Pridružen/a: 02 kol 2012, 10:47 Postovi: 40637 Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
Čitam da se danas na sastanku u Neumu spominjalo da je Islamska zajednica preuzela dio katoličkog groblja u Uskoplju, mjesto Bistrica. IZ se ponaša kao za vrijeme El Fatiha, i katoličko groblje očito vakufska zemlja. IZ želi valjda sporazum s državom da može graditi gdje poželi bez ikakvih dozvola.
Sad zamislite kakva bi bila reakcija da KC počne nelegalno graditi tipa u Goraždu.
_________________ “Doći će vrijeme kad će ljudi poludjeti, i kad budu vidjeli jednoga koji nije luda kao oni, vikat će na njega “lud si” samo zato što nije lud kao što su oni.”
Čitam da se danas na sastanku u Neumu spominjalo da je Islamska zajednica preuzela dio katoličkog groblja u Uskoplju, mjesto Bistrica. IZ se ponaša kao za vrijeme El Fatiha, i katoličko groblje očito vakufska zemlja. IZ želi valjda sporazum s državom da može graditi gdje poželi bez ikakvih dozvola.
Sad zamislite kakva bi bila reakcija da KC počne nelegalno graditi tipa u Goraždu.
Svašta se u proteklom ratu dešavalo, ali još nikad se nije čulo da je negdje netko zaposjeo - okupirao groblje koje mu ne pripada i nastavio ga i u miru koristiti, kao što nevoljnici koriste zaposjednutu kuću, njivu ili ukradeni auto …
Groblja su u proteklom ratu doslovno doživjela svoj preporod. I to ne samo zbog činjenice da je rat svakodnevno proizvodio nove i nove mrtve, već i zbog činjenice što su groblja i sama postala izuzetno važna mjesta u obračunima zaraćenih strana. Često se moglo čuti da je stradalo ovo ili ono groblje, da su uništeni ovi ili oni spomenici i kapelice, da je neka od vojski zaposjela groblje i grobnice pretvorila u rovove, da su, kao u Bugojnu, otvarane grobnice i mrtvaci probijani glogovim kolcem… Svašta, doslovno svašta se dešavalo, odnosno svašta se moglo čuti da se dešava s grobljima, ali nikad se nije čak ni čulo da je negdje netko zaposjeo - okupirao groblje koje mu ne pripada i nastavio ga i u miru koristiti, kao što nevoljnici koriste zaposjednutu kuću, njivu ili ukradeni auto A eto, to što se nikad i nigdje nije dogodilo, dogodilo se u Uskoplju, točnije u selu Bistrici. U tom uskopaljskom selu, naime, u dijelu naseljenom isključivo Hrvatima postoji lokalitet koji se zove Crkvine, koji je, ujedno, i jedna od najvećih uskopaljskih srednjovjekovnih nekropola sa 140 sačuvanih sandučastih stećaka. Pored te činjenice i toponim Crkvine nedvojbeno govori, kao što je to slučaj i s drugim lokalitetima istoga ili sličnoga imena, da je na tom mjestu postojao kršćanski (katolički) sakralni objekt. Na jednom dijelu bistričkih Crkvina, pored svega rečenog, oduvijek se nalazi i katoličko groblje, koje, čak štoviše, unutar svoje ograde sadrži također nekoliko stećaka. No, unatoč svemu pobrojanom, uoči zadnjega rata, Abdullah (traži da mu se ime piše s dva l, mada se ni u originalu ne piše tako) Topčić, muslimanski ekstremist i hrvatomrzac iz Bistrice, od kojega se ogradila čak i nacionalistička SDA, samovoljno i bespravno ograđuje dio Crkvina tvrdeći da se tu nekad nalazilo staro muslimansko groblje. Unatoč protivljenju uskopaljskih Hrvata ogradu im, zbog sporosti sudstva i nadolazećeg rata, nije uspjelo ukloniti sudskim putem, ali je zato nekoliko bistričkih mladića, kada su, da bi došli do svojih kuća putem kojim su oduvijek prolazili, srušili dio