolički duh, s kojim su prvobitno osnovani.

Bar 50% hrvatskih studenata iz SBŽ trenutno ne studira na hrvatskom jeziku, dok ih u Hercegovini preko 90% studira na hrvatskom jeziku. Budući da je Vrhbosansko sveučilište privatno, hoće li si svi potencijalni studenti moći priuštiti studiranje na njemu, u odnosu na broj koji bi si mogao priuštiti studiranje na javnom?

Ja bih isto usmjerio novac na Vrhbosansko sveučilište, to je kapitalni objekt za Hrvate u SBŽ, a i šire.

Upravo ta vijest bila je i meni poticaj za prethodno spomenutu raspravu, gdje sam s pozitivnom reakcijom prema toj vijesti nastupio u razgovoru s ljudima iz viših crkvenih i znanstveno-sveučilišnih krugova Hrvata u BIH.

No, kao što rekoh, oni su izrazili skepsu prema svemu tome (iako su načelno za), prvenstveno iz razloga što sumnjaju u kadrovski potencijal za takvu instituciju, pa stoga imaju i donekle opravdani strah preuzimanja Sveučilišta od strane "daidža" i "multietničara" (skeptični su upravo i prema vodstvu HKD Napredak, spomenutom u tekstu), a na kraju krajeva i u financijsku održivost tog projekta.