HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 01 stu 2024, 10:31.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 105 post(ov)a ] 
Stranica 1, 2, 3, 4, 5  Sljedeća
Autor/ica Poruka
 Naslov: Cetinski sabor
PostPostano: 29 svi 2023, 16:09 
Offline

Pridružen/a: 27 lis 2022, 12:02
Postovi: 1613
Cetinski sabor, sabor koji je održao dio hrvatskog plemstva 31. XII. 1526. i 1. I. 1527. u gradu Cetinu (→ cetingrad). Na sabor su stigli i izaslanici nadvojvode Ferdinanda Habsburgovca, kapetani N. Jurišić, Ivan Pichler, Ivan Katzianer i bečki prepošt Pavao Oberstein. Budući da je pogibijom kralja Ludovika II. Jagelovića u Mohačkoj bitki 29. VIII. 1526. hrvatsko-ugarsko prijestolje ispražnjeno, okupljeni hrvatski velikaši izabrali su nadvojvodu Ferdinanda (→ ferdinand i.) za hrvatskog kralja, a njegovu ženu Anu za kraljicu. Njegovi su izaslanici prethodno prihvatili zahtjeve hrvatskog okupljenog plemstva. Ferdinand je obećao da će poštovati i štititi sve povlastice Hrvatskoga Kraljevstva, kao i da će za obranu zemlje uzdržavati 1000 konjanika i 200 pješaka i brinuti se za hrvatske gradove i utvrde. Sabor se odlučio za izbor Ferdinanda zato što je hrvatsko plemstvo i prije surađivalo s Habsburgovcima u borbi protiv Osmanlija, a ne zbog toga što ga je manji dio ugarskih staleža 16. XII. 1526. u Požunu izabrao za svojega kralja. Tim je izborom hrvatsko plemstvo pokazalo da je Hrvatska politički samostalna i neovisna o Ugarskoj. Slavonski velikaši nisu poduprli zaključke Cetinskoga sabora, nego su 6. I. 1527. na saboru u Dubravi kraj Čazme, koji je sazvao ban Krsto Frankapan, za hrvatskog kralja izabrali Ivana Zapolju. Taj izbor bio je izravan povod za dugotrajan građanski rat u Hrvatskoj.

Jesu li ipak na tom Saboru trebali biti svjesni svoje moći i tražiti jasniji i obvezujući ugovor?
Jesu li olako povjerovali Ferdinandu?
Je li Krsto Frankapan donio dobru odluku odstupanjem od Ferdinanda i priklanjanjem Zapolji zajedno sa slavonskim plemstvom?


Npr. . Ferdinand je pokazao
svoju arogantnost i besprimjernu drskost već 27. travnja 1527,10
kada je u povodu turskoga
osvajanja Obrovca uputio nalog svima u Hrvatskoj da hitno i temeljito poprave sve utvrde.
»Ako to nije u vašoj mogućnosti (...) predajte ta mjesta, tvrđave i utvrde u našu vlast sa svim njihovim pravima i pertinencijama, a ako vam se to ne čini prikladnim (...) i dođe do bilo koje štete
(...) to neće biti naša nego vaša krivnja pa vam to ne želimo prikrivati.« Prema Ferdinandovoj
nategnutoj interpretaciji njegovo obećanje da će popraviti tvrđave svodilo se na to da će Hrvati
najprije predati te tvrđave u njegovo vlasništvo i da će ih tek nakon toga on kao novi vlasnik popraviti

Već dva dana nakon Cetinskog sabora, tj. 3
siječnja, oni pišu Ferdinandu pismo1
' u kojem oštro osuđuju najuglednijega hrvatskog velikaša
Krstu Frankapana zbog nezahvalnosti prema habsburgovcima i usrdno mole Ferdinanda da bi
poslao »barem neki dobar broj konjanika i pješaka«, a osobito da im se pošalje plaća za tri mjeseca. Usto očekuju od Ferdinanda da opskrbi utvrde posadom i drugim nužnim stvarima. Nakon još nekih molba hrvatsko plemstvo završava svoje pismo:
Ponizno molimo dä se vaše veličanstvo ne ljuti ili da ne bi bilo nezadovoljno s nama što tražimo po tri dukata za pojedinog konjanika (...). Nužda nas tjera da zahtijevamo (...) da vaše veličanstvo učini svoje vrlo plemenito
djelo, a mi ćemo biti trajno u njegovoj službi i podložnosti. «. Pismo je napisano u skladu s
novim podaničkim položajem hrvatskog plemstva. Treba priznati da je hrvatsko plemstvo pokušalo spojiti poniznost i vjernost sa zahtjevima, ali neki dijelovi pisma odaju da su Hrvati bili
svjesni da od Ferdinanda nisu dobili čvrste obveze.
Treba nadalje priznati da pismo odiše
izvjesnom nelagodom pred spoznajom da potpuno ovise o pukoj dobroj volji Ferdinanda


27. travnja 1527. otrježnjenje. Drugi Cetinski Sabor

Ali ubrzo, već 27. travnja 1527, dolazi do Drugoga cetinskog sabora.12
Na njemu Hrvati
otvoreno daju na znanje Ferdinandu da su vrlo nezadovoljni. Oni prije svega navode Ferdinandove obveze: »Neka zna vaše veličanstvo, da je vaše Veličanstvo tražeći od nas da postanemo
njegovi podložnici obećalo da će nas pridružiti drugim svojim nasljednim zemljama, te nas sačuvati u našim slobodama i pravnim običajima i zadržati s kršćanskom vjerom obećanjem da će vaše veličanstvo držati i očuvati u nas u Hrvatskoj tisuću konjanika i dvije stotine pješaka, što ih se
naziva martolozi, s time da će biti uvijek i stalno isplaćivani; osim toga da će pogranične tvrđave
opremiti i upravljati vojnicima naoružanim puškama i tekućim životnim potrebama, a da će poneke tvrđave za koje se pokaže nužda preuzeti u vlastite ruke i još, da će vaše veličanstvo držati
u pograničnim predjelima Kranjske vojsku koja će nam davati podršku i pomoć. Sva ta obećanja nismo, prejasni kralju, vidjeli ostvarenim.«

https://hrcak.srce.hr/file/110374

Možda je za ilustraciju najbolji Petar Kružić. Bio je Ferdinandov pristalica, i nakon njegovog izbora za kralja jedinu pomoć koju je dobio je potvrda imanja Lupoglav u ime troškova za utvrđivanje utvrda. Zbog ne dobivanja pomoći odrekao se službe senjskog kapetana.

Napravit ću skok od cca 350 godina. I Strossmayer se pozivao na Habsburgovca obećanja pri stupanju na hrvatsko prijestolje.

Posredstvom prijatelja u europskim političkim krugovima nastojao je
ishoditi da Berlinski kongres zajedno s odlukom o austro-ugarskoj upravi Bosnom
i Hercegovinom, nametne i obvezu njihova pripojenja Hrvatskoj.79 Ovakvo traženje
držao je i pravno utemeljenim budući da su Habsburgovci stupajući na hrvatsko prijestolje 1527. godine obećali zemlje oslobođene od Turaka uključiti u sastav Hrvatske

https://hrcak.srce.hr/file/408428


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Cetinski sabor
PostPostano: 29 svi 2023, 22:57 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 18 svi 2018, 00:02
Postovi: 5034
Jesuli hrvati prije ikad birali habzburgovca ili kasnije?


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Cetinski sabor
PostPostano: 29 svi 2023, 23:15 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12
Postovi: 23878
Eminencija je napisao/la:
Jesuli hrvati prije ikad birali habzburgovca ili kasnije?


Bio je i prije jedan Habsburgovac hrvatski (i ugarski) kralj.
Albert II, nasljednik Žigmunda Luksemburškog...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Cetinski sabor
PostPostano: 30 svi 2023, 10:28 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 24 sij 2023, 16:54
Postovi: 5916
Hasburgovci su bili logičan izbor s obzirom n ageografski polozaj njihovih centralnih zemalja.

