|
|
Stranica: 16/26.
|
[ 633 post(ov)a ] |
|
Autor/ica |
Poruka |
Tuta
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 26 ruj 2022, 20:34 |
|
Pridružen/a: 10 lis 2013, 22:41 Postovi: 9738
|
Hroboatos je napisao/la: Tuta je napisao/la: Hvala na ovoj ispravci, priča vs. govori. To mi je promijenilo život. Jeziku se radi ono što većina ljudi radi s njim. Ja ga pričam. To se na hroboatoskom onda kaže govorim. Pa njemački jezik je - ako ne govorimo o standardu - izmišljotina. To je više jezika. Nemam ja vremena ni interesa za tutleke. Pa što onda ulaziš u frku kad si slabiji?
|
|
Vrh |
|
|
Istin
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 26 ruj 2022, 20:52 |
|
Pridružen/a: 18 vel 2018, 00:31 Postovi: 1464 Lokacija: Mareva Ljut
|
Tuta je napisao/la: Istin je napisao/la: Istočna štokavica nije moj jezik (bez obzira na refleks jata). Torlački također. Iako ih razumijem prepoznajem ih kao strane.
Pretpostavljam da je kajkavština tvoj jezik iako istočnu štokavštinu savršeno razumiješ. Pa u Mostaru ti se priča istočna štokavština, Čapljini, Neumu, Stocu. Je li ih razumiješ? Pola zapadne Hercegovine, onaj ikavski dio, ti je preuzelo istočnoštokavsko -št, umjesto zapadnoštokavskog -šć. Je li imaš poteškoće u razumijevanju? Ako je istočna štokavština srpska, onda ti pola ovog foruma priča srpski. I tu mislim na pola forumaša Hrvata. Za hrvatski standard uzet je prestižni istočnohercegovački dijalekt. Taj dijalekt se zahvaljujući migracijama proširio na Dubrovnik. Istočna Hercegovina je srpska, tu žive Srbi. Dakle prestižni dijalekt hrvatskog jezika je ustvari srpski. Eto. Ako već postoje dva odvojena jezika, onda imaš ozbiljan problem. Uzeo si dijalekt drugog jezika kao standard. Ako je jezik isti... nema problema. Iznio si gomilu dezinformicija u postu, vidim da su te ljudi demantirali. I. Hercegovina je mješano područje, općenito slabo naseljeno. Da ne idemo sada u definicije pojma, većina Srba ne smatra federacijski dio za Istočnu Hercegovinu, recimo neće reći da su Neum ili Istočni Mostar u IH, nego koriste taj pojam samo za ono što je u granicama RS-a. Mi Hrvati područje Popova, Stoca i Neuma nazivamo Donja Hercegovina ili rijeđe Južna. Ali Hercegovina kao pojam nastaje tek u 15. stoljeću, pa uzmimo to ovako: na ukupnom području između Neretve, mora i Crne Gore živi duplo više Hrvata nego Srba. U prošlosti su ti odnosi bili i veći. Dubrovnik ima i vlastito područje na kojemu se razvijao jezik. Moj materinji govor je dubrovački, koji je poseban zapadnoštokavski govor https://hr.wikipedia.org/wiki/Dubrova%C4%8Dki_dijalektGovornike istočne štokavice razumijem i prepoznajem kao strane. To nije moj jezik. Isto vrijedi i za Torlački. Govornike zapadne štokavice, kao i one čakavske i kajkavske (iako su ti pojmovi outdated u modernoj lingvistici), prepoznajem kao govornike hrvatskog jezika.
|
|
Vrh |
|
|
Tuta
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 26 ruj 2022, 21:02 |
|
Pridružen/a: 10 lis 2013, 22:41 Postovi: 9738
|
Istin je napisao/la: Tuta je napisao/la: Pretpostavljam da je kajkavština tvoj jezik iako istočnu štokavštinu savršeno razumiješ.
Pa u Mostaru ti se priča istočna štokavština, Čapljini, Neumu, Stocu. Je li ih razumiješ?
Pola zapadne Hercegovine, onaj ikavski dio, ti je preuzelo istočnoštokavsko -št, umjesto zapadnoštokavskog -šć. Je li imaš poteškoće u razumijevanju?
Ako je istočna štokavština srpska, onda ti pola ovog foruma priča srpski. I tu mislim na pola forumaša Hrvata.
Za hrvatski standard uzet je prestižni istočnohercegovački dijalekt. Taj dijalekt se zahvaljujući migracijama proširio na Dubrovnik. Istočna Hercegovina je srpska, tu žive Srbi. Dakle prestižni dijalekt hrvatskog jezika je ustvari srpski. Eto. Ako već postoje dva odvojena jezika, onda imaš ozbiljan problem. Uzeo si dijalekt drugog jezika kao standard.
Ako je jezik isti... nema problema.
