Razdoblje SIJEČANJ - KOLOVOZ
Dolasci turista
2019 / 2022
16.47 mil / 14.98 mil
-9%

Razdoblje SIJEČANJ - KOLOVOZ
Noćenja turista
2019 / 2022
90.20 mil / 86.59 mil
-4%

Najviše noćenja ostvarili su turisti iz:
1.Njemačke (19,8 milijuna),
2.Hrvatske (10,3 milijuna),
3.Slovenije (8,8 milijuna),
4.Austrije (6,5 milijuna),
5.Poljske (5,7 milijuna),
6.Češke (5,2 milijuna),
7.Italije (3,7 milijuna),
8.Slovačke (3 milijuna),
9.Nizozemske (2,9 milijuna),
10.Ujedinjene Kraljevine (2,8 milijuna)

Malecne RH i Slo ZBIRNO NOĆENJA tko Njemačka...
Slo KUPUJU tko da sutra NE postoji u Savudriji, Zambroti, Katoru...sjeverno od Umaga, sve do Plovanije i Buja.

Njima interesna sfera i zona širenja teritorija.

Istarska županija PREDOMINANTNA.

Nisam ja toliko lud što se tu želim ukotviti, tko bazu za dalju expanziju....

@Dudu imaš li Janjevce u Umagu i po Istri općenito?

Hvala Bogu pa se uspoređujemo s grupom kojoj pripadamo standardom, a ne s BiH i Srbijom.

Zanimljivo da nisu napisali plaće u Grčkoj, Slovačkoj, Latviji i Mađarskoj. Naravno da nisu. Jer su niže nego u Hrvatskoj.

https://en.m.wikipedia.org/wiki/List_of ... erage_wage

Prosjecna je varljiva, narocito kod drzave koja ima najliberalniji zakon na planetu zemlji za jahte.

Triba gledat medijalnu placu i iskljucivo medijalnu placu.

Opažam da kad se god vidi da je hrvatska prosječna plaća veća od 1000 eura i veća nego u Slovačkoj, Mađarskoj ili Latviji, odmah se prevrne tema na čuvenu medijalnu plaću. Taj pojam se spominje samo u Hrvatskoj i nijednoj drugoj zemlji, i to od onih ljudi, stranaka i medija koji nisu skloni HDZ-u i vlasti.
Da se razumimo, briga me za HDZ i bilo koju drugu stranku, volim statistiku, ali mi ovo upada u oči.

Molim vas, može li neko naći tu čuvenu medijalnu plaću osim Hrvatske i za ostale europske zemlje, pa da usporedimo kolika je kod njih ta medijalna plaća. Ja ne mogu naći na internetu, sve zemlje se vode prosječnom neto i bruto ili pak BDPom per capita. I u medijima se uvik posvuda uspoređuju prosječne plaće zemalja EU, nikad medijalne.
A baš me zanimaju te usporedbe.

Nisi dobro tražio.



https://ec.europa.eu/eurostat/web/produ ... 20210316-2

Slava kancelaru

Hvala ti.

To su ovi što ne vole dobre vijesti odnosno sjebu se.

Zato sam i rekao neki dan da bi bilo dobro napraviti listu svih onih koji su se sjebali kad su BH Hrvati ostvarili najveći politički uspjeh u zadnjih 27 godina.
Da imamo za budućnost kad procjenjujemo pojedinaca : " Je li se sjebo kad je Šmit umetno? Je. Sve ti je jasno"

po PPP Hrvatska ima treću najvišu prosječnu neto plaću u istočnoj Europi, iza Poljske i Češke, a ispred Slovenije i Grčke.

evo i medijalna plaća u EU.

za Sloveniju i Slovačku je podatak iz 2020. godine.

Dražesno.

MMF više nego udvostručio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini

MEĐUNARODNI monetarni fond (MMF) više je nego udvostručio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini u okruženju posustajanja aktivnosti u velikim gospodarstvima zbog energetske krize i viših troškova zaduživanja.

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine 5.9 posto, prognozirao je MMF u redovnim jesenskim prognozama za svjetsko gospodarstvo, podigavši procjenu iz proljetnog izvješća za 3.2 postotna boda.