Birali smo i prilikom pragmatičke sankcije kad je sabor odlučio da i ženska linija može nasljedit.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Cetinski sabor
PostPostano: 30 svi 2023, 16:45 
Offline

Pridružen/a: 27 lis 2022, 12:02
Postovi: 1613
Imota je napisao/la:
Hasburgovci su bili logičan izbor s obzirom n ageografski polozaj njihovih centralnih zemalja.

Birali smo i prilikom pragmatičke sankcije kad je sabor odlučio da i ženska linija može nasljedit.


Sve to stoji, to nigdje nisam osporila.
Margetić. postavila sam par citata i poveznicu, piše da su odredbe ugovora bile dosta nejasne. Npr s konjanicima, treba toliko i toliko konjanika, a nigdje nije bilo navedeno u kojem vremenskom peridou je Ferdinand bio dužan osigurati ih. Itd, itd. Ako ti se da pročitaj, citirao je Ferdinandove odgovore. Zato sam postavila pitanje jesu li trebali tražiti jasnije i obvezujuće ugovore.

Nadalje poslije cetinskog i dubrovačkog sabora dolazi do građanskog rata, nisam sigurna jel trajao 11 ili 15 godina, nemam sad vremena tražiti.

Da ja ne bih filozofirala citirat ću F. Šišića
I tako se hrvatski narod na početku 1527. razdijelio na dva protivna
tabora i poklonio dvima kraljevima. Zagrebački građanin Gašpar Pastor
već je 8. januara, saznavši za uspjeh obih izbornih sabora, sasvim dobro
ocrtao politički položaj, kad je u Veneciju javio ovako: "Ne znam kako
će sve to svršiti, ali koliko razbirem, doći će do velikoga rata među
našega kralja (Ivana) i principa Ferdinanda ... Blažen je onaj, koji će
se zakloniti na mirno mjesto. Još držim, da se n a š k r a I j n e ć e m o ć i
oduprijeti Nijemcima, ako ne pozove Turčina u pomoć]. Tako
bar narod govori. Bože sačuvaj kršćanstvo! Što će slijediti dalje, javit
ću vam. Ali sigurno je to, da bez rata proći nećemo
https://hrcak.srce.hr/file/158790

Ovo je bilo proročki, Zapolja je koristio pomoć Turaka


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Cetinski sabor
PostPostano: 30 svi 2023, 16:48 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 24 sij 2023, 16:54
Postovi: 5916
Zapolja je budala koji je pomoga turcima di on je vlada uglavnom je to i palo.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Cetinski sabor
PostPostano: 30 svi 2023, 16:57 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12
Postovi: 23878
Imota je napisao/la:
Zapolja je budala koji je pomoga turcima di on je vlada uglavnom je to i palo.


Popušio je Budimpeštu, glavni grad Turcima, koji su mu bili "saveznici".
Idiot.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Cetinski sabor
PostPostano: 30 svi 2023, 18:00 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 30 lip 2009, 18:35
Postovi: 10871
Jel moguće da zaista neko veruje da neko malo plemstvo ili čak i veliko neke teritorije i naroda može sebi "izabrati" kralja?!

Plemstvo se može nekom mogućem budućem kralju samo prikloniti , i onda će ili zadržati privilegije i profitirati , ili će završiti obezglavljeni ili proterani.

_________________
O turčine za nevolju kume
A ti vlaše silom pobratime


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Cetinski sabor
PostPostano: 30 svi 2023, 18:11 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 18 svi 2018, 00:02
Postovi: 5034
joe enter je napisao/la:
Jel moguće da zaista neko veruje da neko malo plemstvo ili čak i veliko neke teritorije i naroda može sebi "izabrati" kralja?!

Plemstvo se može nekom mogućem budućem kralju samo prikloniti , i onda će ili zadržati privilegije i profitirati , ili će završiti obezglavljeni ili proterani.

Sva bit srbstva,postojanja ovog foruma,lolapsa jugoslavije,rata u ukraini je to što vi to neshvacate!

Nije moguce u bizantinaca i u pravoslagvaca di je drzava vlasnik i crkve i trgovaca svega ali je moguce na zapadu di je svatko svoj covjek :D

Moze i te kako moze.Pa filip lijepi je posuđivao novac od židova dok je bizantinski car svojim trgovcima uvodio poreze radi preraspodjele novca na stanovnistvo =)) (socijalizam)
U rimskom carstvu kada te car plemica,senatora ovog onoga proglasi persona nongrata on se morao ubit i priznati krivnju inace mu car ubija cilu obitelj i uzima posjede a u Svetom Rimskom Carstvu kada si barun smatras se u ravni sa carem i ides u rat s njim poradi uvrede casti ili neke tamo livade XD

Mislim da je Alarika papa ekskomunicirao pa je ovaj morao pjesice dole u rim i provodit dane kao pena oko papine rezidencije da ga ovaj vrati u krscanstvo.

Provalit da plemstvo nemoze birat kralja je nesta sto moze netko tko nije dobro upio gradivo u osnovnoj skoli.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Cetinski sabor
PostPostano: 30 svi 2023, 18:15 
Offline

Pridružen/a: 08 sij 2020, 17:34
Postovi: 24718
joe enter je napisao/la:
Jel moguće da zaista neko veruje da neko malo plemstvo ili čak i veliko neke teritorije i naroda može sebi "izabrati" kralja?!

Plemstvo se može nekom mogućem budućem kralju samo prikloniti , i onda će ili zadržati privilegije i profitirati , ili će završiti obezglavljeni ili proterani.


je, samo su tada bila dva pretedenta i trebalo se opredijeliti pametno. u tim situacijama je opredijeljenje plemstva ključno za to koji će pretedent prevladati, nemaju kraljevi sami po sebi silu, sila se crpi iz plemstva. Kasnije i drugih društvenih slojeva.

sve u svemu je odabrano dobro, Mađari sa Zapoljom nisu imali nikakvu sposobnost da realno procjene trenutak. Nakon mohačke katastrofe igrati se države je moglo završiti samo postati turski podanik. Habsburgovci su bili jedini izbor da ne završimo pokoreni. Zapoljin teritorij je tako i završio.

Mađari su puno stradali do Turaka, ali uvelike svojim pogrešnim odlukama.

_________________
Čuvajte nacionalnu homogenost ko zjenicu oka svoga!


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Cetinski sabor
PostPostano: 30 svi 2023, 21:47 
Offline

Pridružen/a: 27 lis 2022, 12:02
Postovi: 1613
joe enter je napisao/la:
Jel moguće da zaista neko veruje da neko malo plemstvo ili čak i veliko neke teritorije i naroda može sebi "izabrati" kralja?!

Plemstvo se može nekom mogućem budućem kralju samo prikloniti , i onda će ili zadržati privilegije i profitirati , ili će završiti obezglavljeni ili proterani.


Postavila sam poveznicu na Šišića, u tom tekstu je tekst povelje u kojem piše da hrvatsko plemstvo od Zvonimirove smrti samo bira kralja. Povelja je datirana. Ako ne vjeruješ imaš poveznicu na tekst i pročitaj


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Cetinski sabor
PostPostano: 30 svi 2023, 21:51 
Offline

Pridružen/a: 27 lis 2022, 12:02
Postovi: 1613
divizija je napisao/la:
joe enter je napisao/la:
Jel moguće da zaista neko veruje da neko malo plemstvo ili čak i veliko neke teritorije i naroda može sebi "izabrati" kralja?!

Plemstvo se može nekom mogućem budućem kralju samo prikloniti , i onda će ili zadržati privilegije i profitirati , ili će završiti obezglavljeni ili proterani.


je, samo su tada bila dva pretedenta i trebalo se opredijeliti pametno. u tim situacijama je opredijeljenje plemstva ključno za to koji će pretedent prevladati, nemaju kraljevi sami po sebi silu, sila se crpi iz plemstva. Kasnije i drugih društvenih slojeva.

sve u svemu je odabrano dobro, Mađari sa Zapoljom nisu imali nikakvu sposobnost da realno procjene trenutak. Nakon mohačke katastrofe igrati se države je moglo završiti samo postati turski podanik. Habsburgovci su bili jedini izbor da ne završimo pokoreni. Zapoljin teritorij je tako i završio.

Mađari su puno stradali do Turaka, ali uvelike svojim pogrešnim odlukama.