Iznio si gomilu dezinformicija u postu, vidim da su te ljudi demantirali. I. Hercegovina je mješano područje, općenito slabo naseljeno. Da ne idemo sada u definicije pojma, većina Srba ne smatra federacijski dio za Istočnu Hercegovinu, recimo neće reći da su Neum ili Istočni Mostar u IH, nego koriste taj pojam samo za ono što je u granicama RS-a. Mi Hrvati područje Popova, Stoca i Neuma nazivamo Donja Hercegovina ili rijeđe Južna. Ali Hercegovina kao pojam nastaje tek u 15. stoljeću, pa uzmimo to ovako: na ukupnom području između Neretve, mora i Crne Gore živi duplo više Hrvata nego Srba. U prošlosti su ti odnosi bili i veći. Dubrovnik ima i vlastito područje na kojemu se razvijao jezik. Moj materinji govor je dubrovački, koji je poseban zapadnoštokavski govor https://hr.wikipedia.org/wiki/Dubrova%C4%8Dki_dijalektGovornike istočne štokavice razumijem i prepoznajem kao strane. To nije moj jezik. Isto vrijedi i za Torlački. Govornike zapadne štokavice, kao i one čakavske i kajkavske (iako su ti pojmovi outdated u modernoj lingvistici), prepoznajem kao govornike hrvatskog jezika. Istin. Ja istočnu štokavštinu ne smatram srpskom, a ti jesi. Tu je razlika između mene i tebe. Ja nisam lingvist. Ovo što sam čitao o dijalektima je da se dubrovački - svugdje gdje bih čitao - smatra istočnohercegovačkim dijalektom. Meni ove tlapnje hroboatosove ili čije već - odudaraju od mainstreama. Objašenjanja su mi loša do nikakva. Dakle, kao laik u tome svemu slanjam se na mainstream, na etablirana stajališta, a to je da je dubrovački govor - istočnohercegovački, odnosno podvarijanta istočnohercegovačkog. Drugi fakt koji sam naučio je da je dubrovački govor uvelike oblikovan stalnim migracijama iz istočne Hercegovine. Stoljetnim. E sad, jesu li to Hrvati ili Srbi u naravi je irelevantno, jer Hrvati u Popovu Polju pričaju isto kao i Nevesinjci. Vjerojatno postoje neke minorne razlike. Meni je to zajednički i hrvatski i srpski dijalekt, u narodnom smislu, u jezičnom to je dijalekt srpskohrvatskog jezika. Ako radiš podjelu, kao da nožem režeš, e onda bi to možda bio srpski, danas ga većinski pričaju Srbi. I onda moraš sebi objasnit kako to da bolje razumijem beogradski, od međimurskog, a Međimurci pričaju isti jezik kao ja? Ja sam ove dileme lako izbjegao jer je međimurski neki prc-vrc dijalekt srpskohrvatskog, a beograđani i ja pričamo nekim bližim dijalektima istog jezika. Eto, to je sva moja filozofija. A njegova ećelencija Hroboatos me može perisrat i prezirat u isto vrijeme dokle želi. I vodim se aksiomom - što je manje pretpostavki potrebno za neku tvrdnju, to je ta tvrdnja vjerojatnije točna. Vi se brate izlomiste da sebi objasnite kako je međimurski koji ne razumijete isti jezik kojim vi govorite, a banjalučki kojeg savršeno razumijete nije. Meni taj *** ne treba u životu.
|
|
Vrh |
|
|
Istin
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 26 ruj 2022, 21:16 |
|
Pridružen/a: 18 vel 2018, 00:31 Postovi: 1464 Lokacija: Mareva Ljut
|
Onda se slabo razuniješ u materiju ako ti je Dubrovački istočnoštokavski ili istočnohercegovački, što da ti kažem. Naša mainstream lingvistika (moderna, ne neka iz 19. stoljeća kad su se pokušavali približiti jezici zbog jugoslavenske ideje, a i znanost nije bila razvijena kao što je to danas) kaže da je poseban govor. Stupanj razumijevanja ovih ili onih mi ne igra neku veliku ulogu u definiranju jezika. Jednostavno ljude percepiram kao strane govornike, iako ih razumijem, baš zato što razumijem da to što govore nije moj jezik. Govor u Beogradu ili Leskovcu ne smatram za svoj jezik, iako ovaj prvi razumijem.
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 26 ruj 2022, 21:25 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
Tuta je napisao/la: Ja istočnu štokavštinu ne smatram srpskom, a ti jesi. Tu je razlika između mene i tebe.
Ja nisam lingvist. Ovo što sam čitao o dijalektima je da se dubrovački - svugdje gdje bih čitao - smatra istočnohercegovačkim dijalektom.
Meni ove tlapnje hroboatosove ili čije već - odudaraju od mainstreama. Objašenjanja su mi loša do nikakva.
Dakle, kao laik u tome svemu slanjam se na mainstream, na etablirana stajališta, a to je da je dubrovački govor - istočnohercegovački, odnosno podvarijanta istočnohercegovačkog.
Drugi fakt koji sam naučio je da je dubrovački govor uvelike oblikovan stalnim migracijama iz istočne Hercegovine. Stoljetnim.
E sad, jesu li to Hrvati ili Srbi u naravi je irelevantno, jer Hrvati u Popovu Polju pričaju isto kao i Nevesinjci. Vjerojatno postoje neke minorne razlike.
Meni je to zajednički i hrvatski i srpski dijalekt, u narodnom smislu, u jezičnom to je dijalekt srpskohrvatskog jezika.