ograde, završilo u pritvoru zbog – nacionalizma. U ratu su bistrički Hrvati protjerani iz svojih kuća, a, za to vrijeme, na pustim Crkvinama, daleko od očiju javnosti, započela su ukapanja muslimanskih pokojnika i to ne kao rezultat nužde, budući da su bistrički muslimani imali gdje ukapati svoje mrtve, već kao rezultat želje da se mijenja prošlost, da se preko mrtvih zadobije ono što se nikada nije imalo. “Temeljnom” narodu treba, kad ih već nema, barem naknadno udariti duboke temelje. Zvuči gotovo nevjerojatno da ovakvo morbidno skrnavljenje izuzetno vrijednog mjesta, ako baš hoćete, naše zajedničke prošlosti, nije naišlo na osudu inače, što se tiče BiH, brojnih marljivih dušebrižnika i raznoraznih čuvara uspomena. Ni u Uskoplju nakon rata nije bilo prave reakcije. Hrvatska uzdanica navodno se sprema pokrenuti jednu širu akciju za zaštitu Crkvina, u koju bi se uključili ponajprije stručnjaci, a, kako se priča, svoj glas bi trebali dignuti i, kada je riječ o zaštiti povijesnih vrijednosti u BiH, inače glasni Ivo Banac i Ivan Lovrenović. Živi bili, pa vidjeli.
Džamija u Višićima kod Čapljine je i dalje najbliža moru, do Kremene 27 km.
Al nije Neumu
_________________ “Doći će vrijeme kad će ljudi poludjeti, i kad budu vidjeli jednoga koji nije luda kao oni, vikat će na njega “lud si” samo zato što nije lud kao što su oni.”
Naslovnica STAV-a od 31. kolovoza 2017., neka se zna šta in je cilo vrime bilo i jest na umu. Šta bi oni išli oslobađat svoja sela kad in je važnije sebi uzet primorski gradić od 99,5% Hrvata katolika.
Naša san ovdi ništo, spominju : video koji je do u detalje pojasnio povijesne istine te otklonio zablude i prijevare oko lažiranog potpisa i ucrtanih granica u službenim katastarskim dokumentima
Naša san ovdi ništo, spominju : video koji je do u detalje pojasnio povijesne istine te otklonio zablude i prijevare oko lažiranog potpisa i ucrtanih granica u službenim katastarskim dokumentima
Realno, to je zeznuo još Franjo Josip, kada je na Bečkom kongresu rekao da će se povući s "Turskih koridora" koje je Napoleon zauzeo. S time da se granica od tada još mijenjala na hrvatsku štetu.
Ako je CG mogla dobiti Sutorinu za prašume Sutjeske, zašto je BiH ostao Neum, a oteli su nam protupravno lička sela oko Bihaća? Realno, tu se granica trebala modificirati da se i Neum i ta lička sela vrate RH. Možda i komad Dubrovačkog zaleđa.
Dokument o planu izgradnje je dokaz o postojanju džamije.
Citat:
Knjiga dr. Emira Demira „Bosanskohercegovačko pristanište Klek – Neum u osmanskim dokumentima 1859-1876“ jasno pokazuje kroz arhivske dokumente da je stanovništvo Neuma bilo heterogeno i multikonfensionalno. U međuvremenu, na području Neuma se očuvalo jedno bošnjačko selo Rabrani, u kojem je ovog ljeta otvorena džamija oko čije je dogradnje i munare bilo jako mnogo napetosti zadnjih godina
Rabrani - Neum 30 km ili 7,5 sati pješačenja po sadašnjim cestama, prije 150 godina to je bilo bar 10 sati hoda.
Pridružen/a: 02 kol 2012, 10:47 Postovi: 40637 Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
Jada od hr wikipedije koju uređuju muslimani i citiraju ove muslimanske uratke.
Evo ovdje tvrde da nije bila jedna džamija nego više njih, ali ba sve ih srušio potres 1927. a nitko nije uslikso džamiju koja je postojala sve do tridesetih godina 20. st.
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