Problem je što nisu samo Mađari stradali nego i tadašnja Hrvatska i Slavonija. Slavonci su bili uz Zapolju. Ne uspijevam naći neki rad o tom građanskom ratu, no iz hrv. enciklopedije o I. Zapolji je dosta toga vidljivo.

Nakon pogibije hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika II. Jagelovića na Mohačkom polju (1526), kao pretendent na hrvatsko-ugarsko prijestolje suprotstavio se Ferdinandu I. Habsburgovcu. Dana 11. XI. 1526. ugarsko ga je plemstvo izabralo za kralja u Stolnom Biogradu (Székesfehérvár), a kada je uskoro potom na saboru u Cetingradu (1. I. 1527) Ferdinand bio izabran za hrvatskog kralja, na Zapoljinu stranu stalo je slavonsko plemstvo, koje ga je uz pomoć bana Krste Frankapana i zagrebačkoga biskupa Šimuna Erdődyja izabralo za kralja na Slavonskom saboru u biskupskom gradu Dubravi (nedaleko od Čazme). Jednako kao i hrvatsko plemstvo, i ugarsko se plemstvo tada podijelilo na dva tabora. Nakon kraćega primirja Ferdinand je u srpnju 1527. upao u Ugarsku i porazio Zapolju kraj Tokaja. Kada je 6. X. 1527. slavonsko plemstvo u Križevcima priznalo Ferdinanda, a 3. XI. ugarsko ga plemstvo okrunilo za kralja, Zapolja se za pomoć obratio Osmanlijama, koji su, koristeći prijestolne borbe, osvojili velika područja u Hrvatskoj. Uslijedilo je osmansko osvojenje Budima (1528) i prvi pohod na Beč (1529), a pošto je Nikola Jurišić u bitki kraj Kőszega (1532) uspio zaustaviti drugi osmanski pohod na Beč, Zapolju je Ferdinand bezuspješno pokušao ukloniti iz Ugarske. Nesređeno stanje u Kraljevstvu posebno je došlo do izražaja u Slavoniji, gdje je nakon 1532. banska čast neko vrijeme ostala upražnjena. Skoro osmansko osvojenje Požeške županije (1536) i Klisa (1537), te poraz kršćanske vojske u bitki kraj Gorjana (9. X. 1537) doveli su do pomirbe dvaju kraljeva, a ključnu je ulogu u pregovorima imao J. Utješenović. Dana 24. II. 1538. bio je potpisan tajni mir u Velikom Varadinu (Oradea). Zapolji je tada Ferdinand priznao kraljevski naslov i samostalnu vladavinu u onim dijelovima Ugarske kojima je u tom trenutku upravljao (Erdelj). S druge strane, Zapolja se u korist Ferdinanda odrekao titule kralja Slavonije i Hrvatske s Dalmacijom. Ujedno je bilo dogovoreno da nakon Zapoljine smrti njegov dio Ugarske pripadne Ferdinandu. No tom dijelu dogovora usprotivili su se Zapoljina udovica i sin mu Ivan Sigismund (Žigmund), koji je tek 1570. pristao na odricanje od krune, zadržavši pritom Erdelj i nekoliko ugarskih županija.

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66875


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Cetinski sabor
PostPostano: 30 svi 2023, 22:02 
Offline

Pridružen/a: 27 lis 2022, 12:02
Postovi: 1613
U uvodnom postu spomenula sam za primjer Petra Kružića. Ni Ferninand se u početku baš nije proslavio.

Petrus), protuturski borac (?, o. 1490 — okolica Solina, 12. III. 1537). Niži plemić podrijetlom iz mjesta Krug (distrikt Nebljuh, Lapačka županija); stariji pisci držali su da je bio iz Lupoglava (J. W. Valvasor), Trsata (P. Vitezović Ritter), Poljica (A. Kačić Miošić), Zvečaja (R. Lopašić). Najranije mu djelovanje nije poznato; od 1513. bio je u konjaničkoj službi među braniteljima Klisa, neko vrijeme zarobljenik u Bosni, u drugoj pol. 1510-ih kapetan Klisa, a, prema I. T. Mrnaviću i J. Rattkayu, 1520. sudjelovao je u okršaju s Turcima na Vražjoj gori (Plješivica) te u presudnom trenutku odbio pomoći banu P. Berislaviću, koji je potom smrtno stradao. Vjerojatno nedugo nakon banove smrti, kralj Ludovik II. Jagelović imenovao je Kružića kliškim knezom. Od 1522. navodi se i kao senjski kapetan, uz Grgura Orlovčića (on je, čini se, istodobno bio kapetan Klisa do pogibije u Mohačkoj bitki). U srpnju 1523. poveo je iz Klisa pohod u zaleđe, vjerojatno na Sinj, te bio teško poražen i pritom ranjen. Došavši iz Senja, u prvoj pol. 1524. oslobodio je Klis turske opsade, a senjsko brodovlje porazilo je tursko pri pokušaju sklanjanja u Skradin. U svibnju te godine sklopio je adoptivni ugovor s Orlovčićem, a u studenom mu je kralj darovao Brezovicu (Križevačka županija). Iduće je godine protuturski djelovao oko Senja, s Krstom I. Brinjskim Frankapanom u lipnju dopremio pomoć opsjednutomu Jajcu. U prvoj pol. 1526. sudjelovao je u radu Sabora u Budimu, a u rujnu iz Varaždina obećao vjernost nadvojvodi Ferdinandu Habsburgovcu, tražeći zauzvrat pomoć u obrani Klisa i Senja od Turaka. Na Sabor u Cetinu uputio je izaslanika zbog nastojanja Frankapana da preuzme Senj, no čini se da i dalje nije namjeravao bezuvjetno poduprijeti izbor nadvojvode za hrvatskoga kralja. Radi potpore u protuturskoj obrani, povezao se s pristašama Ivana Zapolje te u svibnju 1527. s jednim od njih, Jurjem Korlatovićem, branio opsjednuti Klis. Najposlije je potkraj 1527. položio prisegu vjernosti Ferdinandu I, koji mu je u zakup dao istarski Lupoglav i imenovao ga izaslanikom u Dubrovnik. Kako kraljevu pomoć i dalje nije dobivao, na poč. 1529. povukao se s dužnosti senjskoga kapetana. Istodobno kralj mu je darovao grad Sokol (Kninska županija), no K. ga je ostavio dotadašnjoj upravi Orlovčićeve udovice Marte. U polovici godine, za plovidbe prema Klisu, nakratko su ga zarobili Mlečani, a potkraj 1529. kralj mu je darovao nove posjede u Križevačkoj županiji. U siječnju 1530. bio je među plemićima koji su spriječili održavanje saborâ Zapoljinih pristaša u Križevcima te potom izbacili Ivana IV. Bánffyja s posjeda Brezovica. Iz toga su doba sačuvane njegove česte molbe za pomoć u obrani upućene kralju, H. Katzianeru i papi. U pol. 1530. hodočastio je u Loreto, a u rujnu i listopadu iz Klisa vodio prepad na Duvno te opustošio tamošnje područje (do srpnja 1536. izveo je desetak manjih akcija u turskom zaleđu). God. 1531. uz crkvu Gospe Trsatske dao je sagraditi zavjetnu kapelu sv. Petra (danas dio crkve) te dio stuba u prilazu Trsatu s kapelom sv. Nikole na vrhu (od 1931. Trsatske stube Petra Kružića). U diplomatskoj borbi oko Klisa u grad je u svibnju 1532. ušao N. Querini, upravitelj Lodovica Grittija, turskoga pouzdanika kojemu je sultan 1531. darovao Poljica, Klis i Senj. U srpnju je pak K. u Rimu posjetio papu i dobio novčanu pomoć za obranu, sudjelovao u pohodu pod vodstvom Katzianera na Glamoč te u kolovozu protjerao Querinija iz Klisa. U rujnu je razorio i tursku utvrdu u Solinu, a oko plijena se potom sporio sa senjskim kapetanom E. Sauerom. U pol. 1533. zagrebački biskup i ban Š. Bakač nudio mu je povlastice (među ostalim, povrat ponovo izgubljene Brezovice; dobio ju je 1535. nakon pomirbe biskupa i kralja) ako prijeđe na Zapoljinu stranu. U to je doba K. boravio u Anconi, potom u Klisu, odakle se zaputio na kraljev dvor u Beč, a u proljeće 1534. ponovo u Klisu. Istodobno su Turci od rujna 1533. trajno napadali Klis te ga opsjedali u lipnju i srpnju 1534. U kolovozu te godine K. se opet uputio papi, no zbog smrti Klementa VII. i vlastite bolesti vratio se u Lupoglav. Na poč. 1535. kralj mu je darovao grad Belaj (Zagrebačka županija), a potom su, sukladno političko-diplomatskim mijenama, zaredale pritužbe na njega kralju – ponajprije Mlečana i Turaka (u pol. 1536. i Splićana) – radi kojih se najposlije iz Klisa sklonio u Lupoglav. Turci su u listopadu 1536. ponovo opsjeli Klis te sagradili kraj grada dvije utvrde. Dobivši u Senju kraljevu i papinu pomoć, K. se u ožujku 1537. iskrcao kraj Solina. Nakon početnih uspjeha, kršćanska je vojska sa Solinskoga polja počela uzmicati prema brodovlju. Povlačeći se među posljednjima, K. se našao u brodu koji nije mogao zaploviti iz plićine te su ga Turci sasjekli (istoga se dana predao Klis). Tijelo mu je pokopano u trsatskoj crkvi; poslije je sestra Jelena od Turaka otkupila i njegovu glavu te je nakon 1539. pokopan u tamošnjoj kapeli sv. Petra. — Kružićevo je djelovanje slika postupnoga propadanja protuturske obrane, ali i umijeća zapovijedanja bez trajne potpore, stiješnjena diplomatskim odnosima, što je uvjetovalo primjenu prepada i pustošenja turskoga zaleđa. Zbog strateškoga značenja Klisa i vlastitih zasluga zadugo je bio glavni čimbenik obrane južnoga dijela Kraljevstva.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Cetinski sabor
PostPostano: 31 svi 2023, 00:36 
Offline