Ako radiš podjelu, kao da nožem režeš, e onda bi to možda bio srpski, danas ga većinski pričaju Srbi. I onda moraš sebi objasnit kako to da bolje razumijem beogradski, od međimurskog, a Međimurci pričaju isti jezik kao ja?
Ja sam ove dileme lako izbjegao jer je međimurski neki prc-vrc dijalekt srpskohrvatskog, a beograđani i ja pričamo nekim bližim dijalektima istog jezika.
Eto, to je sva moja filozofija.
A njegova ećelencija Hroboatos me može perisrat i prezirat u isto vrijeme dokle želi.
I vodim se aksiomom - što je manje pretpostavki potrebno za neku tvrdnju, to je ta tvrdnja vjerojatnije točna.
Vi se brate izlomiste da sebi objasnite kako je međimurski koji ne razumijete isti jezik kojim vi govorite, a banjalučki kojeg savršeno razumijete nije. Meni taj *** ne treba u životu.
Vi ne znate ni ne razumijete praktički ništa. I to nije nikakv "mainstream", nego zastarjela besmislica. Tendenciozna i glupa. Pročitajte ove popularne tekstove, od kojih su neki stručniji, i ako ako što shvatite, u redu. Ako ne- opet u redu. Nekima se ne može pomoći i točka. https://hrcak.srce.hr/file/324397https://hrcak.srce.hr/file/324379https://hrcak.srce.hr/file/113654https://hrcak.srce.hr/file/198263
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 26 ruj 2022, 21:30 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
Istin je napisao/la: Onda se slabo razuniješ u materiju ako ti je Dubrovački istočnoštokavski ili istočnohercegovački, što da ti kažem. Naša mainstream lingvistika (moderna, ne neka iz 19. stoljeća kad su se pokušavali približiti jezici zbog jugoslavenske ideje, a i znanost nije bila razvijena kao što je to danas) kaže da je poseban govor. Stupanj razumijevanja ovih ili onih mi ne igra neku veliku ulogu u definiranju jezika. Jednostavno ljude percepiram kao strane govornike, iako ih razumijem, baš zato što razumijem da to što govore nije moj jezik. Govor u Beogradu ili Leskovcu ne smatram za svoj jezik, iako ovaj prvi razumijem. Zalud je gluhima govoriti. Čisto dijalektološki, sva hrvatska lingvistika (Brozović, Katičić, Malić, Grčević, Bašić, Kapetanović, Tafra, Lisac, Matasović, ...) ne govori ni o kakvom istočnohercegovačkom u smislu Pavla Ivića, nego se jedino još neki nisu otarasaili terminološke zamke koju je 1950ih postavio Pavle Ivić, bar u nazivlju. U supstanciji nitko živ ni normalan ne razmišlja u tim olinjalim kategorijama. https://forum.krstarica.com/threads/cij ... 4/page-105https://forum.krstarica.com/threads/cij ... 4/page-106
|
|
Vrh |
|
|
K..M
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 26 ruj 2022, 21:34 |
|
Pridružen/a: 13 stu 2021, 23:58 Postovi: 6615 Lokacija: Nizza, Naissus...
|
Istin je napisao/la: Jiv je napisao/la: Ne dopuštam da sakatite hrvatski jezik izmišljenim podjelama i izdvajanjem Srba, Muslimana i Slovenaca iz korpusa govornika hrvatskog. Istočna štokavica nije moj jezik (bez obzira na refleks jata). Torlački također. Iako ih razumijem prepoznajem ih kao strane. Ti nisi mjeroravan glede toga. Ne pitaš se za ništa u sustavu. Možeš sa frendovima uz mlaku pivo čavrljati.
