..a cuj ko moze platit gorivo vozit ko slavi ruse moze i busom to je i onako normalno u komunizmu..

Slava Plenkoviću!!

HDZ ce ubit na izborima, nažalost.

polako, recesija tek dolazi

..veseliš se jebote ne mogu shvatit ljude koji žele zlo hr zato sto ne pripadaju istoj ideologiji..ja da sam moderator ja bi to redom banira..

Kada su izbori?

U Erhaziji će vjerojatno biti depresija, a ne recesija, kao i prošli put.

Dugi QE period nije uopće iskorišten da se popravi struktura. Nastavilo se sa državnom potrošnjom široke ruke. Nikakvog smanjenja birokracije nije bilo. Besplatne nezarađene penzije povećavane svake godine.

A sada QE dolazi na naplatu svim državama. To je kao kredit.

Kojega je Plenković spiskao na Stožer, cjepiva i ugađanje doživotnim uhljebima - umirovljenicima.

Naravno da se veseli jer je covik sebe namiria i svoju familiju i spreman je da indolentni i apoliticni pate jer su dio HDZovog 'socijalnog mira'.

Napokon, nakon dosta dugo vrimena nestaje taj 'socijalni mir' i bit ce opet velikih nemira, ulicnih dogadanja, osude vladajucih itd.

Jos bolje, Njemacka ekonomija ide u kos za smece a tim i ispusni ventil za nezadovoljne Hrvate nestaje a mogli bi se i vratit neki Hrvati koji nakon 10, 20, 30 godina vide da je vamo sve vise manje ostalo sta ne valja isto a oni znaju da moze bolje.

Dosta je HDZove stabilokracije. Sad ce van se drmat kavez.

Pusite izbore livo i desno, samo na tin selima na kojima je samo starudija ostala tu isti ljudi glasaju za HDZ vec 30 godina ovo sve ostalo padate i padat cete.

..ja mislio ti imas gram mozga a napadaš bez ikakve argumentacije ni najgori neprijatelji od liva do desnog nisu rekli da je plenki lopov…nadji jednog jedinog..i u nedostatku argumenata sve se svodi na floskulu HDZ lopovi…slab si igrac Velebit razočara si me a bio si mi favorit s desnog krila…

..industrijska proizvodnja rasla 3,8 na godišnjoj razini…posebno je velik rast kapitalnih proizvoda od 12 posto i energije od 9,6 posto..

CEIZ indeks: procjena rasta BDP-a u drugom tromjesečju od 6,8%

U svibnju 2022. CEIZ indeks ostvario je smanjenje vrijednosti od 4,9 indeksnih bodova u odnosu na isti mjesec 2021. godine. Istovremeno, vrijednost indeksa u odnosu na prethodni mjesec bila je blago umanjena za 0,36 indeksnih bodova. Ako promatramo po komponentama indeksa, veću desezoniranu vrijednost u svibnju, u odnosu na travanj iste godine, zabilježile su tri komponente indeksa: promet u trgovini na malo, broj dolazaka turista i prihod Državnog proračuna od poreza na dodanu vrijednost, pri čemu su se godišnje stope rasta kretale između 4,3 posto, koliko je u navedenom razdoblju porastao promet u trgovini na malo, pa do čak 202 posto, koliko je iznosio porast broja turističkih dolazaka. Indeks obujma industrijske proizvodnje zabilježio je smanjenje desezonirane vrijednosti u svibnju.

Opisano kretanje indeksa sugerira da ekonomska aktivnost mjerena tromjesečnim stopama promjene BDP-a u drugom tromjesečju 2022. ubrzava u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ponajviše zbog pozitivnih kretanja koje je indeks ostvario u travnju ove godine. Na osnovi kretanja vrijednost indeksa možemo procijeniti da će u drugom tromjesečju 2022. hrvatsko gospodarstvo rasti za 6,8 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Važno je napomenuti i da ćemo zaključke o stanju poslovnog ciklusa u drugom tromjesečju ove godine moći s većim stupnjem pouzdanja donositi tek kada budu objavljene vrijednosti CEIZ indeksa za lipanj.

https://www.eizg.hr/indeksi-168/ceiz-indeks/169

LUDO DOBRA SEZONA
U srpnju oboren apsolutni rekord iznosa izdanih fiskalnih računa: Što stoji iza ovih fascinantnih brojki?
Za razliku od Hrvatske koja je u zanosu potrošnje, Njemačka bilježi kolaps maloprodaje