Pridružen/a: 31 kol 2021, 13:35
Postovi: 361
joe enter je napisao/la:
Jel moguće da zaista neko veruje da neko malo plemstvo ili čak i veliko neke teritorije i naroda može sebi "izabrati" kralja?!

Plemstvo se može nekom mogućem budućem kralju samo prikloniti , i onda će ili zadržati privilegije i profitirati , ili će završiti obezglavljeni ili proterani.


Vi Srbi nikako ne možete shvatiti da više različitih pokrajina dijeli istog kralja, kao i da je plemstvo itekako imalo prava i moglo je sebi izabrati kralja, nije to osmansko carstvo da paše i begovi skidaju glave svima.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Cetinski sabor
PostPostano: 31 svi 2023, 11:32 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 24 sij 2023, 16:54
Postovi: 5916
Biti srbin je dijagnoza. Nemoguća razina retardiranosti. Ništa ne razume ni od povijesti ni od funkcioniranju feudalizma. Tako ti je to kad ti je povijest mit bez ikakvog dokumentiranog uporišta i kad si pola svoje povijesti proveo kao turski rob i igračka za seksualno iživljavanje.

Tribalo je ko srbi valjda izabrat domaćeg za kralja pa postat turski kmet. Izabran je Ferdinand jer je to bila jedina logička opcija za preživit i ne past pod turke. Hasburgovci su najjača europska dinastija koja je zbog položaja svojih centralnih posjeda zainteresirana da ti pomogne u obrani. Osim toga teško se domaće plemstvo more dogovorit da neko od njih bude kralj to bi vodilo do anarhije jer niko nije toliko jak da se nametne drugima. Jedan Zapolja je na kraju ispa turska korisna budala.

Al teško je jednom srbinu to sve pojmit jer to bi zahtijevalo malo obrazovanja i IQ veći od sobne temperature te genetiku bez turske sperme.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Cetinski sabor
PostPostano: 31 svi 2023, 16:36 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 24 sij 2023, 16:54
Postovi: 5916
Zašto moraš svoju retardaciju širit i na ovu temu. Očito ništa ne znaš o temi al eto čisto nešto da prosereš. Nepojmljivo ti je da neko nije turski vazal.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Cetinski sabor
PostPostano: 31 svi 2023, 22:27 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 18 svi 2018, 00:02
Postovi: 5034
joe enter je napisao/la:
divizija je napisao/la:

joe, praviš upornu srpsku grešku da sav svijet sudiš po sebi.

za vaše dobro, morate prije ili poslije shvatiti da biznatsko-pravoslavni sklop nije svugdje takav.

u zapadnokršćanskoj civilizaciji je bilo SASVIM UOBIČAJENO da plemstvo bira kralja nakon što dinastija izumre. Naravno, uvijek su bili neki pretedenti, pa se to može nazivati i opredijeljivanjem za pretedenta, ali to je distinction without a difference. Isto tako, ne može kralj sazvati sabor kad kralj ne postoji, tj. kad je dinastija izumrla.

Hrvatski sabor je moao izabrati i nekog domaćeg plemića, ali onda bi imao rat na dva fronta (s Turcima i Habsburgovcima) i završio tako da bi nestao, izbrisan. Otprilike kako ste se vi ponašali izmežu Turaka i Mađara, pa vas na kraju nije bilo uopće.

Biranja je očito bilo, jer su Mađari izabrali (ili priklonili se, kako hoćeš) Ivanu Zapolji. Čovjeku koji je btw, vjerojanto etnički Hrvat, ali nebitno za ovu priču. Taj njihov odabir je bio poguban za njih, našli su se prvo u ratu na dva fronta, pa psotali turski vazali, pa su ih na kraju Turci i Habsburgovci svejedno među sobom podijelili.


Pa ako je kralj mrtav ko saziva sabor? , pa sigurno pretedent(nekakvi princ) a ne lokalni mafijaš iz Senja.

Šta, (ili prikonili se ,kako hoćeš)? jel se ti zezaš ili si stvaran?
Čoveče nema biranja već samo priklanjanja glavnom baji ili se zajebeš pa ti fiknu glavudžu.

Ova mantra o zapadnokršćanskoj civilazaciji nije vredno pomena , jer da poznaješ(ako hoćeš) bilo koja pravoslavna feudalna uređenja i države video bi da nema zapravo nikakve suštinske razlike sa zapadnim.
Ali ti eto poentiraš da postoji i samim time ja nisam u stanju to da shvatim. :001_rolleyes

Nema suštinske razlike,pa eto koliki ste kreteni!

slika

slika

Njemacki plemici su u jednom trenu masovno prerasli u kraljeve.HRE je onda imalo cara i stotine kraljeva,doslovno su njemacke gradovi drzave imale kraljeve umjesto barune.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Cetinski sabor
PostPostano: 06 lip 2023, 01:01 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12
Postovi: 23878
Habsburzi su imali "Drugi Mohač" u Gorjanima; https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Gorjani

slika

A prije toga je palo Jajce.

Svjetlozeleno na donjoj karti je ono što je palo u građanskom ratu.
Da nije pala Kostajnica, vjerojatno ne bi palo ovo žuto.

Prije toga je palo malo.
Istočni Srijem je pao nakon Beograda, Soli su pale jer je Korvin zapostavio obranu, a isto vrijedi i za Zagoru.

Pad Hercegovine i ostatka ide isto Korvinu (i nasljednicima) na dušu.
Recimo da je pad istočne Bosne neizbježan...
Što je onda uopće ostalo?

A da su Habsburzi zeznuli posao, to je očito.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Cetinski sabor
PostPostano: 06 lip 2023, 06:50 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 18 svi 2018, 00:02
Postovi: 5034
Ovaj je pošlo 20 000 ljudi al jebi ga kad kazianer nezna ratovat protiv turska.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Cetinski sabor
PostPostano: 06 lip 2023, 13:01 
Offline

Pridružen/a: 27 lis 2022, 12:02
Postovi: 1613
Ceha je napisao/la:
Habsburzi su imali "Drugi Mohač" u Gorjanima; https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Gorjani

slika

A prije toga je palo Jajce.