_________________ Propast najdugovecnije imperije (1123 god), Istocno Rimskog carstva https://www.youtube.com/watch?v=yVa6GQVSaj0
|
|
Vrh |
|
|
Kroatocentrik
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 26 ruj 2022, 21:41 |
|
Pridružen/a: 18 lip 2022, 21:48 Postovi: 188
|
Tuta je napisao/la: Koja je tvoja definicija jezika? Društvene znanosti pokušavaju opisati zbilju. Ponekad politika pokušava promijeniti zbilju, a to čini u pravilu nasilno kada je jezik u pitanju (npr. genocidom nad skupinama koje se tome protive). Govornici nekoga jezika znaju da govore zajedničkim jezikom i imaju volju da tako i ostane, često pod cijenu gubitka života. Osim toga osjećaju određenu povijesno-kulturnu baštinu zajedničkom. Tu je politika manje više nemoćna a da se ne govori o gadovima i gaduri koji ignorirajući zbilju svojim nazoviautoritetom pokušavaju obmanuti dio pučanstva. Na primjer, govor o razvoju srpskoga jezika Srbi ne započinju s Bartolom Kašićem, nego s Vukom Karadžićem koji je došao parsto godina poslije. I to unatoč tome što su Kašićeva djela Srbima razumljiva a osim toga on je i napisao prvu gramatiku štokavski stiliziranog hrvatskoga jezika, ili kako biste Vi htjeli nekog zajedničkog konjomagaračkog (srpskohrvatskog) jezika. Srbima je razumljiv uz malo truda Marko Marulić, kao što je to govornicima engleskoga jezika Sheakespeare. Srbima su nerazumljivi Sveti Sava, Jovan Rajič i sl., ali ih smatraju piscima srpskoga jezika a Hrvati ih ne smatraju piscima hrvatskoga jezika, dok Srbi Marulića ne smatraju da je pisao srpskim jezikom. Srbi čak idu i dotle da jezik starih srpskih pisaca skrivaju i prevode ih na suvremeni srpski standard, za razliku od Hrvata koji su u ediciji Stari pisci hrvatski svuda ostavili izvorni hrvatski jezik (ili po Vama valjda različite jezike neodređenih naziva, možda ih po Vašim kriterijima ima stotinu). Pitate li Hrvate ili čak dvije trećine Srba u RH, oni govore hrvatskim jezikom. Srbi u Srbiji i Bosni i Hercegovini će reći da pričaju srpskim jezikom, i bit će potpuno ignorantni prema štokavskim piscima u Hrvata, osim ponekad i često nedosljedno dubrovačku književnost će smatrati srpskom, iako su žarili i palili Dubrovnikom i u 20. st. i u 19. st. i ranije. To bi bio neki opis zbilje. E sada Vi tu trebate naći teoriju kojom bi to opisali, dakle očito postoje dva jezična identiteta, hrvatski i srpski, i trebate naći razloge zbog kojih je to tako. Kako to da ono što Srbi smatraju srpskim jezikom Hrvati ne smatraju hrvatskim jezikom i obratno. Ti razlozi i ta teorija bi trebala biti primjenjivi na druge slučajeve, npr. hindi i urdu koji su slični sa hrvatskim i srpskim slučajem, a i britanski engleski i američki engleski koji su različiti od hrvatskoga i srpskoga slučaja, jer ako nije primjenjiva univerzalno nije baš neka teorija. Hrvatski lingvisti su gledamo li ih u cjelini stvorili teoriju koja može opisati sve slučajeve (hindi i urdu, američki i britanski engleski, švicarski njemački i njemački njemački itd.). Dakle, ne propisivati kako bi trebalo biti nego opisivati onako kako jest. Samo kada ih slušate očito je da se ne bave toliko temom odnosa hrvatskoga i srpskoga jezika, jer znaju biti nesuvisli oko te teme (čast izuzecima), nego istraživanjem hrvatskoga jezika u onome smislu koji Vi očito ne možete pojmiti. Sažeto gledano, opće definicije jezika koja bi bila općeprihvaćena- NEMA! Međutim postoje raznovrsni pristupi, gdje su hrvatski lingvisti po meni stvorili najbolju teoriju jer je dio njihove životne zbilje odnos jednog od najsloženijih slučaja, koji je onima koji nisu s njime u doticaju nepojmljiv- to je odnos različitih međusobno bliskih jezika. Ovdje je ta teorija hrvatskih lingvista oko toga što je isti jezik opisana do kraja u ovome slikopisu, a tu imate i Vama po zaključku bližu srpsku teoriju- međutim to nije sadržaj za površne ljude.
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 26 ruj 2022, 22:07 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
Kroatocentrik je napisao/la: Tuta je napisao/la: Koja je tvoja definicija jezika? Društvene znanosti pokušavaju opisati zbilju. Ponekad politika pokušava promijeniti zbilju, a to čini u pravilu nasilno kada je jezik u pitanju (npr. genocidom nad skupinama koje se tome protive). Govornici nekoga jezika znaju da govore zajedničkim jezikom i imaju volju da tako i ostane, često pod cijenu gubitka života. Osim toga osjećaju određenu povijesno-kulturnu baštinu zajedničkom. Tu je politika manje više nemoćna a da ne se ne govori o gadovima i gaduri koji ignorirajući zbilju svojim nazoviautoritetom pokušavaju obmanuti dio pučanstva. Na primjer, govor o razvoju srpskoga jezika Srbi ne započinju s Bartolom Kašićem, nego s Vukom Karadžićem koji je došao parsto godina poslije. I to unatoč tome što su Kašićeva djela Srbima razumljiva a osim toga on je i napisao prvu gramatiku štokavski stiliziranog hrvatskoga jezika, ili kako biste Vi htjeli nekog zajedničkog konjomagaračkog (srpskohrvatskog) jezika. Srbima je razumljiv uz malo truda Marko Marulić, kao što je to govornicima engleskoga jezika Sheakespeare. Srbima su nerazumljivi