U 2023. aktivnost će usporiti, uz prognoziranu stopu rasta od 3.5 posto, izračunali su MMF-u, prema izvješću objavljenom danas. U travnju očekivali su 4-postotni rast aktivnosti.

Prošle godine hrvatsko gospodarstvo poraslo je 10.2 posto, za 0.2 postotna boda slabije no što je MMF bio procijenio u travnju.

Bolja bilanca plaćanja, visoka inflacija
Inflacija bi u Hrvatskoj u ovoj godini trebala poskočiti na 9.8 posto, s prošlogodišnjih 2.6 posto, pokazuju nove MMF-ove procjene. U travnju MMF je rast potrošačkih cijena u ovoj godini procijenio na 5.9 posto. U 2023. inflacija bi po njihovoj procjeni trebala oslabiti na 5.5 posto.

Bilanca tekućeg računa plaćanja iskazat će u ovoj godini višak iskazan udjelom u BDP-u od 2.2 posto. U travnju MMF je bio očekivao manjak od 0.4 posto.

U idućoj godini višak bi se trebao smanjiti na dva posto i uvelike nadmašiti travanjsku procjenu prema kojoj je trebao iznositi 0.3 posto. U 2021. bilanca je iskazala višak od 3.4 posto, veći za 1.4 postotna boda no što je MMF izračunao u travnju.

Prognoza stope nezaposlenosti u Hrvatskoj u ovoj godini znatno je smanjena u usporedbi s travanjskim izvješćem, sa 7.7 na 6.9 posto. U 2023. godini trebala bi se dodatno smanjiti, na 6.6 posto.

U 2021. iznosila je po njihovim najnovijim procjenama 8.1 posto i bila je niža za 0.1 postotni bod no što su pokazivali izračuni objavljeni u travnju.

Mađarska uz bok Hrvatskoj
Skupini europskih gospodarstava u nastajanju i u razvoju, u koju je svrstana i Hrvatska, MMF prognozira stagnaciju u ovoj godini, poboljšavajući procjenu iz travnja kada je očekivao pad aktivnosti za 2.9 posto.

U 2023. aktivnost bi u toj skupini zemalja trebala blago porasti, za 0.6 posto. Hrvatska bi s procijenjenom stopom rasta od 5.9 posto u ovoj godini trebala bilježiti najsnažniji rast, a u stopu bi je trebala pratiti Mađarska s prognoziranim rastom aktivnosti za 5.7 posto.

Slijede Turska i Rumunjska kojima MMF predviđa rast aktivnosti u 2022. za pet odnosno 4.8 posto.

Rusko gospodarstvo trebalo bi se ove godine zbog opsežnih sankcija koje su zapadne zemlje uvele Rusiji od početka njezine invazije na Ukrajinu smanjiti za 3.4 posto. U travnju MMF je prognozirao pad aktivnosti od 8.5 posto.

Ukrajinsko će se gospodarstvo zbog rata smanjiti za 35 posto, potvrdio je MMF proljetnu prognozu.

Tragovi krize
Gospodarstvo eurozone trebalo bi ove godine po MMF-u porasti 3.1 posto, za pola postotnog boda snažnije no što su pokazivale srpanjske prognoze. MMF u srpnju objavljuje prognoze samo za vodeća gospodarstva i za svjetske regije.

U 2023. aktivnost bi na području primjene zajedničke valute trebala usporiti na samo 0.5 posto. U srpnju MMF je eurozoni u ovoj godini prognozirao 1.2-postotni rast. Prognoze odražavaju teške posljedice koje njemačko gospodarstvo trpi zbog visokih cijena energije potaknutih smanjenim isporukama ruskog plina.

Najveće europsko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti za 1.5 posto, a u idućoj godini MMF mu predviđa blagi pad aktivnosti, za 0.3 posto. Italija bi u ovoj godini trebala bilježili dvostruko veći rast aktivnosti nego Njemačka, po stopi od 3.2 posto. U 2023. gospodarstvo će također blago pasti, za 0.2 posto, procjenjuju u MMF-u.

U skupini velikih gospodarstava eurozone daleko najsnažniji rast aktivnosti trebala bi i ove i iduće godine bilježiti Španjolska, za 4.3 posto u 2022. i za 1.2 posto u 2023.

