Nisam vrijeme ni spomenuo.

Ako i prihvatimo razmišljanje iz uvodnog posta o Bogu koji je definirao zakone fizike (od kvantne nadalje) iz kojih proizlazi cijeli univerzum, potrebna je ozbiljna mentalna akrobatika za izjednačiti takvog matematičkog Boga s Bogom iz biblijskih priča o Mojsiju i Isusu.

Ne postoji lanac događaja, jer ne postoji vrijeme.
Sve uvećane riječi impliciraju vrijeme.

Dogovorite se prvo što tvrdite, dunno kaže da je postojalo nešto prije što je eksplodiralo, a ti da nije bilo ni nešto ni prije.

To pitanje sam tako formulirala zbog Flewa.
Vjerujem da ti preformulirano pitanje: Kako je nastala informacija zapisana u genima? nije smiješno pa bi na njega mogao dati odgovor.

U uvodnom postu pozvala sam se na Flewa i pitanje zbog kojeg je promijenio svoj stav spram Boga.
On kaže da je pod pritiskom jasnih znanstvenih činjenica morao prihvatiti da Bog postoji.
Prije toga je bio ikona ateizma.
Postavila sam pitanje da li je od 2004., kada je Flew javno priznao postojanje Boga znanost došla do spoznaje kako je nastala informacija u genu.
Nitko još nije odgovorio na to pitanje. Odgovor bi trebao biti jednostavan: da ili ne.
Nikakva metalna akrobatika nije potrebna za to pitanje

Sorry mentalna akrobatika. Omakla mi se greška

Ni znanstvenici oko velikog praska nisu načisto, odnosno u hrv. enciklopediji piše da je to mogući događaj nastanka svemira. A ima i suprotstavljenih stajališta

veliki prasak
ilustracija
VELIKI PRASAK
veliki prasak (engleski Big Bang [~ bæŋ]), mogući događaj nastanka svemira prije približno 13,7 milijardi godina. Kozmološka teorija velikoga praska potaknuta je opaženim širenjem svemira (→ gamow, george), objašnjava Hubbleov zakon i omjere lakih kemijskih elemenata (vodika, deuterija, helija i litija) u svemiru. Prema toj teoriji, svemir se razvio eksplozivno iz stanja s vrlo visokom gustoćom i temperaturom. Teorija prati stanje od 10–43 s nakon praska. Masa sadržana u obliku zračenja bila je veća nego masa sadržana u česticama. Pri temperaturi nižoj od 1010 K odvijale su se termonuklearne reakcije kojima su se formirale jezgre vodika, deuterija, tricija i helijevih izotopa te litija. Omjeri izotopa nađeni u starim zvijezdama odgovaraju teoriji i prosječnoj gustoći svemira. Nuklearne reakcije prestale su se odvijati 3 minute nakon velikoga praska, kada je temperatura pala ispod l08 K. Pri temperaturi 3000 K, oko 380 000 godina kasnije, formirani su neutralni atomi, nastajale su zvijezde i galaktike, svemir je postao proziran i zračenje se moglo slobodno širiti. To je zračenje prepoznato u mikrovalnom pozadinskom zračenju cijele nebeske sfere.

Fizikalne pojave ne mogu se pratiti u vremenu i prije Planckove epohe od 10–43 s, dakle, ne mogu se saznati fizički uvjeti, niti bi tada fizikalne teorije bile primjenljive. Prema jednomu stajalištu, veliki prasak početak je svega, uključujući vrijeme i prostor, kada je sva materija bila u jednoj točki s beskonačnom energijom. Prema drugomu, to je bila eksplozija nakon koje je počelo teći vrijeme vidljivoga svemira, a energija nije bila beskonačna, te postoji nada da se u opaženim pojavama krije i dio povijesti prethodnoga svemira, koji je mogao imati drugi broj dimenzija. (→ kozmologija)

A solar eclipse occurs when the Moon passes between Earth and the Sun and thereby obscures the view of the Sun from a small part of the Earth, totally or partially. It is an extraordinary coincidence that the Moon happens to precisely cover the solar disk during a total solar eclipse, and this is due to the pure coincidence of the moon being about 400 times smaller and 400 times closer than the sun and thereby covering as much of the sky.[1]

Čista slučajnost kažu. Mjesec je 400 puta manji od sunca i 400 puta bliže zemlji od sunca i zato kad je pomrčina sunca taman potpuno prekrije sunce.

Koliko još ima takvih "slučajnosti". Bože dragi. Sve slučajno.

Više smisla nego ideja o antropomorfnom božanstvu koje postoji oduvijek ali je u jednom trenutku odlučilo stvarati, jer se valjda dosađivalo u svojem savršenstvu.



A čuj, ovo ti je kao one rasprave o evoluciji. Netko će osporavati nijanse oko prirodne selekcije, a onda će uletjeti netko drugi tko će tvrditi da je Zemlja stara par tisuća godina i da evolucija ne postoji. Nema tu "dogovora", svatko govori za sebe.

Kao što rekoh, prema teoriji velikog praska masa i energija već postoje "na početku". Veliki prasak ne znači da je iz ničega "eksplodiralo" sve, nego da je sve što sada imamo u našem svemiru nekada bilo zgusnuto. Vrijeme je relativno i naravno da onda ne može postojati ništa "prije" velikog praska u našem svemiru. Ali u nekom eventualnom većem svemiru (unutar kojeg se veliki prasak dogodio) može.



U vidljivom svemiru ima par stotina milijardi galaksija, u svakoj od njih par stotina milijardi zvijezda (što znači više nego zrna pijeska na Zemlji). Samim time, broj planeta u vidljivom svemiru je nezamisliv ljudskom mozgu.