Sveti Sava, Jovan Rajič i sl., ali ih smatraju piscima srpskoga jezika a Hrvati ih ne smatraju piscima hrvatskoga jezika, dok Srbi Marulića ne smatraju da je pisao srpskim jezikom. Srbi čak idu i dotle da jezik starih srpskih pisaca skrivaju i prevode ih na suvremeni srpski standard, za razliku od Hrvata koji su u ediciji Stari pisci hrvatski svuda ostavili izvorni hrvatski jezik (ili po Vama valjda različite jezike neodređenih naziva, možda ih po Vašim kriterijima ima stotinu). Pitate li Hrvate ili čak dvije trećine Srba u RH, oni govore hrvatskim jezikom. Srbi u Srbiji i Bosni i Hercegovini će reći da pričaju srpskim jezikom, i bit će potpuno ignorantni prema štokavskim piscima u Hrvata, osim ponekad i često nedosljedno dubrovačku književnost će smatrati srpskom, iako su žarili i palili Dubrovnikom i u 20. st. i u 19. st. i ranije. To bi bio neki opis zbilje. E sada Vi tu trebate naći teoriju kojom bi to opisali, dakle očito postoje dva jezična identiteta, hrvatski i srpski, i trebate naći razloge zbog kojih je to tako. Kako to da ono što Srbi smatraju srpskim jezikom Hrvati ne smatraju hrvatskim jezikom i obratno. Ti razlozi i ta teorija bi trebala biti primjenjivi na druge slučajeve, npr. hindi i urdu koji su slični sa hrvatskim i srpskim slučajem, a i britanski engleski i američki engleski koji su različiti od hrvatskoga i srpskoga slučaja, jer ako nije primjenjiva univerzalno nije baš neka teorija. Hrvatski lingvisti su gledamo li ih u cjelini stvorili teoriju koja može opisati sve slučajeve (hindi i urdu, američki i britanski engleski, švicarski njemački i njemački njemački itd.). Dakle, ne propisivati kako bi trebalo biti nego opisivati onako kako jest. Samo kada ih slušate očito je da se ne bave toliko temom odnosa hrvatskoga i srpskoga jezika, jer znaju biti nesuvisli oko te teme (čast izuzecima), nego istraživanjem hrvatskoga jezika u onome smislu koji Vi očito ne možete pojmiti. Sažeto gledano, opće definicije jezika koja bi bila općeprihvaćena- NEMA! Međutim postoje raznovrsni pristupi, gdje su hrvatski lingvisti po meni stvorili najbolju teoriju jer je dio njihove životne zbilje odnos jednog od najsloženijih slučaja, koji je onima koji nisu s njime u doticaju nepojmljiv- to je odnos različitih međusobno bliskih jezika. Ovdje je ta teorija hrvatskih lingvista oko toga što je isti jezik opisana do kraja u ovome slikopisu, a tu imate i Vama po zaključku bližu srpsku teoriju- međutim to nije sadržaj za površne ljude. Ukratko, za ljude kojima nije jezik jača strana: nekih doseljavanja pravoslavaca izvan Dubrovnika nije bilo, od 15. do 19. stoljeća. Pravoslavni govornici iz srpskog dijela zaleđa, istočne Hercegovine, istočne Bosne, Srbije...nisu puštani u grad.
Povijesno demografska djela Nenada Vekarića (njega iznad svih), Marijana Sivrić i drugih pokazuju da su u Grad puštani jedino katolici, i to je izrijekom navedeno (Morlaci katolici). Morlaka shizmatika, koji su pušteni u grad nakon to su se pokrstili u katolike, bilo je u 17. stoljeću oko 10-20 osoba ili obitelji. Nikakve srpske, čitaj pravoslavne, demografske poplave u Gradu nijebilo ni nakon pada Bosne ni kasnije. To da je bilo, jedan je od srpskih mitova, kao i onaj navodnom istočnohercegovačkom, koji je podvala Pavla Ivića, bar glede nazivlja. https://www.matica.hr/vijenac/516%20-%2 ... sti-22634/https://www.zavoddbk.org/suradnici/nenad-vekaric/
|
|
Vrh |
|
|
Tuta
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 26 ruj 2022, 22:09 |
|
Pridružen/a: 10 lis 2013, 22:41 Postovi: 9738
|
Hroboatos je napisao/la: Kroatocentrik je napisao/la: Društvene znanosti pokušavaju opisati zbilju. Ponekad politika pokušava promijeniti zbilju, a to čini u pravilu nasilno kada je jezik u pitanju (npr. genocidom nad skupinama koje se tome protive).
Govornici nekoga jezika znaju da govore zajedničkim jezikom i imaju volju da tako i ostane, često pod cijenu gubitka života. Osim toga osjećaju određenu povijesno-kulturnu baštinu zajedničkom. Tu je politika manje više nemoćna a da ne se ne govori o gadovima i gaduri koji ignorirajući zbilju svojim nazoviautoritetom pokušavaju obmanuti dio pučanstva.
Na primjer, govor o razvoju srpskoga jezika Srbi ne započinju s Bartolom Kašićem, nego s Vukom Karadžićem koji je došao parsto godina poslije. I to unatoč tome što su Kašićeva djela Srbima razumljiva a osim toga on je i napisao prvu gramatiku štokavski stiliziranog hrvatskoga jezika, ili kako biste Vi htjeli nekog zajedničkog konjomagaračkog (srpskohrvatskog) jezika. Srbima je razumljiv uz malo truda Marko Marulić, kao što je to govornicima engleskoga jezika Sheakespeare. Srbima su nerazumljivi Sveti Sava, Jovan Rajič i sl., ali ih smatraju piscima srpskoga jezika a Hrvati ih ne smatraju piscima hrvatskoga jezika, dok Srbi Marulića ne smatraju da je pisao srpskim jezikom. Srbi čak idu i dotle da jezik starih srpskih pisaca skrivaju i prevode ih na suvremeni srpski standard, za razliku od Hrvata koji su u ediciji Stari pisci hrvatski svuda ostavili izvorni hrvatski jezik (ili po Vama valjda različite jezike neodređenih naziva, možda ih po Vašim kriterijima ima stotinu).
