Je li moguće, s obzirom da smo EU, da se zakonski odredi da je za neke zemlje kvota 0 (npr. islamski svijet)? Valjda je moguće uvesti i kvote po spolovima. Žene su puno manje opasne kad je u pitanju kriminal i nasilje.

Dajte ljudi ne zahebavajte se sa tim nebulozama. Kao da je moguće ograničiri imigraciju na temelju spola.


Uostalom, oni koji se pitaju glede imigracije (poslodavci željni jeftine radne snage) u toj ideji ne vide nikakav profit već samo gubitak

Ne mozes zeljeti kapitalizam a ne zeljeti migraciju, barem ne u Evropi, jer je kapitalizmu potreban rast, dok recesija znaci "smrt", a rast je moguc samo ako barem ne opada broj stanovnistva - pogotovo udio mladje populacije.

To kad shvatite, shvatili ste srz problema.

Pronalazenje odgovora na izazov "migracija" unutar kapitalistickog drustva je jednako pronalazenju odgovora na pitanje "kako se jebati a da ti ne udje".

To ko skuzi, car je.

Pa zašto ne bi bilo moguće? Možda ako ima neki EU zakon koji to brani, ali ne vidim zašto ne.

Ako je moguće da na nekim fakultetima stavljaju kvote za broj upisanih žena, ako imamo kvote za žene na izbornim listama itd. zašto ne bi bilo moguće i uvesti kvote kada su u pitanju radne dozvole?



Dobro, ali ovo je forum. Po toj logici ni o jednoj temi ne bismo mogli razgovarati jer se ionako nas ne pita

Ja imam odgovor na migracije, a to je pojačana informatizacija, automatizacija i robotizacija.
Jesam li car?

Čemu toliki radikalizam? Čak i prema ljepšem spolu?

Ja ne diskriminiram imigrante prema spolu!! Živjela spolna jednakost!

Kako napisa ovaj Holandez gore, rast je moguć i bez priljeva ljudi, osobito masovnog priljeva niskokvalificirane radne snage (a što je danas slučaj u 99% imigranata).

A i bez rasta, sa stagnacijom, standard na Zapadu je itetako ugodan u poređenju sa mojim zemljama.


Kapitalizam bez imigranata je itekako moguć. Europa je izgradila svoj kapitalizam bez imigranata, a sada ga sa imigracijom uništava. Dobro, netko će reći da je i u 19. stoljeću bilo migracija, u smjeru selo-grad, ali to su bile lokalne migracije, potpuno drukčije od ovih o kojima govorimo.

https://www.vecernji.hr/vijesti/bozinov ... ja-1677886

Tragično, ali i komično.
HDZovac tvrdi kako je Hrvatska - "najčvršća točka zaustavljanja migracija". Ajme....

Sad ste se sjetili?! Kažite to svojima u središnjici. Deindustrijalizaciju prakticirate već > 30 godina... Koji roboti??

Kad se sklapa ugovor o doživotnom uzdržavanju obično uzdržavatelju pripada imovina uzdržavanog, nakon smrti.

Penzionisana perecijska nacija traži uzdržavatelje, jer vlastite djece nemaju.

Smio bih se okladiti da će uskoro, vrlo skoro, Moreška biti pod udarom leftarda.

Nisi realan, tvoju pricu ne zastupa nijedna politicka opcija.

Posljedice imigracije

a zašto bi to bilo relevannto za realnost ičega?

OBEĆANA ZEMLJA
Na tisuće Argentinaca prijavljuje se za rad u Hrvatskoj, otkrili su što ih privlači, a čak im je i država izašla u susret
‘Na svečanom otvorenju studentskog doma nije uopće bilo policije! Bili smo šokirani kako je takvo što uopće moguće‘

Migracije radnika stara su povijesna pojava, a u vremenima kriza one su intenzivnije. S ulaskom u Europsku uniju iz Hrvatske se u zapadne zemlje iselio veliki broj radnika, dok nam s druge strane sve veći broj radnika dolazi iz Nepala i iz drugih zemalja, piše Slobodna Dalmacija.

I država je tu popustila sa svojim kvotama jer hrvatskome gospodarstvu nedostaje na desetke tisuća radnika različitih branši. Osim toga, Republika Hrvatska početkom 2020. godine donijela je Izmjene i dopune Zakona o hrvatskom državljanstvu što je, među ostalim, na povratak privuklo mnoge Hrvate iz Argentine i njihove potomke, ali i druge Argentince.

