Kada je to francuska noga kročila tamo?

Damjanović je prezime nastalo iz imena Damjan. Takva prezimena su npr. Antić, Ivanić, Petrović, Stipanović, Jakovljević, Jurić, Jozić itd. Kod tih prezimena je karakteristično da su nastajala u različitim hrvatskim krajevima neovisno jedno od drugog i bez rodbinske povezanosti. Primjer Antić, imaš ih u Ljubuškom imaš ih u Šibeniku a nisu rodbina. Primjer Ivanić, imaš ih u Krapini imaš ih u Goraždu a nisu rodbina. I tako dalje bih mogao nabrajati za ostala prezimena. Za Damjanoviće znam da ih ima i u Livnu i u Đakovu. Mogli su nastat neovisno jedni od drugih, ali moguće je i da imaju veze jedni s drugima. Ipak, smatram da je vjerojatnije da nemaju veze jedni s drugima jer u vremenu hercegovačke migracije u Slavoniju, livanjski kraj je bio bogat i nije baš napuštao svoja ognjišta kao mladi hercegovci.

Od 1809. do 1813.godine, u vrime Napoleona naravno. Oteo je Austro-Ugarskoj Istru i Hrvatsku južno od Save. Osvojena područja nazvao je "Ilirija." Vladao je samo četiri godine našim područjima, i zanimljivo je da ga povijest ne pamti kao nasilnog okupatora. U narodu se često govorilo kako je "više napravija Vrancuz za četiri godine nego Turčin za 500 godina." Između Ljubuškog i Vrgorca je napravio cestu koja se i dan danas zove "Francuska cesta." U selu Veliki Prolog postoji spomen ploča o izgradnji ceste. U selu Crveni Grm ispod francuske ceste ima restoran koji se zove Napoleon. Tamo te vodim na ručak kad dođeš u Ljubuški.

Mislim da je izgubio apetit na duže vrijeme.

Srpska prezimena u Slavoniji su "cincarska" prezimena, nemaju dakle veze sa BiH. Prve Srbe koji su se doseljavali u Slavoniju i Bosnu pod pritiskom Turaka, Hrvati su nazivali cincarima. Cincari su dolazili u Bosnu i Slavoniju kao nadničari i važili su za dobre radnike. Na sličan način danas Bosanci dolaze u Hercegovinu kako bi radili za dnevnicu, samo je upitno da li su dobri radnici :) Zadnjih sto godina je moguće da su se pojedine srpske obitelji iz Bosne preselile u Slavoniju, ali glavnina srpskih prezimena u Slavoniji je cincarska.

E onda jebo Bosanca koji se kune u Turčina

A prije nego su se zvali Čaklovići Muslimanski i Čaklovići Srpski zvali su se samo Čaklovići i bili jedno selo, ali su onda Srbi etnički očistili dio sela i prozvali ga Čaklovići Srpski.

U Tuzli je dosta naroda prelaskom na islam u srednjem vijeku ostavilo svoje hrvatsko prezime. Za jablanička prezimena znam pouzdano koji su rodovi prešli na islam svojevoljno a koji pod prisilom. Za tuzlanska ne znam točno, ali je najvjerojatnija pretpostavka da su Čaklovići Hrvati prelaskom na islam zadržali prezime.

Ja isto mislim da Raiči iz južne Hercegovine i Raiči iz sjeverne Hercegovine su dva različita roda.

Naravno da ima. Prezime Lazić je nastalo iz imena Lazo koje se nekada često davalo hrvatskoj djeci, ali ga se danas izbjegava jer ga se smatra srpskim. Original imena Lazo je Lazar. Ime je židovsko, ali je kao i mnoga druga židovska imena ušlo među kršćane. Često puta mi bude žao što se mi Hrvati lako odričemo svog slavenskog dijela povijesti, dok susjedi Srbi svojataju i ono što je njihovo i što nije. Tako su danas među hrvatskom djecom gotovo izumrla staroslavenska imena Milan, Dragan, Slobodan, Ognjen, Gvozden itd. Svi Hrvati s tim imenima uglavnom su stariji od 66.godišta.