Pitate li Hrvate ili čak dvije trećine Srba u RH, oni govore hrvatskim jezikom. Srbi u Srbiji i Bosni i Hercegovini će reći da pričaju srpskim jezikom, i bit će potpuno ignorantni prema štokavskim piscima u Hrvata, osim ponekad i često nedosljedno dubrovačku književnost će smatrati srpskom, iako su žarili i palili Dubrovnikom i u 20. st. i u 19. st. i ranije.
To bi bio neki opis zbilje. E sada Vi tu trebate naći teoriju kojom bi to opisali, dakle očito postoje dva jezična identiteta, hrvatski i srpski, i trebate naći razloge zbog kojih je to tako. Kako to da ono što Srbi smatraju srpskim jezikom Hrvati ne smatraju hrvatskim jezikom i obratno. Ti razlozi i ta teorija bi trebala biti primjenjivi na druge slučajeve, npr. hindi i urdu koji su slični sa hrvatskim i srpskim slučajem, a i britanski engleski i američki engleski koji su različiti od hrvatskoga i srpskoga slučaja, jer ako nije primjenjiva univerzalno nije baš neka teorija.
Hrvatski lingvisti su gledamo li ih u cjelini stvorili teoriju koja može opisati sve slučajeve (hindi i urdu, američki i britanski engleski, švicarski njemački i njemački njemački itd.). Dakle, ne propisivati kako bi trebalo biti nego opisivati onako kako jest. Samo kada ih slušate očito je da se ne bave toliko temom odnosa hrvatskoga i srpskoga jezika, jer znaju biti nesuvisli oko te teme (čast izuzecima), nego istraživanjem hrvatskoga jezika u onome smislu koji Vi očito ne možete pojmiti.
Sažeto gledano, opće definicije jezika koja bi bila općeprihvaćena- NEMA! Međutim postoje raznovrsni pristupi, gdje su hrvatski lingvisti po meni stvorili najbolju teoriju jer je dio njihove životne zbilje odnos jednog od najsloženijih slučaja, koji je onima koji nisu s njime u doticaju nepojmljiv- to je odnos različitih međusobno bliskih jezika. Ovdje je ta teorija hrvatskih lingvista oko toga što je isti jezik opisana do kraja u ovome slikopisu, a tu imate i Vama po zaključku bližu srpsku teoriju- međutim to nije sadržaj za površne ljude.
Ukratko, za ljude kojima nije jezik jača strana: nekih doseljavanja pravoslavaca izvan Dubrovnika nije bilo, od 15. do 19. stoljeća. Pravoslavni govornici iz srpskog dijela zaleđa, istočne Hercegovine, istočne Bosne, Srbije...nisu puštani u grad.
Povijesno demografska djela Nenada Vekarića (njega iznad svih), Marijana Sivrić i drugih pokazuju da su u Grad puštani jedino katolici, i to je izrijekom navedeno (Morlaci katolici). Morlaka shizmatika, koji su pušteni u grad nakon to su se pokrstili u katolike, bilo je u 17. stoljeću oko 10-20 osoba ili obitelji. Nikakve srpske, čitaj pravoslavne, demografske poplave u Gradu nijebilo ni nakon pada Bosne ni kasnije. To da je bilo, jedan je od srpskih mitova, kao i onaj navodnom istočnohercegovačkom, koji je podvala Pavla Ivića, bar glede nazivlja. https://www.matica.hr/vijenac/516%20-%2 ... sti-22634/Niko i ne zbori o doseljavanju Srba. Većinski su to bili katolici seljaci, npr Boškovići (Popovo Polje). Ali dijalekt im je isti kao u Nevesinjaca. Eto, odi danas u Ravno pa pričaj s ljudima.
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 26 ruj 2022, 22:41 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
Tuta je napisao/la: Hroboatos je napisao/la: Ukratko, za ljude kojima nije jezik jača strana: nekih doseljavanja pravoslavaca izvan Dubrovnika nije bilo, od 15. do 19. stoljeća. Pravoslavni govornici iz srpskog dijela zaleđa, istočne Hercegovine, istočne Bosne, Srbije...nisu puštani u grad.