Svjetlozeleno na donjoj karti je ono što je palo u građanskom ratu.
Da nije pala Kostajnica, vjerojatno ne bi palo ovo žuto.

Prije toga je palo malo.
Istočni Srijem je pao nakon Beograda, Soli su pale jer je Korvin zapostavio obranu, a isto vrijedi i za Zagoru.



Pad Hercegovine i ostatka ide isto Korvinu (i nasljednicima) na dušu.
Recimo da je pad istočne Bosne neizbježan...
Što je onda uopće ostalo?

A da su Habsburzi zeznuli posao, to je očito.


Od svega navedenog Korvinu na dušu možeš jedino Hercegovinu staviti. Ostalo ne.
Od listopada do prosinca 1463. vodio je pohod protiv Osmanlija u Bosni, a 25. XII. iste godine njegova je vojska zauzela važnu utvrdu Jajce, potom Zvečaj i Tešanj, a u studenome 1464. i Srebrenik. Na osvojenim područjima u sjeveroistočnoj Bosni osnovao je Jajačku i Srebreničku banovinu (1463) i tako uspio za gotovo pola stoljeća zaustaviti osmansko napredovanje preko Save. God. 1468. upustio se u rat protiv češkoga kralja Jurja Podjebradskoga, koji je trajao do 1471. Pošto je slomio otpor hrvatske magnatske obitelji Frankapana, osnovao je Senjsku kapetaniju sa sjedištem u Senju (1469) za obranu od Mlečana i Osmanlija. Time je bio uspostavljen obrambeni sustav koji se protezao od Beograda, preko Jajačke i Srebreničke banovine te Senjske kapetanije, do kraljevskih gradova u južnoj Hrvatskoj (Ostrovica, Knin, Klis). Iz toga je obrambenoga sustava Matija tijekom 1470-ih i početkom 1480-ih vodio vojne pohode protiv Osmanlija u Bosni i Srbiji. Njegov posljednji veći protuosmanski uspjeh bilo je osvojenje utvrde Šabac (1476)
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=39453


Slabljenje njegovog obrambenog sustava ide na dušu plemstvu koje je biralo Jagelovića a ne Ivaniša, naravno zaradi svojih povlastica(ukidanje dodatnog poreza koji je Korvin uveo plemstvu za obranu)

Međutim, nakon Matijine smrti (1490) ugarski su i hrvatski velikaši, nadajući se većim povlasticama, izabrali Vladislava II. Jagelovića za hrvatsko-ugarskog kralja.
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=28172


Građanski rat je doslovno preslika Bosne pred pad pod Turke.

Npr Krsto Frankapan, poginu u bitci protiv hrvatskog bana. Šta misliš može li ga se kriviti što se priklonio Zapolji? Jel bio kolebljiv kao što F. Šišić kaže, ili je ipak skužio da Ferdinand drži figu u džepu?

Od tada se on potpisuje »branitelj i zaštitnik Kraljevine Slavonije i Županije Požege«. U to se vrijeme još nije priklonio ni nadvojvodi Ferdinandu ni I. Zapolji, kandidatima za hrvatsko-ugarsko prijestolje. Stoga se moglo pomišljati da je i on želio prijestolje (V. Klaić), ali to u historiografiji nije prihvaćeno (F. Šišić). Na poziv ugarskih županija između Drave i Dunava brani njihovo područje. Nije se odazvao pozivu kraljice Marije na sastanak plemstva s nadvojvodom Ferdinandom u Hainburgu kraj Požuna u listopadu 1526. Priklonio se Zapolji, koji ga je nagradio položajima hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog bana, vrhovnoga kapetana Ugarske između Drave i Dunava i vranskog priora, vratio mu Senj i druge posjede izgubljene 1469. te povjerio Bihać. Kao novi ban Krsto se predstavio na saboru Kraljevine Slavonije 18. XII. 1526. Plemstvo Slavonije priklonilo se s njim Zapolji i izabralo ga za hrvatsko-ugarskoga kralja na saboru u Dubravi 6. I. 1527, dok je drugi dio plemstva u Hrvatskoj izabralo 1. I. iste godine Ferdinanda I. u Cetinu, gdje je sazvan i drugi sabor 27. IV. iste godine nakon što Ferdinand I. nije pomogao Hrvatskoj. U to doba i dio slavonskog plemstva gubi povjerenje u Zapolju, što se vidjelo i na saboru u Križevcima, koji je Krsto sazvao 23. V. 1527. Od srpnja te godine počinju oružani sukobi hrvatskog plemstva iz protivničkih stranaka. Krsto je vodio vojsku protiv četâ I. Karlovića i F. Batthyányja, hrvatskog bana, kojeg je Ferdinand I. potvrdio u ožujku te godine. Dana 26. IX. iste godine ranjen je u borbama kraj Varaždina; preminuo je idućeg dana u kaštelu Martijancu kraj Ludbrega. Pokopan je u Modrušu. — O prilikama u Hrvatskoj 1524–27. i o svom udjelu u događajima pisao je prijatelju Antoniju Dandolu u Veneciju i F. Jožefiću, senjskom biskupu (djelomične tekstove više pisama objavio Klaić). Zanimljiva, gotovo pustolovna Krstina ličnost kao europskoga kondotijera, njegovo djelovanje potkraj života i Apolonija kao tragičan primjer ljubavi i odanosti privukli su pozornost stranih (Henry Thode) i domaćih književnika (M. Cihlar Nehajev, N. Fabrio) i režisera (G. Paro).

https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6299



.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Cetinski sabor
PostPostano: 06 lip 2023, 14:51 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 18 svi 2018, 00:02
Postovi: 5034
ko je taj reziser,sta je snimio?


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Cetinski sabor
PostPostano: 07 lip 2023, 00:21 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12
Postovi: 23878
zalutala je napisao/la:
Ceha je napisao/la:
Habsburzi su imali "Drugi Mohač" u Gorjanima; https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Gorjani

slika

A prije toga je palo Jajce.

Svjetlozeleno na donjoj karti je ono što je palo u građanskom ratu.
Da nije pala Kostajnica, vjerojatno ne bi palo ovo žuto.

Prije toga je palo malo.
Istočni Srijem je pao nakon Beograda, Soli su pale jer je Korvin zapostavio obranu, a isto vrijedi i za Zagoru.

Pad Hercegovine i ostatka ide isto Korvinu (i nasljednicima) na dušu.
Recimo da je pad istočne Bosne neizbježan...
Što je onda uopće ostalo?

A da su Habsburzi zeznuli posao, to je očito.


Od svega navedenog Korvinu na dušu možeš jedino Hercegovinu staviti. Ostalo ne.

Kako je utvrdio banovine?
zalutala je napisao/la:
Od listopada do prosinca 1463. vodio je pohod protiv Osmanlija u Bosni, a 25. XII. iste godine njegova je vojska zauzela važnu utvrdu Jajce, potom Zvečaj i Tešanj, a u studenome 1464. i Srebrenik. Na osvojenim područjima u sjeveroistočnoj Bosni osnovao je Jajačku i Srebreničku banovinu (1463) i tako uspio za gotovo pola stoljeća zaustaviti osmansko napredovanje preko Save. God. 1468. upustio se u rat protiv češkoga kralja Jurja Podjebradskoga, koji je trajao do 1471. Pošto je slomio otpor hrvatske magnatske obitelji Frankapana, osnovao je Senjsku kapetaniju sa sjedištem u Senju (1469) za obranu od Mlečana i Osmanlija. Time je bio uspostavljen obrambeni sustav koji se protezao od Beograda, preko Jajačke i Srebreničke banovine te Senjske kapetanije, do kraljevskih gradova u južnoj Hrvatskoj (Ostrovica, Knin, Klis). Iz toga je obrambenoga sustava Matija tijekom 1470-ih i početkom 1480-ih vodio vojne pohode protiv Osmanlija u Bosni i Srbiji. Njegov posljednji veći protuosmanski uspjeh bilo je osvojenje utvrde Šabac (1476)
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=39453

Ovo je palo nakon njegove smrti.
slika
A ovo na početku rekonkviste Bosne;
slika

Nije napravio posao s banovinama do kraja.
zalutala je napisao/la:
Slabljenje njegovog obrambenog sustava ide na dušu plemstvu koje je biralo Jagelovića a ne Ivaniša, naravno zaradi svojih povlastica(ukidanje dodatnog poreza koji je Korvin uveo plemstvu za obranu)

Svejedno trebao se za neke stvari pobrinuti.
A i Ivaniš je ispao tutlek, čak ga je i Zapolja izdao.
zalutala je napisao/la:
Međutim, nakon Matijine smrti (1490) ugarski su i hrvatski velikaši, nadajući se većim povlasticama, izabrali Vladislava II. Jagelovića za hrvatsko-ugarskog kralja.
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=28172

Jesu.
Jer je Matijaš imao nesposobnog sina :/
zalutala je napisao/la:
Građanski rat je doslovno preslika Bosne pred pad pod Turke.