Jablanica kraj Mostara? Ako imaš, možeš li podijeliti podatke.

Ipak vise vjerujem Pavi nego tebi

Ime Slobodan nije staroslovensko, haha, nego novokomponovano. Prvi ga je poneo Slobodan Jovanović https://www.google.com/search?gs_ssp=eJ ... e&ie=UTF-8
(sestri su dali ime Pravda).

Nešto o prezimenu Bošatlić.

Pozdrav, zanima me podrijetlo prezimena Rebac (Capljina).

Naime, pustio sam se u dublje istrazivanje i dobio dva potpuno suprotna odgovora is raznih materijala.

Jedno je da su Repci iz okolice Trebizata podrijetlom od Danicica, grana Uskoka Danicica koji su zbog Turaka promjenili prezime (Sto mi nekako obiteljsko predanje isto govori).

Drugo je da su Repci podrijetlom od plemena Vlaicevica, vlaha koji su dosli iz Crne Gore, sto potvrdjuju i neke zupne knjige.

Netko mozda zna nesto vise o ovome?

Hvala.

Zanimljiva prezimena ovij naših Hrvata iz Vojvodine. Iako su svi porijeklom iz Hercegovine i Dalmacije, vidi se da su otišli prije masovne standardizacije prezimena sredinom 18 stoljeća, te da su se prezimena kod njih razvila na posve drukčiji način (uostalom kao i u Srba u Vojvodini).

ČLANOVI PREDSJEDNIŠTVA MANDAT 2021. – 2025.

Tomislav Žigmanov – predsjednik DSHV-a

Goran Kaurić - zamjenik predsjednika DSHV-a

Mladen Petreš - tajnik DSHV-a

Dopredsjednici

Subotica – Mirko Ostrogonac;

Sombor – Zoran Čota;

Južno podunavlje – Renata Kuruc;

Srijem – Ankica Jukić Mandić.



Članovi predsjedništva

Mirko Ostrogonac - Žednik

Goran Kaurić - Zrenjanin

Željko Pakledinac - Vajska

Krunoslav Đaković - Srijemska Mitrovica

Snežana Periškić - Monoštor

Marin Piuković - Subotica

Renata Kuruc - Sonta

Goran Krnčević - Novi Sad

Marica Stantić - Đurđin

Mladen Petreš - Tavankut

Grgo Horvacki - Subotica

Slavko Benčik - Tavankut

Zoran Čota - Sombor

Vladislav Horvacki - Subotica

Ankica Jukić Mandić - Novi Sad

Dario Španović - Srijemska Mitrovica

Članovi Vijeća DSHV-a mandat 2021. – 2025.

Ivan Tumbas – Aleksandrovo

Antun Beneš – Bajmok

Josip Šarčević – Bikovo

Slaven Dulić – Subotica

Predrag Bedeković – Mirgeš

Vinko Stantić – Mala Bosna

Tomislav Stipić - Đurđin

Nataša Stipančević – Subotica

Grgo Kujundžić – Palić

Marijana Čović – Subotica

Blaško Stantić – Subotica

Marinko Jadrijević – Subotica

Tome Vojnić Mijatov – Tavankut

Irena Vojnić Hajduk – Žednik

Josip Laslo – Sombor

Zdenka Osterman – Sombor

Savo Tadić - Stanišić

Petar Pifat – Petrovaradin

Damir Pismestrović - Srijemska Mitrovica

Zlatko Načev - Srijemska Mitrovica

Ivan Majić - Odžaci

Aleksandar Lakatuš - Zrenjanin

Nikola Pavlić - Starčevo

Danka Stoajnov - Pančevo

Vladimir Stajić - Vršac

Dragan Dražić - Bački Petrovac

Maja Barbenik - Stara Bingula

Ivan Alerić - Pančevo

Janja Borovac - Sombor

Mato Groznica - Novi Sad

Andrea Matin - Monoštor

Anica Kopilović - Mala Bosna

Tome Kopilović - Subotica

Antun Lulić - Subotica

Željko Pančić - Subotica

Ninoslav Radak - Subotica

Petar Stantić - Donji Tavankut

Igor Terzić - Monoštor

Volio bih da se prezivam Kuruc.