Povijesno demografska djela Nenada Vekarića (njega iznad svih), Marijana Sivrić i drugih pokazuju da su u Grad puštani jedino katolici, i to je izrijekom navedeno (Morlaci katolici). Morlaka shizmatika, koji su pušteni u grad nakon to su se pokrstili u katolike, bilo je u 17. stoljeću oko 10-20 osoba ili obitelji. Nikakve srpske, čitaj pravoslavne, demografske poplave u Gradu nijebilo ni nakon pada Bosne ni kasnije. To da je bilo, jedan je od srpskih mitova, kao i onaj navodnom istočnohercegovačkom, koji je podvala Pavla Ivića, bar glede nazivlja. https://www.matica.hr/vijenac/516%20-%2 ... sti-22634/Niko i ne zbori o doseljavanju Srba. Većinski su to bili katolici seljaci, npr Boškovići (Popovo Polje). Ali dijalekt im je isti kao u Nevesinjaca. Eto, odi danas u Ravno pa pričaj s ljudima. Povijesna istraživanja dijalektologa su teška. Suvremeno, najjasnije je rekao Brozovića u radu kog sam nave ma str 10-11. Od četiri govora on iz manje izmjene, govori o r tipa: 1. dubrovačko-cavtatski 2. katolički hrvatski štokavski ijekavski, i Dalmaciji i južnoj i centralnoj Hercegovini: Ravno, Metković, Stolac, dio Mostara, Čapljina 3. katolički i muslimani govori od Sarajeva do Tutže, hrvatsko-bosanski, za koje s enije znal do oko 1950. i onda su izdgovjeni u cjelinu kao istočkobosanski iii nekad srednjobosaski. Šataoštokavsko ijekavski zapadni, gjd suoeu od 1500, do 1800 prošle glasovne primjene kao Fubrovniku s kom nije imao fizičke veze. 4. govor prvoslavne srske,a i turske Hergvovina nijeu utjecao na dubrivački jezik, a kamalo književnoš (đekanje,ćerati, naglaska, ... Srpski jezik, od 29.do 18. st. sačivanjenu trgovinskim ugvorima to nije hrvatski jezik u bilo kom obliku. Rekih odavno, za šali,da su nam Srbi maznuli jezk...
|
|
Vrh |
|
|
Reconquista
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 26 ruj 2022, 23:18 |
|
Pridružen/a: 26 stu 2020, 16:23 Postovi: 12467
|
aleksije radicevic je napisao/la: Hrvati, jeste li odustali od reci "glasovir"? Nekako je sve redje srecem.
Cak i Inkvi kaze da je Josipovic Dodiku svirao "klavir". Nipošto. Uživamo u bogatstvu hrvatskog jezika. Još malo pa ćete pozajmiti i glasovir u svoj jezik. Samo malo pričekaj.
_________________ HR + HB = Hrvatska domovina. Za dom.
Neka živi Dinamo i majka Hrvatska!
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 26 ruj 2022, 23:21 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
Za kraj dva sustavna videa koja razjašnjavaju nedoumice, iako su bili i prije
|
|
Vrh |
|
|
Tuta
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 26 ruj 2022, 23:24 |
|
Pridružen/a: 10 lis 2013, 22:41 Postovi: 9738
|
Hvala hroboatose na trudu.
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 26 ruj 2022, 23:35 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
Tuta je napisao/la: Hvala hroboatose na trudu. I drugi puta, ako treba.
|
|
Vrh |
|
|
Croato
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 27 ruj 2022, 01:50 |
|
Pridružen/a: 04 ruj 2022, 23:01 Postovi: 2811
|
Ovaj Tuta očito ne piše hrvatski. Pogledajte mu dakanje u postovima. A ovo da mi u Zagori ne pričamo šćakavicu neću ni komentirat. Šćap, klišća, gušćerica u nas uvik bilo i bit će. Nadalje, niko ne govori da bolje razumimo međimurski od banjalučkog, ne lupaj. Jezici su i politička stvar, a kad su se naši jezici standardizirali, od početka su spomenuta dva imena, i hrvatski i srpski, ne samo srpski. Hvala i doviđenja.
|
|
Vrh |
|
|
dane-croatia
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 27 ruj 2022, 04:54 |
|
Pridružen/a: 20 ruj 2009, 10:10 Postovi: 4657 Lokacija: Grobnik
|
Ovo pitanje da li Hrvat štokavskog narječja bolje razumije međimurski ili banjolučki (srbski), također treba postaviti i nekom Talijanu, da li bolje razumije napuljsko talijansko narječje ili španjolski jezik. Ako ćemo iskreno, također neki štokavski Hrvat može bolje razumiet nekog književnog Slovenca nego čak neko hrvatsko kajkavsko narječje. Vjerujem i da neki Srbin štokavac bolje razumije nekog Makedonca nego svog Srbina koji govori žešći torlački (makar ja osobno bolje razumiem Makedonca)...
_________________ RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst KREPAT MA NE MOLAT http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf
|
|
Vrh |
|
|
Skeletor
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 27 ruj 2022, 12:09 |
|
Pridružen/a: 09 pro 2021, 01:01 Postovi: 3261
|
Ovi anemični pokušaji da se dokaže da su srpski i hrvatski lingvistički različiti jezici me podsećaju na woke pokušaje da dokažu da postoji više od dva pola, verujte meni a ne svojim očima/ušima/razumu. Potpuno je očigledno da se radi o kontinuumu dijalekata, lingvističke granice tog jezika se mogu vući na dosta mesta, npr. tamo gde počinje torlački ili gde počinje kajkavski, ali srpsko/hrvatska granica seče jezik bukvalno po sredini dijalekta koji je uzet za standardni u oba "jezika" i koji je svima razumljiv. Nemam ja problem sa političkim odlukama "zvaćemo naš jezik kako mi hoćemo", to je u redu, ali kad me neko ubeđuje da Hrvat u Slavonskom Brodu i Srbin koji živi u odmah preko Save pričaju lingvistički različitim jezicima, to je samo za podyebavanje.