Više kamate i lockdown
Američko gospodarstvo trebalo bi ove godine po najnovijoj MMF-ovoj procjeni porasti 1.6 posto, što bi ga gotovo izjednačilo s onime Njemačke, nakon što je MMF snizio srpanjsku prognozu za SAD za 0.7 postotnih bodova.

MMF ističe znatno podignute kamatne stope, prognoziravši usporavanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva u idućoj godini na samo jedan posto, u skladu sa srpanjskim prognozama.

Kinesko gospodarstvo trebalo bi ove godine zbog strogih mjera suzbijanja covida porasti samo 3.2 posto. U idućoj godini aktivnosti bi po MMF-u trebale ubrzati na 4.3 posto.

"Globalno gospodarstvo i dalje se suočava s ogromnim izazovima koje oblikuju ruska invazija na Ukrajinu, kriza troškova života, prouzročena tvrdokornim i sve širim inflatornim pritiscima, i usporavanje u Kini", upozorava u blogu ekonomist MMF-a y Pierre-Olivier Gourinchas.

...biće extra zanimljiv rast bdp u trećem kvartalu jedva čekam...mislim u pet top u europi..

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava lani je iznosila 79 milijardi eura, uz skok na godišnjoj razini za 10,9 posto, što je najviši rast u proteklih deset godina. To je izvanredan rezultat.

S neto financijskom imovinom od 14.400 eura po glavi stanovnika Hrvatska je trenutno na 35. mjestu na Allianzovom globalnom popisu najbogatijih zemalja, koji predvodi SAD, pokazuje Allianzovo 13. izdanje izvješća o globalnom bogatstvu objavljenom u srijedu.

Kako je istaknuto u analizi, prošla godina bila je treća godina zaredom u kojoj je globalna financijska imovina zabilježila dvoznamenkasti rast i dosegnula iznos od 233.000 milijardi eura. No, 2022. označava prekretnicu, pri čemu je rat u Ukrajini zaustavio oporavak u razdoblju nakon pandemije bolesti covid-19 i “okrenuo svijet naglavce”.

Uzela je maha inflacija, prisutna je nestašica energenata i hrane, a pooštrena monetarna politika “guši” ekonomije i tržišta, napisali su iz Allianza, apostrofirajući da će bogatstvo kućanstava osjetiti posljedice.

https://www.poslovni.hr/hrvatska/objavl ... ka-4358201

https://www.allianz.com/content/dam/one ... Report.pdf

…jebote kad si u tenisu medju 35 vrh…ne sumnjam da idemo ispod 30…nek Bog pozivi kancelara onda ga misevi ne iživciraju i sve ostavi..

ukupna neto financijska imovina nas i naših susjeda te usporedivih zemalja:

Hrvatska 58 milijardi eura
Slovenija 54 milijardi eura
Mađarska 175 milijardi eura
Slovačka 46 milijardi eura
Češka 256 milijardi eura
Srbija 11 milijardi eura

kad se gleda poredak per capita:

26. Slovenija 25.400 eura
27. Češka 24.380 eura
29. Mađarska 18.060 eura
30. Grčka 17.900 eura
35. Hrvatska 14.400 eura
36. Bugarska 11.410 eura
37. Poljska 11.250 eura
41. Slovačka 8.460 eura
51. Srbija 1.440 eura

BIH nije bila u istraživanju.

Prekrasno.

Da ponovimo gradivo …

Financial time piše da smo jedan od glavnih energetskih profitera u Europi i da komšije ne brinu ništa jer širimo kapacitete, a s diverzifikacijom dobavljača smo započeli i prije rata.

Komšije, ništa ne brinite, tu smo.

Dudule kod vas je sve vrhunsko. Sve! Vrhunski faciliteti športskih udruženja. Vrhunska gastronomija. Vrhunski poslovni uvjeti (ovo sam teške "tipkovnice" napisao) itd.

Sve vrhunsko! Izvanredno još bolji epitet!

..kad je Kolinda govorila da budemo nova svica bio sam malo skeptičan al za razliku od kremeljenka koli je ipak imala viziju..