Nije problem, zvaćemo te mi na forumu Kuruce.

Rič "rebac" je kraće od "varebac", na standardnomen hrvatskon "vrabac". E sad pogledaj di kažedu "varebac".

Za dio njih. Dil ima ista prizimena ka i u Dalmaciji. Ona toponimska su nastala kad su jednin dilon priselili na siver Panonske nizine, pa se posli vratili na siver Bačke i zovedu se po gradovima Budimu (Budinčević), Ostrogonu (Ostrogonac)... Tu su i kroatizirani Nimci, Slovaci i Mađari, dil kojih je zadrža nimački, mađarski ili slovački izvornik, dil je fonetizira je svoje prizime a dil ga je privea na hrvatski. Tu su i oni koji su imali hrvatsko prizime pa ga ponimčili i pomađarili i zadržali taj oblik.
Dilu Hrvata tvorba prizimena nastala je možda kasnije od nadimka ogranka obiteji koji je nasta od hungarizama. Ili od hrvatskih riči, s timen da je obitejski prizivak posta samostalno prizime koje nije postojalo u prapostojbini. Tu vaja pazit na razliku kod Bunjevaca, koji su do polovice 19. stolića nazivali se Dalmatinciman a jezik u crkvenin maticaman bia je nazivan "dalmatinski", i od Šokaca, koji su imali drugi put i načine formiranja prizimena od Bunjevaca/Dalmatinaca. Tu su još i starinačke obiteji Hrvata o kojima se malo zna, a koji su ondi i od pri doseobe Bunjevaca i Šokaca. Malu skupinu pridstavjadu Hrvati u Banatu. Oni su doseljenici, iz Turopolja, Gorskog kotara i Like. Tu su i oni malobrojni u Banatu iz vrimena kolonizacije posli 1945. godine.

Poštovanje,

imate li ikakvih podataka o prezimenima

* Berić (Golinjevo, Livno)
* Pavlinović (Miši, Livno)
* Ćurković (Stipanići, Tomislavgrad)
* Jurič (Eminovo Selo, Tomislavgrad)

Jesu li starosjedioci ili nekada doselili iz Dalmacije?

Hvala i svako dobro!

Porijeklo prezimena Aljić?

Poštovani, možete li reći nešto o prezimenu Ćurić i Jazvić iz okolice Dervente? Otac mi je Ćurić, mada mi je stric uzeo prezime Jazvić? Sa štovanjem!

Molim za pomoc - da li netko zna za liniju Stjepana Jakovljevica Kodžobaša ljubuskog kotara, rodom iz okolice Sirokog Brijega pretpostavljam 1845-1850 - potomci su mu Petar Jakovljevic Ljubusak (1876) i sin pukovnik Stjepan Jakovljevic - branitelj Visegrada 1941 i upravitelj 5,6, i 7. Oruznicke Pukovnije od 1942-1944 , Jozefina Jakovljevic (1880), Stojan Jakovljevic (oko 1882?), i Marko Jakovljevic otac Ilije Jakovljevica knjizevnika. Neznam da i ih ima jos...

Pretpostavljam da su iz linije Jakovljevica iz Rakitnog, ali mogu biti i od Jakovljevica-Kopilasa i od Dreznice (Jurici po didu nazvani Jakovljevici).
Da li netko zna ista o Stjepanu Jakovljevicu Kodžobaši? Nemam nikakvog zapisa.

Hvala!

Ima iz 1741 popis sa dve obitelji Rajić kod Livna i Mostara sa 31 clanom. U popisu 1768god ih ima jos 30 u Bijeloj.