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 27 ruj 2022, 12:29 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
Skeletor je napisao/la: Ovi anemični pokušaji da se dokaže da su srpski i hrvatski lingvistički različiti jezici me podsećaju na woke pokušaje da dokažu da postoji više od dva pola, verujte meni a ne svojim očima/ušima/razumu. Potpuno je očigledno da se radi o kontinuumu dijalekata, lingvističke granice tog jezika se mogu vući na dosta mesta, npr. tamo gde počinje torlački ili gde počinje kajkavski, ali srpsko/hrvatska granica seče jezik bukvalno po sredini dijalekta koji je uzet za standardni u oba "jezika" i koji je svima razumljiv. Nemam ja problem sa političkim odlukama "zvaćemo naš jezik kako mi hoćemo", to je u redu, ali kad me neko ubeđuje da Hrvat u Slavonskom Brodu i Srbin koji živi u odmah preko Save pričaju lingvistički različitim jezicima, to je samo za podyebavanje. Ne postoji pojam "lingvistički jezik". To je glupost. https://www.info.hazu.hr/wp-content/upl ... jezika.pdf
|
|
Vrh |
|
|
Skeletor
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 27 ruj 2022, 12:34 |
|
Pridružen/a: 09 pro 2021, 01:01 Postovi: 3261
|
Nisam ni napisao "lingvistički jezik" nego sam upotrebio termin "lingvistički različit jezik" u smislu jezika koji su lingvistički dovoljno daleko da su međusobno nerazumljivi. Kineski i švedski. Grčki i Swahili.
Naravno, sad ćeš krenuti u "rat definicijama" da dokažeš da su "srpski" i "hrvatski" razlčiti jezici, iako je potpuno očigledno da ogromna većina Srba i Hrvata priča dijalektima jednog istog novoštokavskog južnoslovenskog jezika i da je lingvistička distanca između njihovih govora toliko mala da je gotovo zanemarljiva.
|
|
Vrh |
|
|
Croato
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 27 ruj 2022, 13:56 |
|
Pridružen/a: 04 ruj 2022, 23:01 Postovi: 2811
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 27 ruj 2022, 14:13 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
Skeletor je napisao/la: Nisam ni napisao "lingvistički jezik" nego sam upotrebio termin "lingvistički različit jezik" u smislu jezika koji su lingvistički dovoljno daleko da su međusobno nerazumljivi. Kineski i švedski. Grčki i Swahili.
Naravno, sad ćeš krenuti u "rat definicijama" da dokažeš da su "srpski" i "hrvatski" razlčiti jezici, iako je potpuno očigledno da ogromna većina Srba i Hrvata priča dijalektima jednog istog novoštokavskog južnoslovenskog jezika i da je lingvistička distanca između njihovih govora toliko mala da je gotovo zanemarljiva. Ne radi se o distanci, nego individualiziranosti. Slično su urdski i hindski priznata dva jezika, a ako gledaš film pola sata, ne znaš je li na urdskom ili hindskom. I tu nitko ne naklapa o razumljivosti ili dijalektima ili distanci, nego se jasno kaže, u lingvističkim knjigama, su to jasno dva jezika zbog raznih kultura.
|
|
Vrh |
|
|
Skeletor
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 27 ruj 2022, 14:50 |
|
Pridružen/a: 09 pro 2021, 01:01 Postovi: 3261
|
Dakle slažeš se da se lingvistički radi o jednom policentričnom jeziku koji se iz političkih razloga zove različitim imenima. Eto rešeno.
|
|
Vrh |
|
|
Croato
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 27 ruj 2022, 15:06 |
|
Pridružen/a: 04 ruj 2022, 23:01 Postovi: 2811
|
Srbi žele da je zajednički jezik, možda se i poistovjećuju s čakavštinom i kajkavštinom, ne znam, Hrvati ne žele i ne poistovjećuju se s dakanjem (Balkan sprachbund), nemanjem padeža (južna i istočna Srbija, Crna Gora) i torlačkim govorima.
Tu sva priča o zajedničkom jeziku završava.
|
|
Vrh |
|
|
Skeletor
|
Naslov: Re: Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja Postano: 27 ruj 2022, 15:16 |
|
Pridružen/a: 09 pro 2021, 01:01 Postovi: 3261
|
Croato je napisao/la: Srbi žele da je zajednički jezik, možda se i poistovjećuju s čakavštinom i kajkavštinom, ne znam, Hrvati ne žele i ne poistovjećuju se s dakanjem (Balkan sprachbund), nemanjem padeža (južna i istočna Srbija, Crna Gora) i torlačkim govorima.
Tu sva priča o zajedničkom jeziku završava. Ma ko šta želi je potpuno nebitno, situacija na terenu je takva kakva je. Kao što napisah gore, ovo o "srpskom" i "hrvatskom" kao različitim jezicima je ekvivalent agresivne woke samoobmane, veruješ da si žena i to znači da si žena, i nemoj da je neko slučajno ukazao na očiglednu stvarnost da nisi.
|
|
Vrh |
|
|
Online |
Trenutno korisnika/ca: / i 7 gostiju. |
|
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
|
|
|