Ludo dobra i razuzdana potrošnja ili utjecaj inflacije? Tom upitnom rečenicom opisuje se dilema koja proizlazi iz zadnjih zbirnih podataka Porezne uprave Ministarstva financija o ukupnom iznosu te broju fiskalnih računa otkako su uvedene fiskalne blagajne 2015. godine tj. otkako se vode te statistike. Nema nikakve dileme da je s ukupnim iznosom fiskalnih računa od 61,24 milijardi kuna srpanj 2022. oborio apsolutni rekord. Ako pogledamo srpanj 2021. vidjet ćemo da je tada iznos izdanih fiskalnih računa dosegao 48,85 milijardi kuna. Razlika od 12,39 milijardi (+20 posto) doista je enormna.

Značajnu razliku u iznosima fiskalnih računa možemo primijetiti i u odnosu na također jako dobri turistički srpanj 2019. kada je ukupno izdano 45,77 milijardi kuna fiskalnih računa. Srpanj 2022. po iznosima fiskalnih računa uvjerljivo je bolji nego i bilo koji kolovoz sve od 2015. godine, a jednostavni uvid u Excel tablice Ministarstva financija otkriva kako su ukupni iznosi fiskalnih računa u kolovozu u pravilu bili nešto viši nego u srpnju jer je kolovoz tradicionalno vrhunac hrvatskih turističkih prihoda.

Apsolutni rekord fiskalnih računa u srpnju 2022. - Ispod je grafikon koji smo pripremili temeljem povijesnih podataka Ministarstva financija iz Excel tablice; grafikon pokazuje uvjerljivost rasta iznosa izdanih fiskalnih računa u 2022. godine.



Iz grafikona iznad razvidno je koliko uvjerljivo srpanj 2022. godine iznosom fiskalnih računa strši iznad svih drugih srpnjeva od početka 2015.. Međutim, otvara se pitanje koliki dio tako uvjerljivog rasta iznosa fiskalnih računa treba pripisati rastu cijena. Naime, iako u srpnju 2022. godine bilježimo vrlo visoki broj izdanih fiskalnih računa, rast samog broja računa nije tako visok kao što je rast iznosa fiskalnih računa. U srpnju 2022. izdano je 527,7 milijuna fiskalnih računa što je 42 milijuna (oko +8 posto) više nego u srpnju 2021. Ako iznos fiskalnih računa raste brže od broja fiskalnih računa, može se zaključiti kako se značajni dio te razlike može pripisati inflaciji tj. trendu rasta cijena. Međutim, inflacija objašnjava samo jedan (manji) dio zanosnog rasta iznosa fiskalnih računa. Gruba procjena, dakle, govori ipak o robusnoj potrošnji tijekom srpnja, što govori da građani i kompanije nemaju strah od neizvjesnosti (geopolitičke napetosti, energetske krize, neizvjesnosti, očekivane recesije….). Treba pričekati detaljniju raščlambu ekonomista.

https://novac.zabranjeni.url/novac/aktualn ... i-15230404

Udio javnog duga u BDP-u do kraja godine manji za 3,6%

Vlada očekuje da bi do kraja godine udio javnog duga u BDP-u trebao iznositi 76,2 posto BDP-a ili za 3,6 postotnih bodova manje u odnosu na 2021. godinu. Na koncu 2020. godine udio javnog duga u BDP-u iznosio je 88,7%.

Na razini cijele godine, pak, očekuju nastavak rasta duga opće države u apsolutnom izrazu uslijed rastućih potreba za financiranjem, pri čemu prije svega misle na pojačane pritiske na strani rashoda proračuna zbog sindikalnih zahtjeva za rastom plaća u okruženju izraženih inflatornih pritisaka, ali i kao posljedica niza fiskalnih mjera za ublažavanje nepovoljnog utjecaja rasta cijena na potrošače i poduzetnike.
"Međutim, nastavak oporavka gospodarske aktivnosti zadržavat će omjer javnog duga u BDP-u na silaznoj putanji i u ovoj i u godinama pred nama. Iako se fiskalni rizici povećavaju, očekujemo zadržavanje manjka opće države na razini od 3 posto BDP-a", zaključuju iz RBA.
Vlada očekuje da bi do kraja godine udio javnog duga u BDP-u trebao iznositi 76,2 posto BDP-a ili za 3,6 postotnih bodova manje u odnosu na 2021. godinu.

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/du ... i-20220804

…nema veze s tim briselski cato ma kakvi bize daj mu da izdrži..