"Argentincima za ulazak u Hrvatsku nije potrebna viza, pa mogu ući kao turisti i ako nađu posao mogu zatražiti ‘privremeni boravak radi rada‘. Može se dogoditi da dobiju posao na šest mjeseci, jer je uobičajeno da potražnja za radnom snagom raste tijekom turističke sezone.

Postoji i popis poslova koje treba pokriti tijekom cijele godine. Ako je struka dotične osobe na tom popisu, lako će naći posao jer tvrtke mogu brzo dobiti dozvolu od države", rekla je Maja Steović, savjetnica Veleposlanstva Republike Hrvatske u Buenos Airesu, u intervjuu za La Nacion.

Hrvatsko tržište rada bilježi deficit radne snage u građevinarstvu, brodogradnji, turizmu i ugostiteljstvu. Radnika nedostaje i u kulturi, zdravstvenom i socijalnom sustavu, u prehrambenoj, prerađivačkoj i metalurškoj industriji te u poljoprivredi i šumarstvu. Također su potrebni liječnici, nastavnici i farmaceuti. Svi oni mogu brzo dobiti posao, ali moraju znati hrvatski jezik. Engleski vam može biti koristan za svakodnevni život, ali ne i za posao.

Kad dobiju posao, radnici se mogu prijaviti za privremeni boravak dok taj posao traje. Stranac u Hrvatskoj mora živjeti i imati stalni boravak osam godina bez prekida kako bi mogao podnijeti zahtjev za državljanstvo. Postupak stjecanja državljanstva nakon dostave cjelokupne dokumentacije može trajati i do godinu i pol. Kad dobiju državljanstvo, mogu bez problema živjeti u Hrvatskoj i tamo raditi", pojašnjava savjetnica.

Nije ni problem ako netko ima hrvatskog prapradjeda, a sljedeće generacije nisu uzele državljanstvo. Takvi samo moraju dokazati podrijetlo.

Sve te promjene potaknule su broj zahtjeva za podnošenje zahtjeva za državljanstvo. "Prije smo imali između 200 i 300 zahtjeva godišnje, a od kada su izmjene stupile na snagu, broj je počeo rasti. Prošle godine završili smo s obradom 3000 državljanstava i već imamo listu čekanja za provedbu procesa. Osim izmjena zakona na porast broja utječe i činjenica da je Hrvatska već deset godina članica Europske unije te da raste i da je vrlo sigurna, rekla je Maja Steović za Le Nacion.


Argentinci u Splitu, imaju svoj kafić


Tečaj hrvatskog u Zadru za djecu hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike

Ona navodi i da je Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske dodjeljuje stipendije zainteresiranima za studij jezika. "Program je namijenjen mladima između 18 i 32 godine. Troškovi boravka i tečajevi na priznatim sveučilištima u zemlji su pokriveni. Svake godine sve se više Argentinaca prijavljuje za te stipendije, a kada završe studij, odlučuju ostati.

Vidimo i da kada dobiju vizu za privremeni rad, vraćaju se u Argentinu, ali iduće godine se vraćaju raditi tijekom turističke sezone. Poslodavac poziva one koji su radili prethodnu godinu, ako je zadovoljan njihovim učinkom", objašnjava Steović.

U slučaju putovanja s djecom, uz privremeni boravak, stranci također imaju pristup zdravstvenom osiguranju i javnom obrazovanju.

Što se tiče troškova života, savjetnica kaže da Hrvatska nije skupa zemlja, ali nije ni previše jeftina. "To je zemlja koja raste iz godine u godinu. U Hrvatskoj se jako dobro živi, ​​iako su naravno zabrinuti jer je inflacija prošle godine dosegla 12 posto godišnje zbog problema koji postoje u Europi", pojašnjava Steović i navodi još dva zanimljiva načina migracije u Hrvatsku.

Jedan je dobivanje dozvole za ostanak u zemlji kao digitalni nomad, a njemu i članovima njegove obitelji odobrava se privremeni boravak na godinu dana i ne može se produžiti. Novi zahtjev može se podnijeti šest mjeseci nakon isteka prethodno odobrenog.