Američku lutriju igra tipa 100 milijuna ljudi. Prije nego što netko osvoji jackpot, šansa da će baš ta osoba dobiti je astronomski mala. I svejedno svako malo netko dobiva i nitko to ne smatra čudom Božjim i dokazom postojanja Boga.



Odgovor na to pitanje se veže za raspravu o evoluciji i počecima života na Zemlji, a rekao sam da mi se u nju ne da ulaziti.

I kolika je ta astronomski "mala" šansa, tj. vjerojatnost za lutriju? Imaš li predstavu o kakvim nemogućim šansama je riječ kada se govori o tome da je svemir nastao "slučajno", a pogotovo o finoj podešenosti istoga? Pogledaj npr. što je o tome rekao Roger Penrose...

Otkud crpiš podatke? Fizičari kažu drugačije
Planckova epoha
Planckova epoha [plaŋk~] (po Maxu Plancku), najranije razdoblje u neinflacijskoj kozmologiji velikoga praska, u kojem je temperatura bila toliko visoka da su četiri temeljna međudjelovanja (elektromagnetsko, gravitacijsko, slabo nuklearno i jako nuklearno) bila jedno, a trajalo je od početnoga trenutka velikoga praska do 10−43 s nakon njega. Današnja fizika može objasniti većinu zbivanja u razvoju svemira nakon Planckove epohe, ali zbivanja iz Planckove epohe i ranija potpuno su nepoznata, a nije poznat ni uzrok velikoga praska.

https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=71274

Ako ti se ne da o evoluciji i počecima života na zemlji, možeš samo dati ime znanstvenika koji je objasnio otkud informacija u genu.

Mi ne znamo što bi bilo sa svemirom da je drugačije podešen, možemo samo nagađati. Možda bi se razvio neki drugačiji oblik života/egzistencije.

Osim toga, taj argument o finoj podešenosti se često svodi na pretpostavku da je čitav svemir (spomenuo sam maloprije o kakvom prostranstvu se radi) baždaren baš da čovječanstvu bude ugodno. To je kao da zrno prašine u oceanu, koje ima vidno polje od par centimetara oko sebe, pomisli da je čitav ocean nastao zbog njega i da je ono centar svega.



I svejedno je agnostik.

A gdje sam ja rekao nešto drugačije?

Pričati o finoj podešenosti i otkrivenim zakonitostima u slučajno nastalom svemiru, iz kaosa...treba biti puno veći vjernik od teista...

Označila sam citat u kojem pišeš o događajima prije velikog praska, a fizičari kažu da te događaje ne mogu istraživati

Ja ne tvrdim da je svemir nastao "slučajno iz kaosa". Tvrdim da nemamo pojma, a da postoje brojne mogućnosti koje mi izgledaju vjerojatnije od ideje o antropomorfnom božanstvu.

Priča o slučajnosti se odnosila na @planinin post u kojem ističe nekakvu posebnost Zemlje u svemiru.




Gdje sam ja rekao da se mogu istraživati? Čitaj s razumijevanjem.

Ako sam rekao da možda postojati neki veći svemir ili raniji svemir, prije velikog praska, to je legitimna špekulacija (ne samo moja), a ne tvrdnja. A to da masa i energija u teoriji velikog praska već postoje na početku (ovog) svemira je činjenica.

Ne ako si rekao, nego si rekao. Ok, imaš pravo na špekulacije, samo sam iznijela činjenicu da fizičari osporavaju te tvoje špekulacije. To je također legitimno s moje strane.

Nego nisi mi dao, ako ga znaš, ime znanstvenika koji je dokazao kako je nastala informacija u genu. Naravno ako je dokazano. Ako nije slobodno reci da to nisu uspjeli otkriti da te više ne gnjavim s tim pitanjem

Ova dva zadnja pitanja su smijurija. Um čovjeka kad je u opasnosti ne funkcioniše kako treba. Ako je to argument za Boga, onda jbg

Bolje pitaj zašto neko ko je u rovu i ko stvarno vjeruje, se moli da ga ne ubije, zar je strah otići u raj u apsolutno savršenstvo?

Prvo pitanje je besmisleno. Gen jeste informacija, kao što je i riječno korito.

Da postoji kreator i da je taj kreator onakav kakav je opisan u Bibliji su dvije različite tvrdnje, od kojih je prvu puno lakše dokazati nego drugu.

Ne vidim da sam napisala da su prva dva pitanja argument za Boga. Samo sam pitala prestaje li ateizam u navedenim situacijama.

Što se tiče prvog pitanja razumila bih da sam se držala crkvene dogme pa da si s ateističke strane rekao da je besmisleno, no držala sam se biologijske dogme a tebi i ona besmislena.

centralna dogma, teorija engleskog molekularnog biologa F. H. C. Cricka, prema kojoj je genska informacija o strukturi bjelančevina zapisana genskom šifrom u strukturi deoksiribonukleinskih kiselina (DNK), pa se s njih prenosi na ribonukleinske kiseline (RNK), a zatim na bjelančevine, ali nikada s bjelančevina na nukleinske kiseline. Udvostručenje DNK naziva se replikacijom (a), sinteza kopije u obliku RNK transkripcijom (b), a biosinteza bjelančevina odvija se na ribosomima u procesu translacije (c) na temelju genetičke šifre. Centralna dogma doslovce vrijedi u svijetu organizama, dok u svijetu virusa postoje varijacije (replikacija RNK i obrnuta ili reverzna transkripcija).