Npr Krsto Frankapan, poginu u bitci protiv hrvatskog bana. Šta misliš može li ga se kriviti što se priklonio Zapolji? Jel bio kolebljiv kao što F. Šišić kaže, ili je ipak skužio da Ferdinand drži figu u džepu?

Tu je bilo svega.
zalutala je napisao/la:
Od tada se on potpisuje »branitelj i zaštitnik Kraljevine Slavonije i Županije Požege«. U to se vrijeme još nije priklonio ni nadvojvodi Ferdinandu ni I. Zapolji, kandidatima za hrvatsko-ugarsko prijestolje. Stoga se moglo pomišljati da je i on želio prijestolje (V. Klaić), ali to u historiografiji nije prihvaćeno (F. Šišić). Na poziv ugarskih županija između Drave i Dunava brani njihovo područje. Nije se odazvao pozivu kraljice Marije na sastanak plemstva s nadvojvodom Ferdinandom u Hainburgu kraj Požuna u listopadu 1526. Priklonio se Zapolji, koji ga je nagradio položajima hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog bana, vrhovnoga kapetana Ugarske između Drave i Dunava i vranskog priora, vratio mu Senj i druge posjede izgubljene 1469. te povjerio Bihać. Kao novi ban Krsto se predstavio na saboru Kraljevine Slavonije 18. XII. 1526. Plemstvo Slavonije priklonilo se s njim Zapolji i izabralo ga za hrvatsko-ugarskoga kralja na saboru u Dubravi 6. I. 1527, dok je drugi dio plemstva u Hrvatskoj izabralo 1. I. iste godine Ferdinanda I. u Cetinu, gdje je sazvan i drugi sabor 27. IV. iste godine nakon što Ferdinand I. nije pomogao Hrvatskoj. U to doba i dio slavonskog plemstva gubi povjerenje u Zapolju, što se vidjelo i na saboru u Križevcima, koji je Krsto sazvao 23. V. 1527. Od srpnja te godine počinju oružani sukobi hrvatskog plemstva iz protivničkih stranaka. Krsto je vodio vojsku protiv četâ I. Karlovića i F. Batthyányja, hrvatskog bana, kojeg je Ferdinand I. potvrdio u ožujku te godine. Dana 26. IX. iste godine ranjen je u borbama kraj Varaždina; preminuo je idućeg dana u kaštelu Martijancu kraj Ludbrega. Pokopan je u Modrušu. — O prilikama u Hrvatskoj 1524–27. i o svom udjelu u događajima pisao je prijatelju Antoniju Dandolu u Veneciju i F. Jožefiću, senjskom biskupu (djelomične tekstove više pisama objavio Klaić). Zanimljiva, gotovo pustolovna Krstina ličnost kao europskoga kondotijera, njegovo djelovanje potkraj života i Apolonija kao tragičan primjer ljubavi i odanosti privukli su pozornost stranih (Henry Thode) i domaćih književnika (M. Cihlar Nehajev, N. Fabrio) i režisera (G. Paro).

https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6299

.

Ok, između Scille i Harbide, jbg.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Cetinski sabor
PostPostano: 07 lip 2023, 15:46 
Offline

Pridružen/a: 27 lis 2022, 12:02
Postovi: 1613
Ceha je napisao/la:
zalutala je napisao/la:

Od svega navedenog Korvinu na dušu možeš jedino Hercegovinu staviti. Ostalo ne.

Kako je utvrdio banovine?
zalutala je napisao/la:
Od listopada do prosinca 1463. vodio je pohod protiv Osmanlija u Bosni, a 25. XII. iste godine njegova je vojska zauzela važnu utvrdu Jajce, potom Zvečaj i Tešanj, a u studenome 1464. i Srebrenik. Na osvojenim područjima u sjeveroistočnoj Bosni osnovao je Jajačku i Srebreničku banovinu (1463) i tako uspio za gotovo pola stoljeća zaustaviti osmansko napredovanje preko Save. God. 1468. upustio se u rat protiv češkoga kralja Jurja Podjebradskoga, koji je trajao do 1471. Pošto je slomio otpor hrvatske magnatske obitelji Frankapana, osnovao je Senjsku kapetaniju sa sjedištem u Senju (1469) za obranu od Mlečana i Osmanlija. Time je bio uspostavljen obrambeni sustav koji se protezao od Beograda, preko Jajačke i Srebreničke banovine te Senjske kapetanije, do kraljevskih gradova u južnoj Hrvatskoj (Ostrovica, Knin, Klis). Iz toga je obrambenoga sustava Matija tijekom 1470-ih i početkom 1480-ih vodio vojne pohode protiv Osmanlija u Bosni i Srbiji. Njegov posljednji veći protuosmanski uspjeh bilo je osvojenje utvrde Šabac (1476)
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=39453

Ovo je palo nakon njegove smrti.
slika
A ovo na početku rekonkviste Bosne;
slika

Nije napravio posao s banovinama do kraja.
zalutala je napisao/la:
Slabljenje njegovog obrambenog sustava ide na dušu plemstvu koje je biralo Jagelovića a ne Ivaniša, naravno zaradi svojih povlastica(ukidanje dodatnog poreza koji je Korvin uveo plemstvu za obranu)

Svejedno trebao se za neke stvari pobrinuti.
A i Ivaniš je ispao tutlek, čak ga je i Zapolja izdao.
zalutala je napisao/la:
Međutim, nakon Matijine smrti (1490) ugarski su i hrvatski velikaši, nadajući se većim povlasticama, izabrali Vladislava II. Jagelovića za hrvatsko-ugarskog kralja.
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=28172

Jesu.
Jer je Matijaš imao nesposobnog sina :/
zalutala je napisao/la:
Građanski rat je doslovno preslika Bosne pred pad pod Turke.

Npr Krsto Frankapan, poginu u bitci protiv hrvatskog bana. Šta misliš može li ga se kriviti što se priklonio Zapolji? Jel bio kolebljiv kao što F. Šišić kaže, ili je ipak skužio da Ferdinand drži figu u džepu?