Program "Biram Hrvatsku" ima cilj povratak Hrvata rasutih diljem svijeta. Ove godine proširen je na sedam novih zemalja, uključujući Argentinu. Povratnici dobivaju subvencije i druge beneficije da odu živjeti u određene dijelove Hrvatske koje treba razvijati, objašnjava savjetnica.

"Zašto sve više Argentinaca bira Hrvatsku? Zato što je to zemlja koja nudi mogućnosti, ima prekrasne krajolike i građani su ljubazni. Ljudi u Hrvatskoj vode miran život, bez velikog luksuza, ali vrlo siguran. Nisam znala što je zatvoreno naselje dok nisam došla ovdje", kaže Steović na kraju intervjua Cintiji Perazo za La Nacion.


Argentinci u Zadru, doselili prije 7 mjeseci

Inače za ideju naseljavanja Hrvata iz Južne Amerike založio se i demograf Stjepan Šterc, zabrinut zbog demografskih problema, "bijele kuge", zbog koje Hrvatska, kako je rekao, svake godine gubi 40.000 stanovnika, a od završetka Domovinskoga rata ukupno milijun.

Na konstataciju novinara Slobodne Dalmacije Saše Ljubičića da je Filipincima, Nepalcima, Indijcima Hrvatska prolazna stanica, a da ovdje ostaju jedino Hrvati iz Latinske Amerike, Šterc je odgovorio:

– I to zato, bez obzira na protek vremena i generacijske razlike, što i dalje gaje ljubav prema ovoj zemlji, pa je na neki način i idealiziraju. Oni su spremni prijeći preko našeg nereda u društvu i prostoru zbog toga svog snažnog patriotizma, kao i zbog činjenice da oni, nažalost, dolaze iz zemalja u kojima je stanje i puno gore nego ovdje.

Zato su u Hrvatskoj opijeni osjećajem slobode, činjenicom da se ovdje bez brige još može pustiti djecu da se igraju ispred kuće. Oni se zato rado vraćaju u domovinu svojih pradjedova i prabaka, i u njoj, kako vidimo, za razliku od drugih ekonomskih migranata – ostaju. Sto puta sam ponovio da to trebamo iskoristiti. Vlada je ta koja bi im morala ponuditi krov nad glavom u depopulariziranim područjima Hrvatske i dati im porezne olakšice da bi te regije, sela i gradove spasili od potpunog odumiranja, rekao je Šterc za Slobodnu Dalmaciju.


Argentinci u Splitu

Mladi bračni par, Veronica Graciela Galeano i suprug Ricardo Galeano, prije sedam mjeseci napustili su Argentinu i skrasili se u Zadru. Rade u turizmu, uče hrvatski jezik i zadovoljni su.

"Ovdje smo naučili živjeti na potpuno drugačiji način, mirno i bez stresa koji sa sobom donosi taj strah od nesigurnosti. Da možeš izaći na ulicu, a da ti netko ne otme mobitel iz ruke, evo samo to. Već prvi dan kad smo došli ovdje, na svečanom otvorenju studentskog doma, gdje smo smješteni, nije uopće bilo policije!

Bili smo šokirani kako je takvo što uopće moguće. Zapravo, prvu policiju koju smo vidjeli ovdje bilo je tek nakon sedmog dana boravka i to kako šetaju po gradu", rekli su oni Ani Vučetić Škrbić za Slobodnu Dalmaciju.

Sve zajedno čini se dobrom prilikom i za povratnike iz Argentine, a i za Hrvatsku u cjelini. I zbog punjenja mirovinskih fonda, razvoja ekonomije i depopulariziranih područja. A hoće li ostati ili otići, ovisi o njihovim željama, ali i o uvjetima koji im se nude. Radni migranti idu tamo gdje im je bolje, iz Argentine u Hrvatsku, pa dalje u Španjolsku ili gdje god, piše Slobodna Dalmacija.

Dvije važne promjene hrvatskoga Zakona o državljanstvu

Od siječnja 2020. godine na snagu su stupile nove izmjene i dopune Zakona o hrvatskom državljanstvu. Najznačajnije izmjene koje donosi taj zakon su sljedeće:

1. Liberalizacija uvjeta za stjecanje hrvatskog državljanstva naturalizacijom za iseljenike i njihove potomke, budući da je izostavljeno pravolinijsko generacijsko ograničenje. Ova promjena je vrlo važna jer je u prošlosti postojalo ograničenje do trećeg stupnja srodstva. Osim toga, nestala je obveza poznavanja hrvatskog jezika i latinice, hrvatske kulture i društvenog uređenja.