OGROMAN RAST DEPOZITA
U mjesec dana smo na račune stavili 12,3 mlrd. kuna. Što stoji iza ovog stampeda na banke?
Hrvatski bankarski sustav upravo bilježi impozantni skok ukupnih depozita kod hrvatskih banaka

Hrvatski bankarski sustav upravo bilježi impozantni skok ukupnih depozita kod hrvatskih banaka. U analizama RBA ističe se zapažanje kako su tijekom lipnja depoziti u odnosu na lanjski lipanj narasli za vrlo visokih 41,9 milijardi kuna, ili 12,3 posto. Pritom su samo u odnosu na svibanj ove godine depoziti narasli 12,3 milijarde kuna, ili 3,4 posto. Koji je razlog ubrzavanju rasta depozita - depozitnog novca, štednih i oročenih depozita, i to treći mjesec zaredom?

Većina ekonomista zasad iz tih podataka ne iščitava neku pretjeranu zabrinutost građana i poduzeća, odnosno pripremu za dolazak težih dana nakon razdoblja ekstremno visoke neizvjesnosti. To što su ukupni depoziti poslovnih banaka narasli od početka godine do kraja lipnja, za čak 18,6 milijardi kuna ili 4,9 posto, može se zahvaliti, tumače analitičari RBA, prije svega rastu depozitnog novca tj. novca koji se nalazi na transakcijskim računima, uključujući obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjena za novčana sredstva u platnom prometu.

https://novac.zabranjeni.url/novac/aktualn ... e-15234207

Razdoblje SIJEČANJ - KOLOVOZ
Dolasci turista
2019 / 2022
16.47 mil / 14.98 mil
-9%

Razdoblje SIJEČANJ - KOLOVOZ
Noćenja turista
2019 / 2022
90.20 mil / 86.59 mil
-4%

Najviše noćenja ostvarili su turisti iz:
1.Njemačke (19,8 milijuna),
2.Hrvatske (10,3 milijuna),
3.Slovenije (8,8 milijuna),
4.Austrije (6,5 milijuna),
5.Poljske (5,7 milijuna),
6.Češke (5,2 milijuna),
7.Italije (3,7 milijuna),
8.Slovačke (3 milijuna),
9.Nizozemske (2,9 milijuna),
10.Ujedinjene Kraljevine (2,8 milijuna)

Malecne RH i Slo ZBIRNO NOĆENJA tko Njemačka...
Slo KUPUJU tko da sutra NE postoji u Savudriji, Zambroti, Katoru...sjeverno od Umaga, sve do Plovanije i Buja.

Njima interesna sfera i zona širenja teritorija.

Istarska županija PREDOMINANTNA.

Nisam ja toliko lud što se tu želim ukotviti, tko bazu za dalju expanziju....

@Dudu imaš li Janjevce u Umagu i po Istri općenito?

Hvala Bogu pa se uspoređujemo s grupom kojoj pripadamo standardom, a ne s BiH i Srbijom.

Zanimljivo da nisu napisali plaće u Grčkoj, Slovačkoj, Latviji i Mađarskoj. Naravno da nisu. Jer su niže nego u Hrvatskoj.

https://en.m.wikipedia.org/wiki/List_of ... erage_wage

Prosjecna je varljiva, narocito kod drzave koja ima najliberalniji zakon na planetu zemlji za jahte.

Triba gledat medijalnu placu i iskljucivo medijalnu placu.

Opažam da kad se god vidi da je hrvatska prosječna plaća veća od 1000 eura i veća nego u Slovačkoj, Mađarskoj ili Latviji, odmah se prevrne tema na čuvenu medijalnu plaću. Taj pojam se spominje samo u Hrvatskoj i nijednoj drugoj zemlji, i to od onih ljudi, stranaka i medija koji nisu skloni HDZ-u i vlasti.
Da se razumimo, briga me za HDZ i bilo koju drugu stranku, volim statistiku, ali mi ovo upada u oči.

Molim vas, može li neko naći tu čuvenu medijalnu plaću osim Hrvatske i za ostale europske zemlje, pa da usporedimo kolika je kod njih ta medijalna plaća. Ja ne mogu naći na internetu, sve zemlje se vode prosječnom neto i bruto ili pak BDPom per capita. I u medijima se uvik posvuda uspoređuju prosječne plaće zemalja EU, nikad medijalne.
A baš me zanimaju te usporedbe.

Nisi dobro tražio.



https://ec.europa.eu/eurostat/web/produ ... 20210316-2

Slava kancelaru

Hvala ti.