Tu je bilo svega.
zalutala je napisao/la:
Od tada se on potpisuje »branitelj i zaštitnik Kraljevine Slavonije i Županije Požege«. U to se vrijeme još nije priklonio ni nadvojvodi Ferdinandu ni I. Zapolji, kandidatima za hrvatsko-ugarsko prijestolje. Stoga se moglo pomišljati da je i on želio prijestolje (V. Klaić), ali to u historiografiji nije prihvaćeno (F. Šišić). Na poziv ugarskih županija između Drave i Dunava brani njihovo područje. Nije se odazvao pozivu kraljice Marije na sastanak plemstva s nadvojvodom Ferdinandom u Hainburgu kraj Požuna u listopadu 1526. Priklonio se Zapolji, koji ga je nagradio položajima hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog bana, vrhovnoga kapetana Ugarske između Drave i Dunava i vranskog priora, vratio mu Senj i druge posjede izgubljene 1469. te povjerio Bihać. Kao novi ban Krsto se predstavio na saboru Kraljevine Slavonije 18. XII. 1526. Plemstvo Slavonije priklonilo se s njim Zapolji i izabralo ga za hrvatsko-ugarskoga kralja na saboru u Dubravi 6. I. 1527, dok je drugi dio plemstva u Hrvatskoj izabralo 1. I. iste godine Ferdinanda I. u Cetinu, gdje je sazvan i drugi sabor 27. IV. iste godine nakon što Ferdinand I. nije pomogao Hrvatskoj. U to doba i dio slavonskog plemstva gubi povjerenje u Zapolju, što se vidjelo i na saboru u Križevcima, koji je Krsto sazvao 23. V. 1527. Od srpnja te godine počinju oružani sukobi hrvatskog plemstva iz protivničkih stranaka. Krsto je vodio vojsku protiv četâ I. Karlovića i F. Batthyányja, hrvatskog bana, kojeg je Ferdinand I. potvrdio u ožujku te godine. Dana 26. IX. iste godine ranjen je u borbama kraj Varaždina; preminuo je idućeg dana u kaštelu Martijancu kraj Ludbrega. Pokopan je u Modrušu. — O prilikama u Hrvatskoj 1524–27. i o svom udjelu u događajima pisao je prijatelju Antoniju Dandolu u Veneciju i F. Jožefiću, senjskom biskupu (djelomične tekstove više pisama objavio Klaić). Zanimljiva, gotovo pustolovna Krstina ličnost kao europskoga kondotijera, njegovo djelovanje potkraj života i Apolonija kao tragičan primjer ljubavi i odanosti privukli su pozornost stranih (Henry Thode) i domaćih književnika (M. Cihlar Nehajev, N. Fabrio) i režisera (G. Paro).

https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6299

.

Ok, između Scille i Harbide, jbg.


Postavio si kartu iz 1526. Matija je umro 1490. Karta je 36 godina poslije njegove smrti.
Ajmo pošteno pogledati. U 6 godina od 1463-1469 uspio je organizirati sustav obrane od Beograda preko Jajačke i Srebreničke banovine, Senja, Knina. Za njegova života, do 1490 taj sustav je funkcionirao.
Jel on odgovoran za ono što se događalo nakon njegove smrti?

Kažeš sin mu bio nesposoban. Jel plemstvo biralo nasljednika? I prema kojim kriterijima su izabrali Jagelovića?

Ako ćeš pogledati širu sliku i povući paralele vidit ćeš da je isto bilo i u Bosni. Sukob oko krune(Ostoja-Tvrtković), uvlačenje Turaka u taj sukob, međusobni sukobi bosanskog plemstva itd.
Za ilustraciju, podsjeća li te ovo na pismo bosanskog kralja papi? Razlika je što se ne žale papi nego Ferdinandu
Hrvatski sabor se tuži da se
»mnogi kmetovi namjerno predavaju (Turcima) u zarobljeništvo, da bi se mogli najesti kruha«
https://hrcak.srce.hr/file/110374

Možeš u raspravu uvući i malo mitologije,Scila i Haribda, ne škodi.
No nije mitologija da je Zapolja ispoštovao ugovor s Krstom, sve što je ugovoreno Krsto je od istog dobio, dok s druge strane

Isto vrijedi i za slijedeću tvrdnju i optužbu: »Mnogi su ljudi (od gladi) poumirali, a i sada umiru i to zato što se ne isplaćuje plaća koju su Ferdinandovi opunomoćenici obećali.«
Te i još mnoge druge vrlo gorke i teške konstatacije nalaze svoj vrhunac u riječima: »Daleko bolje bi bilo za (spas) duše vašeg veličanstva da nas vaše veličanstvo nije nikad prihvatilo u
svoju vlast.«
Time se na jasan način daje na znanje Ferdinandu da je prekršio svoja obećanja, da
je dakle krivokletnik i da će zbog toga doći u pakao, što Ferdinanda, dakako, nije ni najmanje
zabrinulo. Jedino je na upozorenje hrvatskoga sabora da bi trebao isplaćivati plaće bez odgađanja odgovorio, da će isplate izvršavati »kolikogod će biti moguće« i da očekuje od svih da se iskažu vjernim na isti način kao što njegovo veličanstvo milostivo »vjeruje u njih« (sicut maiest
https://hrcak.srce.hr/file/110374

Možda je Krsto ipak pročitao Ferdinanda.

Što bi se dogodilo da su i hrvatski i slavonski plemići izglasali Zapolju nikad nećemo saznati.
Niti ovdje branim Zapolju, no činjenica je da ni Ferdinanda ne treba kovati u zvijezde jer mu je do datih obećanja bilo stalo ko do lanjskog snijega


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Cetinski sabor
PostPostano: 07 lip 2023, 16:07 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12
Postovi: 23878
zalutala je napisao/la:
Postavio si kartu iz 1526. Matija je umro 1490. Karta je 36 godina poslije njegove smrti.

Opet ga braniš :D
On je kralj, on je odgovoran.
zalutala je napisao/la:
Ajmo pošteno pogledati. U 6 godina od 1463-1469 uspio je organizirati sustav obrane od Beograda preko Jajačke i Srebreničke banovine, Senja, Knina. Za njegova života, do 1490 taj sustav je funkcionirao.
Jel on odgovoran za ono što se događalo nakon njegove smrti?

Imaš ove, mađarske karte na tu temu;

slika

slika
slika

slika

slika

Naše su malo drugačije;
slika
Kad je pala Hercegovina?

Od 1463. do 1482?
Tko je tada bio kralj?
zalutala je napisao/la:
Kažeš sin mu bio nesposoban. Jel plemstvo biralo nasljednika? I prema kojim kriterijima su izabrali Jagelovića?

Poznavao je i svog sina i plemstvo.
zalutala je napisao/la:
Ako ćeš pogledati širu sliku i povući paralele vidit ćeš da je isto bilo i u Bosni. Sukob oko krune(Ostoja-Tvrtković), uvlačenje Turaka u taj sukob, međusobni sukobi bosanskog plemstva itd.

Bosna je mala, vazalna državica, maltene konglomerat zaraćenog plemstva, Kosače u Hercegovini, Hrvatinići u Donjim Krajima (i zapadnom Humu), Pavlovići na istoku...
S kraljem kao maskotom.

Turci su to znali koristiti, ali hrvatsko-ugarska država je tada svjetska velesila, kralj je moćan i ne postaje lokalni moćnici koji njime upravljaju.
Izbor Jagelovića je odraz tih želja, ali to je druga priča.

Uostalom, Ivaniš je trebao biti kralj Hrvatske (i Bosne), odrekao se ugarske krune da bi to dobio (uz gomilu love), pa se dogodilo što?
zalutala je napisao/la:
Za ilustraciju, podsjeća li te ovo na pismo bosanskog kralja papi? Razlika je što se ne žale papi nego Ferdinandu
Hrvatski sabor se tuži da se
»mnogi kmetovi namjerno predavaju (Turcima) u zarobljeništvo, da bi se mogli najesti kruha«
https://hrcak.srce.hr/file/110374

Tužaljke su istog tipa.
I?
zalutala je napisao/la:
Možeš u raspravu uvući i malo mitologije,Scila i Haribda, ne škodi.
No nije mitologija da je Zapolja ispoštovao ugovor s Krstom, sve što je ugovoreno Krsto je od istog dobio, dok s druge strane

Ali Zapolja je izgubio pola države, većinu Turcima, a dio Ferdinandu.
Što misliš zašto se Istočnomađarska država zvala Partium?
https://en.wikipedia.org/wiki/Partium
zalutala je napisao/la:
Isto vrijedi i za slijedeću tvrdnju i optužbu: »Mnogi su ljudi (od gladi) poumirali, a i sada umiru i to zato što se ne isplaćuje plaća koju su Ferdinandovi opunomoćenici obećali.«
Te i još mnoge druge vrlo gorke i teške konstatacije nalaze svoj vrhunac u riječima: »Daleko bolje bi bilo za (spas) duše vašeg veličanstva da nas vaše veličanstvo nije nikad prihvatilo u
svoju vlast.«
Time se na jasan način daje na znanje Ferdinandu da je prekršio svoja obećanja, da
je dakle krivokletnik i da će zbog toga doći u pakao, što Ferdinanda, dakako, nije ni najmanje
zabrinulo. Jedino je na upozorenje hrvatskoga sabora da bi trebao isplaćivati plaće bez odgađanja odgovorio, da će isplate izvršavati »kolikogod će biti moguće« i da očekuje od svih da se iskažu vjernim na isti način kao što njegovo veličanstvo milostivo »vjeruje u njih« (sicut maiest
https://hrcak.srce.hr/file/110374

Tko niječe da je Ferdinand bio đubre?
Samo su alternativa bili Turci, jbg.
zalutala je napisao/la:
Možda je Krsto ipak pročitao Ferdinanda.