2. Dopušteno je stjecanje hrvatskog državljanstva rođenjem maloljetnoj djeci čiji su roditelji stekli hrvatsko državljanstvo iseljenjem iz Republike Hrvatske ili pripadnošću hrvatskom narodu. Prije je to dijete moralo živjeti u Republici Hrvatskoj kako bi rođenjem steklo hrvatsko državljanstvo.

Intrigantna rasprava o useljenicima iz Argentine na Redditu

Interesantna rasprava o temi useljavanja Hrvata iz Argentine povela se i na društvenoj mreži Reddit.

Tamo je jedan korisnik prije nekoliko dana objavio sljedeći status: "Broj Argentinaca koji su se prijavili za hrvatsko državljanstvo narastao je preko deset puta prošle godine - od 200-300 godišnje do preko 3000 u 2022.

S obzirom na to da u Južnoj Americi ima preko pola milijuna stanovnika sa hrvatskim korijenima da li bi demografski cilj trebao biti privući njih što više?".

"Nije ni čudno kad im je ekonomija u užasnom stanju. Ovako dobiju EU putovnicu i pravac Španjolska", komentirao je jedan korisnik, a s njim su se složili i drugi koji imaju slična iskustva s Talijanima ili Brazilcima i Portugalcima.

"Hrvatska je pogriješila što nije Ukrajincima olakšala boravak u RH. Slični jezici i mentalitet, vrijedni ljudi i vjerojatno bi ih dio ostao jednom kad rat završi", smatra drugi korisnik.

"Argentina mi je fascinantna zemlja. Toliki potencijal, a istovremeno tolika korumpiranost i nesposobnost. Odakle mi to zvuči poznato?", zapitao se sudionik zanimljive rasprave na Redditu u kojoj se nažalost moglo naći i neprimjerenih izjava o radnicima iz Nepala.

Hvala bogu da doseljavaju i bijelci u Hrvatsku, a ne samo južnoazijska ciganija.
A što se tiče Argentine, žalosno je što su ljevičari upropastili jedinu ili jednu od rijetkih bijelih država gdje je fertilitet iznad 2,1.
No i dalje nema mojih Afrikanera u Hrvatskoj...

Fertilitet im je pao na 1,6, opća propast Južne Amerike zadnjih godina, kako ekonomije tako i demografije.

Sve Europljane treba povući, od tih država i tog kontinenta nema ništa, to treba ostaviti Africi da se tamo širi.

Čim izmisle splavi će krenut u kolonizaciju. Šteta da na prostoru južne i sjeverne Latinske Amerike nisu nastale dvije jake europske države, nešto između Španjolske i Italije.

Nije pametno uvoziti divljake iz Argentine. S razlogom se čude što nema policije.

Što ih više bude to će policija biti potrebnija na svakom koraku.

Osim tužnih primjera Argentine i Venezuele stekao sam dojam da Južna Amerika ide snažno naprijed prije svega Čile i Paragvaj sa snažnim njemačkim zajednicama plus Kolumbija.
U svakom slučaju gdje god se ljevičari pojave na vlasti sve upropaste pa onda desnica mora popravljati stvari.
Zato me strah i za Čile otkako je ona budala došla na vlast.

Šta sad ti ni katolici više ne odgovaraju.

ne valjaju jer su europskog, a neki čak i hrvatskog porijekla.

to subverzivnom trlu ne odgovara

s obzirom na njihov stupanj ekonomskog razvoja, to je sve očaj. Čile ima čak recesiju ove godine.

oni su, kao i istočna Europa, uspjeli demografskii propast još dok su još siromašni. sve što je bijelo, pak čak i ako nije potpuno bijelo ,treba povuć od tamo dok se može.

ti ćeš se prije ili poslije morati suočiti s ime da fertilitet ne uprošaštavaju ljevičari, nego kapitalizam.

doduše, danas postoji sinteza toga dvojega u liku woke kapitalizma, ali svejedno