Što bi se dogodilo da su i hrvatski i slavonski plemići izglasali Zapolju nikad nećemo saznati.
Niti ovdje branim Zapolju, no činjenica je da ni Ferdinanda ne treba kovati u zvijezde jer mu je do datih obećanja bilo stalo ko do lanjskog snijega


Nitko ne brani Ferdinanda, između ostalog čovjek je bio i nesposoban, pogledati Gorjane/Mohač II.
Ali on je bio jedini dobar izbor.
Bez obzira kakav je, sve ostalo su ispali Turci ili Muslimani.
Pa zato su i smaknuti Zrinski i Frankopani.
Sve je bilo ok, dok nisu krenuli šurovati s Turcima.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Cetinski sabor
PostPostano: 07 lip 2023, 16:56 
Offline

Pridružen/a: 27 lis 2022, 12:02
Postovi: 1613
Ceha je napisao/la:
zalutala je napisao/la:
Postavio si kartu iz 1526. Matija je umro 1490. Karta je 36 godina poslije njegove smrti.

Opet ga braniš :D
On je kralj, on je odgovoran.
zalutala je napisao/la:
Ajmo pošteno pogledati. U 6 godina od 1463-1469 uspio je organizirati sustav obrane od Beograda preko Jajačke i Srebreničke banovine, Senja, Knina. Za njegova života, do 1490 taj sustav je funkcionirao.
Jel on odgovoran za ono što se događalo nakon njegove smrti?

Imaš ove, mađarske karte na tu temu;

slika

slika
slika

slika

slika

Naše su malo drugačije;
slika
Kad je pala Hercegovina?

Od 1463. do 1482?
Tko je tada bio kralj?
zalutala je napisao/la:
Kažeš sin mu bio nesposoban. Jel plemstvo biralo nasljednika? I prema kojim kriterijima su izabrali Jagelovića?

Poznavao je i svog sina i plemstvo.
zalutala je napisao/la:
Ako ćeš pogledati širu sliku i povući paralele vidit ćeš da je isto bilo i u Bosni. Sukob oko krune(Ostoja-Tvrtković), uvlačenje Turaka u taj sukob, međusobni sukobi bosanskog plemstva itd.

Bosna je mala, vazalna državica, maltene konglomerat zaraćenog plemstva, Kosače u Hercegovini, Hrvatinići u Donjim Krajima (i zapadnom Humu), Pavlovići na istoku...
S kraljem kao maskotom.

Turci su to znali koristiti, ali hrvatsko-ugarska država je tada svjetska velesila, kralj je moćan i ne postaje lokalni moćnici koji njime upravljaju.
Izbor Jagelovića je odraz tih želja, ali to je druga priča.

Uostalom, Ivaniš je trebao biti kralj Hrvatske (i Bosne), odrekao se ugarske krune da bi to dobio (uz gomilu love), pa se dogodilo što?
zalutala je napisao/la:
Za ilustraciju, podsjeća li te ovo na pismo bosanskog kralja papi? Razlika je što se ne žale papi nego Ferdinandu
Hrvatski sabor se tuži da se
»mnogi kmetovi namjerno predavaju (Turcima) u zarobljeništvo, da bi se mogli najesti kruha«
https://hrcak.srce.hr/file/110374

Tužaljke su istog tipa.
I?
zalutala je napisao/la:
Možeš u raspravu uvući i malo mitologije,Scila i Haribda, ne škodi.
No nije mitologija da je Zapolja ispoštovao ugovor s Krstom, sve što je ugovoreno Krsto je od istog dobio, dok s druge strane

Ali Zapolja je izgubio pola države, većinu Turcima, a dio Ferdinandu.
Što misliš zašto se Istočnomađarska država zvala Partium?
https://en.wikipedia.org/wiki/Partium
zalutala je napisao/la:
Isto vrijedi i za slijedeću tvrdnju i optužbu: »Mnogi su ljudi (od gladi) poumirali, a i sada umiru i to zato što se ne isplaćuje plaća koju su Ferdinandovi opunomoćenici obećali.«
Te i još mnoge druge vrlo gorke i teške konstatacije nalaze svoj vrhunac u riječima: »Daleko bolje bi bilo za (spas) duše vašeg veličanstva da nas vaše veličanstvo nije nikad prihvatilo u
svoju vlast.«
Time se na jasan način daje na znanje Ferdinandu da je prekršio svoja obećanja, da
je dakle krivokletnik i da će zbog toga doći u pakao, što Ferdinanda, dakako, nije ni najmanje
zabrinulo. Jedino je na upozorenje hrvatskoga sabora da bi trebao isplaćivati plaće bez odgađanja odgovorio, da će isplate izvršavati »kolikogod će biti moguće« i da očekuje od svih da se iskažu vjernim na isti način kao što njegovo veličanstvo milostivo »vjeruje u njih« (sicut maiest
https://hrcak.srce.hr/file/110374

Tko niječe da je Ferdinand bio đubre?
Samo su alternativa bili Turci, jbg.
zalutala je napisao/la:
Možda je Krsto ipak pročitao Ferdinanda.

Što bi se dogodilo da su i hrvatski i slavonski plemići izglasali Zapolju nikad nećemo saznati.
Niti ovdje branim Zapolju, no činjenica je da ni Ferdinanda ne treba kovati u zvijezde jer mu je do datih obećanja bilo stalo ko do lanjskog snijega


Nitko ne brani Ferdinanda, između ostalog čovjek je bio i nesposoban, pogledati Gorjane/Mohač II.
Ali on je bio jedini dobar izbor.
Bez obzira kakav je, sve ostalo su ispali Turci ili Muslimani.
Pa zato su i smaknuti Zrinski i Frankopani.
Sve je bilo ok, dok nisu krenuli šurovati s Turcima.



Itekako možeš povući paralele između Bosne i događaja za vrijeme građanskog rata, koliko god Bosna bila mala. Imaš iste elemente, sukob oko krune, sukob unutar plemstva i uvlačenja Turaka u sukob. Sve je to doprinjelo i padu Bosne i također turskim osvajanjima za vrijeme građanskog rata.

Ne možeš Korvina kriviti za nešto se događalo 36 godina nakon njegove smrti. Jel mogao iz groba upravljati obranom? I da branim ga, kad pogledam karte koje si postavio imam debele razloge za to.
Već sam prije napisala da je pad Hercegovine jedino što mu možeš staviti na dušu

Nisi odgovorio na pitanje. Kojim kriterijima se plemstvo vodilo pri biranju Jagelovića a ne Ivaniša?

Kažeš alternativa Turci. Ako misliš na to da se i sultan nudio Hrvatima, odbili su ga i nije bio jedina alternativa. Nudili su se i drugi.
A ako misliš na Zapoljin savez s Turcima, to je bilo za vrijeme sukoba s Ferdinandom, prije toga nije bilo nikakvog saveza.
I jedan detalj, Zapolja je 1426. okrunjen za kralja, a Ferdinand 1527. izabran za kralja.
Da se razumijemo u ovom svemu en branim Zapolju nego pokušavam reći da smo možda nepravedni prema Krsti, povjesničari ga nazivaju kolebljivim a čovjek je možda ipak pročitao Ferdinanda.

A o Ferdinandu je dovoljno reći da je za vrijeme opsade Beča zbrisao u Ćešku.
Pa kad već pričaš o Bosni kao maloj vazalnoj državici njen kralj nije pobjegao nego je ostao u zemlji, kako je to sve završilo poznato je, no činjenica je da je bio u Bosni, a ovaj dao petama vjetra jer je mislio da je sve izgubljeno


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 105 post(ov)a ]  Stranica 1, 2, 3, 4, 5  Sljedeća

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 7 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO